DESTINACIJA ZDRAVLJA

Prirodna ljekovita oaza: Gorski kotar uključen u klaster zdravstvenog turizma

Marinko Krmpotić

Gorski kotar je od pamtivijeka poznat kao destinacija zdravog života, gdje su se čisti goranski planinski zrak i ljekovitost bilja i šuma koristili u svrhu prevencije i rehabilitacije. Članstvom u Klasteru osnažit će se ta njegova strateška prednost.



Gorski kotar je prirodna oaza bogata ljekovitim činiteljima što se naravno savršeno uklapa u zdravstveno-turističku ponudu Primorsko-goranske županije kao destinacije zdravlja.


Za ovih paklenih vrućina pametno je s užarenog asfalta grada ili obale koja »plamti« pod temperaturama koje i prekrasno more pretvaraju u mlaku vodu – pobjeći u Gorski kotar. Ne samo pametno, već i zdravo! Jer, temperature koje su i noću i danju niže za od sedam do deset stupnjeva Celzijevih – u najvišim dijelovima još su i niže – dozvoljavaju vam da prodišete. Da noću spavate mirno, a danju uživate u šetnjama kroz zelenilo, miru šume, plavetnilu goranskih jezera, prekrasnim vizurama koje vam se prostiru pod okom dođete li do vrha neke od goranskih planina… No, nije Gorski kotar samo idealno utočište za bijeg od vrućina. Nedavno koronavrijeme pokazalo je da netaknutu prirodu i mali broj ljudi mnogi smatraju idealnim za bijeg od zla koje se u obliku epidemije proširilo svijetom. Definitivno, Gorski kotar je zdravo mjesto, mjesto gdje se moguće odmoriti, odahnuti, skloniti se od buke, nervoze i kaosa.


Tradicija i potencijali


Ti terapeutski učinici ovog, kao i sličnih planinskih područja u svijetu, nisu ništa novo. Dapače, još prije više od dva stoljeća znalo se da boravak ljudima s bolesnim dišnim organima u ovakvim uvjetima potpomaže njihovom zdravlju pa su lječilišta u Alpama bila omiljena imućnijima već u 19. stoljeću. I u Gorskom kotaru je, točnije u Skradu, početkom 20. stoljeća djelovalo kvalitetno lječilište. Kad se sve to uzme u obzir, onda je vijest o tome da je Gorski kotar kao regija Primorsko-goranske županije uključen u Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera, djelovala logično i normalno.


VLADIMIR MOZETIČ
SNIMIO: SERGEJ DRECHSLER




No, ubrzo nakon toga slijede i »potpitanja« u stilu – kakav zdravstveni turizam kad u Gorskom kotaru stanovništvo problema ima i s nedostatkom liječnika u temeljnom zdravstvenom sustavu? Kakav zdravstveni turizam kad ne postoji niti jedna medicinska ustanova – toplice ili slično – koja bi vezala zdravlje i turizam? Zašto je, dakle, Gorski kotar uključen u Klaster zdravstvenog turizma te koji je cilj tog poteza, pitali smo doc. dr. sc. Vladimira Mozetiča, ravnatelja Doma zdravlja Primorsko-goranske županije te predsjednika Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera.


Hrg: Podrška marketinškoj prezentaciji potencijala

 


Uključivanje regije Gorski kotar u Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera pozdravlja i Petar Hrg, direktor TZ-a Gorskog kotara.


– Naš ulazak u Klaster bitan je jer znači da ćemo suradnike i pomoć imati u struci – kako turističkoj, tako i zdravstvenoj. Vjerujem da zajedno možemo krenuti u razvijanje te grane turizma koja može biti zanimljiva širem krugu ljudi – sportašima, osobama s respiratornim problemima, svima koji žele mir i opuštanje… Pri tome nije nužno odmah imati neku ustanovu jer, primjerice, šumske terapije, apiterapije, boravci u prirodi, boravci na višoj nadmorskoj visini… Za sve to mi već sada imamo sve potrebne uvjete, čak i smještajne kapacitete. Naravno, to treba marketinški u što većoj mjeri prezentirati te uz pomoć struke iz Klastera činiti Gorski kotar još zanimljivijim u toj ponudi zdravstvenog turizma cijelog Kvarnera, rekao je Hrg, naglasivši kako je sigurno da zdravstveni turizam – uz puno rada, truda i ulaganja – može biti jedan od bitnih elemenata turističke ponude Gorskog kotara.

– Počnimo od same činjenice kako je Gorski kotar od pamtivijeka poznat kao destinacija zdravog života, gdje se čisti goranski planinski zrak i ljekovitost bilja i šuma koristio u svrhu prevencije i rehabilitacije. Stoga je članstvo Turističke zajednice Gorskog kotara u Klasteru zdravstvenog turizma Kvarnera bio logičan korak. Time će se osnažiti njegova strateška prednost, ali i posebno istaknuti komparativne prednosti ovog područja te ujedno poslati i signal investitorima koji prepoznaju značaj održivog, cjelogodišnjeg i zdravstvenog turizma. Konačno, kao glavni cilj svrstavanja ove regije u naš Klaster možemo istaknuti težnju ka proširenju i pripremi uvjeta za povećanje kvalitete turističke ponude Gorskog kotara visokokvalitetnim ulaganjima utemeljenim na wellbeingu, gastronomiji i aktivnostima na otvorenom prostoru. Na ovaj način povećavamo i vidljivost Gorskog kotara te omogućujemo povezivanje subjekata u turističkim, zdravstvenim i gastro segmentima. A ne zaboravimo, Gorski kotar je prirodna oaza bogata ljekovitim činiteljima što se naravno savršeno uklapa u zdravstveno-turističku ponudu Primorsko-goranske županije kao destinacije zdravlja, a može biti i temelj znanstvenim istraživanjima.


SNIMIO: VEDRAN KARUZA


Kakvo je, koliko je vama poznato, trenutačno stanje tog oblika turizma na goranskom području?


– Istaknuo bih kako Gorski kotar kao tzv. zeleno srce Kvarnera predstavlja u punom smislu wellbeing kao kombinaciju fizičkih, mentalnih, emocionalnih i društvenih čimbenika zdravlja, a kao ključne prednosti ove destinacije izdvojio bih klimatoterapiju, aktivan odmor i gastronomiju. Naime, kada se spomene termin »zdravstveni turizam«, prvotno se pomisli na medicinske ustanove i njihove usluge. No, zdravstveni turizam je i puno više od toga. Zdravstveni turizam je i kvaliteta života, aktivnosti na otvorenom, kvalitetna prehrana, dodir i rad u prirodi. Zdravstveno-turistička ponuda Gorskog kotara jedinstvena je i prepoznatljiva te je utemeljena na životnom stilu. Sinergija s prirodom, autohtona gastronomija – to je ono što Gorski kotar čini posebnim i čime može pridonijeti u turističkom pozicioniranju Kvarnera i Hrvatske. Posebno se to pokazalo tijekom pandemije koronavirusa, kada se pojavio trend prepoznavanja Gorskog kotara kao destinacije zdravlja i zdravog življenja te je to područje postalo sinonimom sigurnog utočišta posjetiteljima i atraktivnog područja za revitalizirajući, aktivan odmor u okrilju čiste prirode.


Četiri segmenta


Postoji li neka strategija i plan rada vezan uz razvoj zdravstvenog turizma na području Gorskog kotara?


– Master plan Turističke zajednice Gorskog kotara svakako spominje ljekovite činitelje, korištenje prirodnih resursa u zdravstvene svrhe te boravak u šumi s ciljem povećanja zdravlja pojedinaca. Strategija i plan Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera je pozicionirati našu regiju kao regiju zdravlja i kvalitete života, što možemo ostvariti jedino kroz očuvanje kvalitete prirodnih ljekovitih faktora, dostupnost ljudskih resursa, kvaliteta okoliša, dostupnost infrastrukture, načela socijalne održivosti te razvoj destinacijskog menadžmenta. Naša zajednička misija i vizija je brendirati ovu regiju u području cjelogodišnjeg pružanja zdravstvenih usluga u četiri segmenta – preventivna i personalizirana medicina, medicina životnog stila, rehabilitacija (tjelesna i mentalna) te aktivno i zdravo starenje. Nalaže se zaključak kako se veći dio ovih segmenata može provoditi na području Gorskog kotara, ali i u suradnji s ostalim dijelovima Primorsko-goranske županije (priobalje i otoci). U budućnosti treba promišljati i izgradnju stacionarnih objekata za cjelogodišnji boravak gostiju. Na taj način zdravstveni turizam može postati jedna od gospodarskih grana razvoja Gorskog kotara, a time i način zadržavanja stanovništva.


Skrad – klimatsko-lječilišna banja

 


Na području Gorskog kotara turistička ponuda počela se razvijati između dvaju svjetskih ratova, kada su izgrađeni hoteli i kad je počeo razvoj obiteljskog smještaja. Drugi svjetski rat to je prekinuo, a zatim se goranski turizam opet počeo buditi 70-ih godina prošloga stoljeća.
Jedno od odredišta gdje se ozbiljno promišljalo o zdravstvenom turizmu jest Skrad, gdje je turizam započeo početkom 20. stoljeća. Za to je zaslužan šumarski inženjer Rudolf Tredl, koji je službovao u Skradu i, uz podršku vlastelinstva Thurn und Taxis, poticao uređivanje turističkih staza i šetnica. Skrad je bio nadaleko poznat kao klimatsko-lječilišna banja, a njegova je specifičnost bila orijentiranost na djecu koja su još od 1927. godine dolazila u »ferijalnu koloniju«. Godine 1937. u predjelu Šiljar tadašnji Grad Sušak sagradio je dječje oporavilište, a na istoj lokaciji sljedeće godine sagrađen je sanatorij za oporavak podmorničara. Iza Drugog svjetskog rata tu je bio sanatorij za liječenje tuberkuloze, a kada je ona suzbijena, na Šiljar su se vratila djeca. Sve do Domovinskog rata, kada je te objekte preuzela Hrvatska vojska. Općini su vraćeni tek nakon 2004. godine, a zatim je taj prostor dan u zakup. No, u planovima Općine zacrtan je ostao kao prostor za razvoj, točnije revitalizaciju zdravstvenog turizma, ali do sada taj plan nije ostvaren.

Koliko u tome može pomoći Klaster, a koliko TZ Kvarnera? Mogu li se i trebaju li se uključiti i drugi?


– Prethodnih godina mnogo se ulagalo u Gorski kotar. Možemo samo spomenuti i to što je napravljena biciklistička transverzala te na taj način osposobljen outdoor turizam. Nakon izlaska na tržište i promocije, gosti su počeli dolaziti u velikom broju. Turističko vijeće Turističke zajednice Kvarnera inzistiralo je na osnivanju radne skupine upravo za Gorski kotar pa se njime već godinama upravlja. Postoje posebna sredstva namijenjena samo za događanja u Gorskom kotaru te se nastavlja s pomnim upravljanjem tom destinacijom. Kada govorimo o Klasteru zdravstvenog turizma Kvarnera, koji postoji osam godina, cilj je pomaganje svojim iskustvom te kontaktima, odnosno mrežom nacionalnih i internacionalnih partnera koju stvara već godinama. Isto tako, smisao Klastera je i međusobno povezivanje i zajednički nastup svih članica, kojih je u ovome trenutku 37 s više od 9.500 zaposlenih. Klaster objedinjuje segment zdravstva, odnosno 20 institucija iz privatnog i javnog medicinskog i dentalnog sektora, uključujući i hrvatsku najveću farmaceutski kompaniju, Jadran galenski laboratorij, područje turizma sa šest velikih hotelskih lanaca, tri turističke agencije i šest turističkih zajednica iz područja Primorsko-goranske županije, te zaključno dva fakulteta Sveučilišta u Rijeci.


Potpuna raznolikost


Što se očekuje od samih Gorana? Postoji li mogućnost da se formira neko tijelo sastavljeno od predstavnika goranskog turizma i struke vezane uz zdravstveni turizam?


– Očekujemo uključivanje svih dionika koji pružaju turističke usluge. Potrebno je da se svi uključe u pripremu programa koji promoviraju wellbeing i zdrav život. Naime, osnova razvoja svake destinacije je uključivanje što je moguće većeg broja subjekata koji će svojim sinergijskim djelovanjem stvarati zajedničke programe. Takvi programi će se potom moći ponuditi na tržištu te će se time istaknuti komparativne prednosti Gorskog kotara, ali i same Primorsko-goranske županije kojoj je jedna od značajki raznolikost. Kvarner, kao takav, dolazi od latinskog Quaternarius, naziva za mjesto u kojemu se spajaju četiri krajnosti: planine sa sjevera, otoci s juga, krševita obala s istoka i veliki poluotok sa zapada. Istinski potpuna raznolikost! A spomenimo i Kvarner-efekt – sunce, more, ali i čisti zrak te aromatično bilje. Pozicija Kvarnera, spoj mediteranske i umjereno kontinentalne klime, zdrav okoliš, to su naše prednosti i preduvjeti za razvoj ove priče.


Koje bi bile prve aktivnosti koje će biti realizirane (ili možda već jesu) u okviru Klastera, a vezane su uz područje Gorskog kotara?


– Naš Klaster svojim marketinškim aktivnostima i svojim medijskim nastupima naglašava prednosti svih svojih članica, pa tako i Gorskog kotara. Već su u izradi programi koji će obuhvatiti usluge koje se pružaju na području cijele županije, ali i šire. Također će se iskoristiti i projekti koji će se prijaviti na EU financiranje za razdoblje do 2027. godine. Jedna od prvih većih akcija je priprema programa za tržište Sjedinjenih Američkih Država (ACAP udruženje) te će uskoro krenuti pilot-projekt u segmentu kvalitete života koji će obuhvatiti cijelu primorsko-goransku regiju, pa tako i područje Gorskog kotara.