OMIŠALJ – Hitna helikopterska medicinska služba u manje od osam mjeseci rada u Hrvatskoj obavila je 907 letova od čega je iz baze u Zračnoj luci Rijeka, koja predstavlja jednu od četiri baze helikopterske hitne pomoći, obavljeno više od trećine intervencija, njih 386.

– Hitna helikopterska medicinska služba s radom je krenula 30. ožujka ove godine, i to najprije samo s dnevnim letovima dok se od 1. srpnja počelo, i s dnevnim i s noćnim letovima u bazama Rijeka i Split. Velik značaj hitne helikopterske medicinske službe je da se zahvaljući njoj do pacijenta dolazi u najkraće moguće vrijeme kao i do onih pacijenata koji se nalaze na vrlo udaljenim i nepristupačnim terenima. HHMS u bazi Rijeka osim Primorsko-goranske županije pokriva još i Istarsku, Ličko-senjsku i sjeverni dio Zadarske županije pa i ne čudi da je dosad napravljeno 386 letova.

Od otoka gdje su helikopteri slijetali, osim Cresa, Lošinja i Raba koji su bili pokriveni i ranije, tu su bile još Unije, Susak i Ilovik, a letjelo se i na Molat, istaknula je ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu PGŽ-a dr. Senka Kajčić prilikom današnjeg obilaska baze Hitne helikopterske službe u Omišlju.

Hitni pacijenti

Za hitne medicinske intervencije u bazi Rijeka koristi se helikopter Airbus H145 s kompletnom standardnom medicinskom opremom za zbrinjavanje hitnih pacijenata. Tehničke karakteristike ovih helikoptera omogućavaju slijetanje na znatno manje površine poput livada, cesta i autocesta što utječe na brzinu dolaska do pacijenta kao i brzinu prijevoza do zdravstene ustanove.

– Helikopterska hitna služba nešto je na čemu je PGŽ radila godina i upozoravala državne vlasti da je zbog specifičnosti našeg obalnog dijela, ali i gorskog dijela županije bitno da se ovakva služba formira. Velik broj života spašen je na ovaj način i mogu reći da stanovnici otoka i Gorskog kotara sada mogu puno mirnije spavati jer se HHMS ne koristi samo za udaljene pučinske otoke. Ovo je težak posao, ljudi koji ga rade trebaju biti posebno obučeni, opremljeni i imati hrabrosti raditi ovaj posao. Zahvaljujem se svima koji rade ovaj posao jer oni su naši heroji, poručio je dožupan Vojko Braut koji je jučer obišao bazu Hitne helikopterske medicinske službe u Rijeci.

Piloti i zrakoplovni tehničari helikoptera hitne medicinske pomoći zaposlenici su konzorcija EliFriulia, Eliance Helicopter Global Services i Eli-Adriatika dok je medicinski tim u bazi Rijeka broji 30 zaposlenika od čega ih je 23 zaposleno u Zavodu za hitnu medicinu PGŽ-a, a ostatak u Zavodu za hitnu medicinu Ličko-senjske županije, Karlovačke županije i Kliničkog bolničkog centra Rijeka.

Iskusni ljudi

– Ukupno je u Hrvatskoj za rad u ovim helikopterima educirano 100 djelatnika, odnosno 50 liječnika i 50 medicinskih sestra. U bazi Rijeka to je 15 liječnika i 15 medicinskih sestara i to su sve iskusni ljudi koji su dugo vremena radili u hitnoj. Inače, prosječna brzina helikptera je 200 kilometara na sat te do od dojave do intervencije potrebno je pet minuta za dnevne letove i 15 minuta za noćne letove, dodala je Kajčić.

Za aktivaciju hitne helikopterske intervencije postoje protokoli kojih se pridržavaju zaposleni u medicinsko prijavno-dojavnoj jedinici, timovi HHMS-a i kopneni timove hitne medicinske službe. Za vrijeme dnevne intervencije mjesto slijetanja određuju piloti dok se za noćne intervencije koriste sletna mjesta prema ranije izrađenoj mapi koja se kontinuirano ažurira kako bi se omogućio brži, bliži i sigurniji dolazak tima.

– HHMS nam puno uznači jer je to velik iskorak za liječenje naših pacijenata. Ono što je najznačajnije, mi zahvaljući helikopterima dobivamo na vremenu, rekla je voditeljica medicinske djelatnosti u Zavodu za hitnu medicinu PGŽ-a dr. Slađana Srdoč.

Velik iskorak za pacijente

– Pacijenti, i to ne samo oni iz naše županije, nego primjerice i iz cijele Istre, sada puno brže dolaze do zdravstvene ustanove, nego što je to bilo prije s kombijem. U svakom slučaju, ovo je velik iskorak za sve pacijente u županijama koje pokrivamo, a helikoptere dosta koristimo i po danu, i po noći. Ranije helikopteri MORH-a nisu mogli interevenirati tako brzo, pa je nama danas puno lakše raditi i u prijavno-dojavnoj jednici i pacijenta dovesti do bolnice, rekla je voditeljica medicinske djelatnosti u Zavodu za hitnu medicinu PGŽ-a dr. Slađana Srdoč.