KASTAV – Brojna publika okupila se sinoć u vijećnici Grada Kastva na predstavljanju knjige “Tradicijska kultura zapadne Kastavštine”. Riječ je o novoobjavljenoj knjizi Ive Jardasa s preostalim dosad neobjavljenimi rukopisima – etnografskim zapisima iz 1950. godine zapadnog dijela Kastavštine, a to su dijelovi koji su danas unutar područja općine Matulji i grada Opatije.

– Knjiga nudi obilje zapisa o danas zaboravljenim tradicijama iz života ljudi na tim područjima – rekla je Dragica Stanić u ime nakladnika, Udruge Čakavski senjali Kastav predstavljajući Ivu Jardasa, hrvatskog učitelja i najpoznatijeg etnografa Kastavštine. Njegovo kapitalno djelo, najveći projekt u domeni etnografije i etnologije u Hrvatskoj o istočnom dijelu Kastavštine, u što spada današnje područje Grada Kastva i Općine Viškovo, “Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena – Kastavština”, objavljeno je u Zagrebu 1957. godine. Rukopis objavljen u knjizi “Tradicijska kultura zapadne Kastavštine”, odnosno etnografski zapisi iz zapadnog dijela Kastavštine čini nadopunu objavljenom kapitalnom djelu čime ocjelovljuje područje Kastavštine u prošlom vremenu.

Snimio V. MRVOŠ

Od Rječine do Kastavske šume

Zamjenik gradonačelnika Kastva Dean Jurčić, sjetio se kako je nekad Kastavština bila sve od Rječine do Kastavske šume i obronka Učke, pa do Voloskog, a između dva rata podijeljena je između Italije i Jugoslavije.

Urednica knjige, autorica uvoda i predgovora etnologinja koja dobro poznaje Kvarnerski kraj, dr. sc. Lidija Nikočević, napomenula je da je od svih istraživačkih vrlina, kod Jardasa uvijek cijenila njegovu vještinu da uključi citate informatora u tekst.

– Ne samo da je na taj način pridonio vjerodostojnosti i autentičnosti zapisa, učinio ga dinamičnijim i čitljivijim, već je dopustio da njegovi sugovornici “progovore” kroz njegov tekst i tako dobiju zasluženu vidljivost, rekla je Nikočević.

Snimio V. MRVOŠ

Na prezentaciji je rečeno da upravo Kastavština snažno nastoji rekreirati svoj kulturni identitet koji se uvelike naslanja na lokalne tradicije, što je potaknuto i činjenicom da su zvončari iz te regije na UNESCO-voj listi nematerijalne kulturne baštine svijeta. Time se odupire snažnim utjecajima obližnjih gradova koji ga pretvaraju u svoja anonimna predgrađa. Zato ne čudi više inicijativa – često putem različitih udruga – koje oživljavaju tradicije koje još negdje postoje barem u kolektivnom sjećanju. Upravo Jardasov tekst može im poslužiti kao vodič.

Sadržaj knjige podijeljen je u tri dijela – jedan se odnosi na područje Brguda (poznatog po specifičnom dijalektu i načinu života useljenika u 17. stoljeću), Puži i Zvoneća. Opisuje se ovčarstvo podno Učke, život i običaji. Opisuje se lokalna arhitektura, tradicijsko gospodarstvo, odijevanje, godišnji i životni običaji, vjerovanja i još niz aspekata tradicijskog života. Kako je građa sakupljana netom nakon drugog svjetskog rata, bio je to posljednji trenutak za dokumentiranje života koji će se ubrzano sasvim promijeniti i modernizirati.

Snimio V. MRVOŠ

Promjene u 70 godina

U knjizi se ukazuje na promjene u tradicijskom, odnosno svakodnevnom životu dogodile u posljednjih sedamdeset godina otkakao je nastao ovaj rukopis i svojevrsna su komparativna analiza i refleksija što se održalo (i kako), a što je potisnuto. To uspoređivanje svakako doprinosi modernosti ovog izdanja, kao i promišljenom, kritičkom iščitavanju izvora. U zanimljivom i osmišljenom programu predstavljanju knjige sudjelovali su učenici iz Kastva čitanjem ulomaka knjige i sviranjem trieštinke.

Suradnici na knjizi su Milovan Matetić (komun Zvoneća), Miljenko Ujčić (komun Brgud), Vesna Matetić (komun Puži), dr. sc. Roberto Žigulić (Ovčarstvo na Učke-Veprinački kraj), Arsen Jardas (Ivo Jardas-o životu i radu) i Cvjetana Miletić (rječnik). Recenzent knige je dr. sc. Rober Doričić, a lektorica i korektorica: dr. sc. Jasna Gržinić.

Snimio V. MRVOŠ