RIJEKA – Projekt modernizacije meteorološke motriteljske mreže u Hrvatskoj (METMONIC) predstavljen je na riječkom Građevinskom fakultetu, dok se polako bliži kraju provedbe. Projekt traje od listopada 2017., a dovršetak je planiran u lipnju 2023. godine, iako je voditelj projekta Stjepan Ivatek-Šahdan najavio da će zbog izvanredne situacije proteklih dvije godine tražiti produljenje projekta barem do listopada 2023. Korisnik projekta je Državni hidrometeorološki zavod te će njegovom provedbom DHMZ napokon imati informacije o atmosferi nad cijelom Hrvatskom. Podsjetimo, riječ je o velikom programu, vrijednom skoro 344 milijuna kuna, odnosno oko 45 milijuna eura.

U sklopu projekta, između ostalog, modernizira se ili uspostavlja šest meteoroloških radara, dvije visinske postaje, pet meteorološko-oceanografskih plutača, unaprjeđuje se umjerni meteorološki laboratorij, nabavljaju se uređaji za mjerenje opterećenja ekosustava elementima u tragovima te gradi oko 400 prizemnih automatskih meteoroloških postaja. Prije no što je projekt voditelj detaljnije predstavio, okupljenima se obratila glavna ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda dr. sc. Branka Ivančan-Picek. Kazala je kako će poboljšanje motriteljske mreže DHMZ-a biti na dobrobit svakog pojedinca i cjelokupne zajednice. Jer, unaprijeđeni sustavi bitni su kako bi se vremenske pojave pravovremeno uočile, ali i kako bi ih mogli kvalitetnije prognozirati.

– I na području Rijeke doživjeli smo zadnjih dana ekstremne količine oborina. Kada se sumiraju analize za cijeli mjesec, mislim da će to biti apsolutni maksimum otkad postoje mjerenja. Mi u DHMZ-u klimatske promjene i ekstreme kao njihovu posljedicu ne možemo spriječiti, ali ih možemo pravovremeno najaviti. I upravo je to jedan od razloga zašto moderniziramo meteorološku motriteljsku mrežu, rekla je ravnateljica DHMZ-a Branka Ivančan-Picek. Dodala je kako se radi o jednom od tri najveća projekta modernizacije mreže u povijesti DHMZ-a, uz dva koji se također trenutno provode, te nastavila o vremenskim uvjetima.

– Moramo biti svjesni da će ovakvih vremenskih ekstrema u budućnosti biti. Bilo ih je, ali sigurno će ih i biti. Klimatološke analize nam govore da će takvi ekstremi biti još češći i još intenzivniji, kazala je. Više detalja o projektu predstavio je voditelj Stjepan Ivatek-Šahdan. Kazao je kako je cilj osigurati visokokvalitetne, pouzdane i pravovremene podatke o stanju atmosfere i mora na čitavom području Republike Hrvatske.

– Ti su nam podaci neophodni za kontinuirano praćenje vremena i klime, a nažalost zbog klimatskih promjena, potrebni su nam sve više kao ulazni podaci za sustave ranog upozorenja na opasne meteorološke i druge pojave. Unaprjeđivanjem naše motriteljske mreže također dajemo izravnu podršku održivom razvoju i doprinosimo sigurnosti svih stanovnika, odnosno ljudskih života. Pomoću prikupljenih podataka izrađuju se numerički modeli s kojima se rade analize te kratkoročne prognoze, kazao je voditelj projekta Stjepan Ivatek-Šahdan. Potom su detaljnije predstavljeni dijelovi projekta: modernizacija mreže radarskih mjerenja, uspostava meteorološko-oceanografskog sustava mjerenja, unaprjeđenje prizemnih meteoroloških mjerenja, kao i sustava prihvata, obrade, kontrole i pohrane podataka. Spomenimo i kako će aktualni i arhivirani podaci biti javno dostupni na stranicama DHMZ-a.