Nakon osam mjeseci posebne prometne regulacije ovih je dana položen asfalt na dionicu Zvonimirove ulice, na spoju s novom D-403. Radovi na novoj kolničkoj konstrukciji pred samim su završtekom, no bez da se iskoristila prilika i u trup ugradio novi kanalizacijski kolektor. Zbog problema s odabranim izvođačem radova, u riječkom Vodovodu i kanalizaciji nisu uspjeli uhvatiti korak s Hrvatskim cestama i u jednom šutu odraditi tu dionicu jedne od glavnih gradskih prometnica kako bi se izbjegla iritantna situacija da se novi kolnik za nekoliko godina mora prekopavati. Opet bageri, opet troškovi, opet ograničenje prometa na poduži niz mjeseci.

Gdje je »zaštekalo« i tko je krivac da će Riječani opet za neko dogledno vrijeme svjedočiti situaciji novih prekopa jedne te iste dionice ceste bio je povod našem razgovoru s direktorom Vodovoda i kanalizacije Andrejom Marochinijem.

– Svakako da ovaj raskorak s Hrvatskim cestama koji nam se dogodio u Zvonimirovoj nije ugodna situacija i pokušali smo sve da to premostimo, uključujući i raspis natječaja za novog izvođača radova koji bi, da nije bilo žalbe i poništenja postupka, uspio odraditi predmetnu dionicu u roku i prema zacrtanoj dinamici usklađenoj s Hrvatskim cestama.

Komora inženjera

Ta dionica sastavni je dio jedne velike grupe radova koja obuhvaća cijeli istočni dio grada i dobar dio centra Rijeke koji ste prošle jeseni ugovorili s tvrtkom Gener 2 iz Albanije. Ugovor je, međutim, još prije gotovo četiri mjeseca obustavljen jer vam izvođač radova nije dostavio potrebne papire i dokaze o ovlaštenju njegovih stručnjaka za obavljanje djelatnosti u Hrvatskoj. Ta pat-pozicija još uvijek traje. Zašto?

– S tvrtkom Gener 2, koja je dala najpovoljniju ponudu za grupu radova na izgradnji transportnih kolektora i optimizaciju postojećeg sustava Rijeka Istok, potpisali smo ugovor u rujnu prošle godine, a u listopadu je izvođač uveden u posao. Prema tom ugovoru, Gener 2 imao je određeni rok u kojem nam je morao dostaviti svu potrebnu dokumentaciju da stručnjaci, koje je nominirao u ponudi, imaju sva potrebna ovlaštenja da svoju djelatnost mogu obavljati u Republici Hrvatskoj, što u praksi znači da su upisani u hrvatske komore inženjera. Međutim, Gener 2 nije uspio ishoditi te papire i mi smo u određenom trenutku morali obustaviti provedbu ugovora zbog opasnosti da budemo penalizirani s obzirom na to da je riječ o projektu koji se sufinancira sredstvima iz Europske unije koji podliježe strogim procedurama i kontrolama.

SNIMIO: VEDRAN KARUZA

Pa ipak ste ga uveli u posao, premda nije dostavio na vrijeme te papire?

– Da, jer nas je u međuvremenu izvijestio da je na odbijenicu upisa svojih inženjera u komoru uložio žalbu resornom Ministarstvu graditeljstva i taj je postupak još uvijek u tijeku.

Kad su uložili žalbu?

– Prema informacijama s kojima raspolažemo, u srpnju prošle godine.

Zabranjena diskriminacija

I do dan-danas nema odgovora Ministarstva na tu žalbu?

– Ne. I to je razlog zbog kojeg dosad nismo išli na raskid ugovora jer uvijek postoji mogućnost da Ministarstvo uvaži žalbu. Odgovor Ministarstva, bilo pozitivan ili negativan, ključan je za našu konačnu odluku i daljnje poteze. U stalnoj smo komunikaciji s predstavnicima Gener 2, oni vjeruju da bi njihova žalba mogla biti uvažena. U tom slučaju, mi odmah nastavljamo s ugovorom i radovima. Bude li, međutim, odbijena, morat ćemo raskinuti ugovor i krenuti u novi natječaj za tu grupu radova. Koliko će, međutim, taj postupak potrajati, nitko sa sigurnošću ne može predvidjeti. Mi imamo u potpunosti spremnu dokumentaciju da možemo istog trena raspisati novi natječaj, no sve ovisi o tome hoće li i koliko biti žalbi i kakav će biti konačni ishod s pristiglim ponudama. Kod ovako velikih i kompleksnih projekata, kao što je poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka, vrijednom 233 milijuna eura i najvećim u Hrvatskoj, nemoguće je očekivati da sve ide prema zacrtanoj, teoretskoj liniji, makoliko da se dobro pripremili. Znate, kad smo krenuli u ovaj projekt, imao sam prilike čuti komentare da smo ušli u prevelikom obuhvatu. Međutim, radi se o jedinstvenoj prilici povlačenja sredstava za vodno-komunalnu infrastrukturu iz fondova EU-a, koja se pojavila i neće se dogoditi u narednih stotinu godina. Šanse koje nije bilo prije, niti će se ponoviti da se europskim sredstvima sufinancira 70 posto projekta, 10,5 posto iz državnog proračuna, isto toliko od Hrvatskih voda, uz učešće jedinice lokalne samouprave od 7,5 posto.

SNIMIO VEDRAN KARUZA

Zar se nije mogla izbjeći situacija oko potrebnih ovlaštenja inženjera već kod samog raspisa natječaja, da dostava tih papira bude jedan od uvjeta u postupku odabira najpovoljnijeg ponuđača?

– Uvjeti natječaja ne mogu biti diskriminatorni. Da takvo što ugradimo u natječaj, riskiramo penalizaciju. Nama se, u prosjeku, na natječaji javi po pet, šest ponuđača, mahom iz inozemstva. Upravo da bismo izbjegli situaciju u kojoj ih tjeramo da ishode te papire i prije nego što su dobili posao, u natječajnoj dokumentaciji tražimo da imenuju stručnjake, uz obvezu da odabrani ponuđač mora u roku od 30 dana od potpisa ugovora dostaviti tražene dokaze o upisu u hrvatske komore inženjera.

Boom u stanogradnji

S jedne strane, kako velite, ruke su vam vezane po pitanju raskida ugovora s Gener 2 prije nego što Ministarstvo graditeljstva da svoj pravorijek na njihovu žalbu, dok, s druge strane, opet ne možete dovijeka čekati s početkom radova Rijeka-Istok.

– Stvari nisu uvijek jednoznačne. U stalnoj smo komunikaciji, kako s predstavnicima Gener 2, tako i u odnosima između nas, resornog ministarstva, Grada, Hrvatskih voda. Međutim, na postupak ne možemo utjecati. Nadam se da će odgovor Ministarstva stići ubrzo i nakon toga znat ćemo u kojem ćemo pravcu krenuti, odnosno hoćemo li s Gener 2 moći nastaviti radove ili ćemo biti prisiljeni tražiti novog izvođača.

To znači nove prekope sada neodrađene dionice Zvonimirove. Kada, s obzirom na to da je novoizgrađenu ili rekonstruiranu cestu zabranjeno prekopavati pet godina od asfaltiranja?

– Kod nekih tri, kod drugih je taj rok pet godina. Vidjet ćemo, sjest ćemo s Hrvatskim cestama i pokušati naći rješenje.

Kada će cijeli taj projekt izgradnje nove kanalizacijske mreže i vodovoda na širem riječkom području uopće biti završen? Riječ je o nekoliko stotina kilometara prekopa koji se trebaju odraditi i na koje se Riječani i Primorci silom prilika moraju naviknuti.

– Sve to mora biti završeno do 2028. godine. U pitanju je 217 kilometara nove kanalizacije i 100 kilometara vodovodne mreže. Tu je i 125 crpnih stanica s obzirom na vrlo zahtjevnu konfiguraciju Rijeke, brojni retencijski bazeni, kao i novi pročišćivač otpadnih voda drugog stupnja pročišćavanja koji će se izgraditi na Delti, uz postojeći. Vrlo je vjerojatno da ćemo izgradnjom nove kanalizacijske mreže promijeniti i više od 100 kilometara vodovoda. Jer, nije tu stvar samo zamjene postojeće vodoopskrbne mreže već i naša intencija da vodovodne priključke čim više približimo krajnjim korisnicima jer upravo te, interne instalacije često pucaju, a ljudi teško shvaćaju da je naša nadležnost i odgovornost samo do priključka, vodomjera. Prije dvadeset godina dogodio se »boom« u stanogradnji, nastojalo se na sve moguće načine osigurati priključak vode, pa se te instalacije od vodomjera vuklo i po više desetaka metara udaljenosti, cijevi se nisu postavljale na metar već na pola metra dubine. U međuvremenu, nekad lokalne prometnice postale su glavne, s puno većim prometnim opterećenjem. Sve su to situacije koje su se događale tijekom vremena na terenu, a vodno-komunalna infrastruktura je kao IT industrija, promjene su brze, a potrebe za ulaganjima stalne.

Znači, može se reći da se tek krenulo s prvim, konkretnim radovima i prekopima. Koja će, po vama, biti udarna godina?

– Bit će ih više – 2025., 2026. i 2027. su godine u kojima će biti najveći intenzitet radova.

Koja nas otvaranja gradilišta čekaju do kraja ove godine?

– U ovom trenutku, od ukupno sedam grupa radova, s konkretnim zahvatima na terenu krenulo se s komponentom Rijeka Zapad i Viškovo gdje je izvođač krenuo s radovima prošle godine. Prije dva mjeseca startala je i grupa radova Proširenje Rijeka, odnosno na Drenovi-Bok i Zametu te grupa radova Proširenje Kastav. Do kraja godine otvaraju se gradilišta na Srdočima, Martinkovcu, dalje u Kastvu, na području Viškova, dio Drenove, oko zametskog groblja. U ulicama ide Osječka, Antuna Barca, Vukovarska, zatim potezi na Kantridi – Labinska, Pionirska, nastavak Liburnijske, potom Zametska.

Bit će to »raskopana« jesen, čini se, a najintenzivnije tek slijedi.

– Nema druge jer radi se o ogromnom projektu koji moramo završiti do 2028. godine jer, u protivnom, EU će od onih koji u tome ne uspiju zahtijevati povrat sredstava. Ulažemo maksimalne napore da pronađemo balans, da uskladimo dijelove tog iznimno kompleksnog mozaika kako ne bi previše opterećivali prometovanje u gradu i okolici, a da istovremeno osiguramo ciljanu dinamiku samih radova.

Krajem lipnja počinju radovi od Žabice do Indexa

Prometne »radosti« u Rijeci eskalirat će početkom radova u Adamićevoj.

– Ovih je dana izvođač radova uveden u posao i krajem lipnja kreće se, najprije, s potezom od Žabice do Indexa. Radovi će se odvijati po sjevernom prometnom traku, znači u pravcu od centra grada prema zapadu dok će za prometovanje ostati dva slobodna traka, jedan koji prolazi ispod nadvožnjaka dok će se južnim trakom odvijati promet od zapadnog dijela grada prema centru. Moram podsjetiti da će se na ovoj dionici prvi put primijeniti nova tehnologija, na način da će se iskopati jame dok će se cijevi polagati metodom bušenja, odnosno probijanja kroz zemlju. Neće, dakle, biti klasičnih iskopa. Radovi na tom dijelu trebali bi biti završeni u roku od dva mjeseca, a onda krajem srpnja planiramo zatvoriti cijelu Adamićevu. Prometovanje između istočnog i zapadnog dijela grada u prvoj fazi radova u Adamićevoj odvijat će se na način da će se kod Jelačićevog trga vozila preusmjeravati u Veslarsku ulicu, potom Ivana Zajca, koja postaje dvosmjerna kao i Riva, potom Zadarskom ulicom i dalje Trpimirovom.

Gdje god je moguće, nastojimo ugraditi nove cijevi

Ako već niste uspjeli s Hrvatskim cestama, jeste li se barem uspjeli vremenski uskladiti s radovima koje trenutno izvodi Energo na svojoj toplovodnoj mreži?

– Gdje god je to moguće, ne samo s Energom, nastojimo iskoristiti tekuće zahvate na rotorima, oborinskoj kanalizaciji, cestama, da na tim dionicama odmah ugradimo nove kanalizacijske i vodovodne cijevi. Energo postavlja svoje toplovode na četiri metra dubine, mi idemo na 2,5, odnosno dva metra i čim krajem ljeta završe sa svojim postavljanjima u Dukićevoj, Tome Strižića, Lozičinovoj i Ulici obitelji Sušanj, na postojeće iskope izlaze naši izvođači radova.