RIJEKA – Promet nekretninama u Gorskom kotaru, kao i broj zahtjeva za izdavanje građevinskih dozvola u posljednje vrijeme višestruko rastu pa Gorani traže rješenja kako omogućiti razvoj, ali na vrijeme zaštititi prostor, usmjeriti novogradnju i očuvati tradicionalni identitet ruralnih naselja.

Težnja za očuvanjem prostora i uravnoteženim razvojem s jedne te želje i mogućnosti investitora s druge strane potaknuli su inicijativu Turističke zajednice Gorskog kotara za sprječavanje negativnih utjecaja na vizualni identitet naselja Gorskog kotara.

Na osnovi te inicijative županijski Zavod za prostorno uređenje pokrenuo je izradu studije „Prostorni identiteti ruralnih naselja Gorskog kotara.”

Raste zanimanje za nekretnine i gradnju

Direktor TZ Gorskog kotara  Petar Hrg rekao je za Hinu da se trendovi na tržištu mijenjaju, turistički promet i dalje raste, a zbog blizine i ljepota sve je veće zanimanje za goranski kraj.

U posljednje vrijeme višestruko je povećan promet nekretnina, kao i broj zahtjeva za izdavanje građevinskih dozvola, rekao je naglasivši da su to pozitivni trendovi, koji sa sobom nose i dobru i lošu praksu.

Smatra da pozitivni ili negativni utjecaji na prostor Gorskog kotara, koji obuhvaća više od 1200 četvornih kilometara, za sada nisu toliko vidljivi, ali bi se nakon više godina mogli itekako odraziti na životne uvjete, turizam i standard građana.

Stoga nam je ovo prilika da očuvamo prostor i njegove ljepote, ukažemo na smjer kojim želimo ići, hoćemo li privlačiti ulagače koji cijene naš prostorni identitet ili ćemo ići nekim drugim putem, rekao je.

Odgovarajući na pitanje o gradnji hotela, kampova i drugih većih turističkih kapaciteta te razvoju turističkih zona u Gorskom kotaru, koje ova studija ne obuhvaća, Hrg je rekao da je zanimanje investitora za gradnju hotela i kampove sve veće te da će trebati otvoriti i tu temu. Interesa ima, a vidjet ćemo što će se od toga i realizirati, dodao je.

Obogatiti i očuvati prostor, ali ne i konzervirati

Cilj studije „Prostorni identiteti ruralnih naselja Gorskog kotara” je prepoznavanje prostornog identiteta naselja s preporukama za očuvanje slike naselja i za gradnju, uz očuvanje izvornosti i  tradicije upotrebnom suvremene tehnologije građenja i suvremenih materijala.

U studiji bi trebali biti uvaženi i prijedlozi Gorana, a ako u devet lokalnih goranskih jedinica prihvate studiju, ona može biti podloga za izradu njihovih prostornih planova.

Iz Zavoda ističu da se studijom želi obogatiti i sačuvati prostor, usmjeriti oblikovanje i gradnju novih objekata u vrijednim područjima, kao i u onima gdje je prostorni identitet već narušen.

No, cilj nije konzervirati prostor Gorskog kotara nego stvoriti temelje za razvoj tipologije temeljen na goranskim korijenima, afirmirajući prostorni identitet tog kraja, naglašavaju.

Voditeljice izrade studije su Sanja Turk te Vana Rodin Kružić, koja je rekla za Hinu kako je fokus studije na planiranju u građevinskim područjima naselja i na uvjetima oblikovanja građevina.

Uočili smo da sva naselja nisu očuvanog prostornog identiteta pa se smjernice mogu implementirati na pojedina, sva ili na nova naselja, rekla je i naglasila da je cilj oblikovati prostor kako novo ne bi odudaralo od naselja kakva znamo, s obzirom da je sve više investicija i novih građevina.

Želimo osvijestiti i usmjeriti ulagače, pa i arhitekte, na ono što je tipično za Gorski kotar, a gradovi i općine će odlučiti o implementaciji naših smjernica u svoje prostorne planove, rekla  je i dodala da će studija biti dostupna te da će svaki građanin u njoj moći potražiti smjernice, bez obzira bile one ili ne u prostornim planovima.

Goranske kuće, kosi krovovi i ganjak

Vana Rodin Kružić je navela neke od smjernica studije, kao što su očuvanje strukture naselja u odnosu na reljef i prometnice, orijentacija zabata i pročelja kuća prema prometnicama, veličina parcele.

Goranske kuće su pretežito samostojeće s kosim krovovima, tipičnog pravokutnog oblika, izdužene, s centralnim ulazom i simetrično raspoređenim otvorima.

Potiče se izvorni pokrov šindrom, ali se dozvoljavaju i suvremeniji materijali poput pokrova falcanim limom od crvene do tamnosmeđe i tamnosive boje.

Prozorska stolarija trebala bi slijediti drvene obrasce bojom i oblikom, balkoni nisu preporučeni, a preporuča se očuvanje tradicionalnog ganjka – trijema ili ulaznog prostora s nekoliko stuba.

Preporučaju se fasade od drvenih tavalona, cijepanih dasaka, cementnih ploča i sa žbukom bijele boje ili nenametljivih pastelnih kolorita.

Izrada studije je pri kraju, očekuje se očitovanje Konzervatorskog odjela u Rijeci, a kada studija bude gotova bit će javno predstavljena i dostupna svima, zaključila je Vana Rodin Kružić.