Izgubljeno se ne može vratiti, ali sačuvajmo ono što imamo. Ne u trezorima ili zaključano iza brave, gdje će biti daleko od očiju javnosti, te će ga vrijeme pomalo nagrizati, već umnožimo što možemo.

Tako ćemo sačuvati naše zapise i učiniti ih dostupnima, i oni neće čekati da ih se pronađe tek igrom slučaja, napisao je parafrazirano Thomas Jefferson, glavni autor američke Deklaracije nezavisnosti u pismu izdavaču Ebenezeru Hazardu u veljači 1791. godine.

Iako je Jefferson ciljao na zapise o osnivanju SAD-a, njegove riječi mogu se primijeniti i puno šire. Svatko želi sačuvati relevantne materijalne, ali i nematerijalne, elemente povijesti i kulture svoga kraja.

No, ako ih pohranimo daleko od očiju, svojih i tuđih, hoćemo li jednoga dana zaboraviti gdje su? I ne gubimo li tako i jedan dio sebe, svoga identiteta?

Kako li će se pojedinac razvijati ako ne zna povijest svoga kraja? Neće li biti otrgnut bitnome, prepušten sivilu uniformirane prosječnosti?

Bašćanska ploča

Educirati i inspirirati

Zato je važno čuvati svoju baštinu, sve ono što neki kraj čini posebnim. To se trudi činiti i Novi list svakoga dana, a dodatno posebnim godišnjim prilozima, poput nedavnih specijala Otrgnuto zaboravu 1 i 2. I to nastavlja činiti i ove godine. Do kraja 2023. bit će objavljeno šest posebnih priloga posvećenih baštini Primorja i Gorskoga kotara, okupljenih u projekt Baština koju živimo.

Jer želja nam je istražiti povijesnu i kulturnu riznicu našeg kraja, educirati i inspirirati čitatelje za kvalitetnije upoznavanje kompleksne povijesti i bogate ostavštine koju čuva Primorsko-goranska županija.

A uz poznate i prepoznatljive identitetske odrednice plavo-zelene županije istražit ćemo i što je to novo čime se možemo dičiti i ponuditi svijetu. A budući da žrvanj vremena melje i ne pita, sagledat ćemo našu temu i kroz prizmu održivog turizma. To je zadatak koji nikad nije nimalo lak.

Jer progresus mora ići dalje, bez obzira na to što je »uvijek prije bilo bolje« i »si su bili domaći«. No, ima nešto i u onoj izreci poglavice Seattlea, da parafraziramo, »kad posiječemo zadnje stablo i ubijemo zadnju srnu, shvatit ćemo da novac ne možemo jesti«.

Dakle, progresus da, ali uz oprez prema živom svijetu i našem okruženju. I to ne banalnim modernim oprezom i održivosti, već stvarnim, kako se i što može bolje da sačuvamo našu zeleno-plavu županiju i zelenu i plavu kuglu koju zovemo Zemljom.

Uz priloge u tiskanom izdanju projekt će pratiti i posebno dizajnirani web-specijal, a koji će ostati sačuvan na domeni bastina.novilist.hr, kao i vrijedne ekstenzije projekta – jedinstveni natječaj za dijalektalne literarne radove osnovnih i srednjih škola.

A za finale omiljeni dar Novoga lista, veliki kalendar čitateljskih fotografija, ovoga puta s temom kulturne i povijesne baštine našeg kraja.

Apoksiomen, Foto: Denis CIZAR

Šest posebnih priloga

No, dobro to su neke općenite odrednice, a što nas zapravo čeka? Pet priloga na 16 stranica i jedan na osam stranica, a prvi slijedi već krajem travnja, mjeseca u kojem se obilježava Svjetski dan umjetnosti.

Na 16 stranica predstavit ćemo dvadeset najznačajnijih ostvarenja umjetničke baštine Primorsko-goranske županije: likovne i glazbene umjetnosti, književnosti, arheoloških otkrića, kazališnih umjetnosti, sve što čini umjetnički mozaik našega kraja relevantnim.

Već idućega mjeseca, svibnja, čeka nas dobro poznata tema multikulturalnosti. Ako su Sjedinjene Američke Države »melting-pot« kultura i naroda, nije li onda Rijeka, ali i Županija, »melting-pot« na nešto nižoj temperaturi?

Talijanska, srpska, mađarska, slovenska, češka i druge nacionalne manjine Rijeci i šire daju prepoznatljiv dodir suživota različitih mišljenja i stavova, no koji, ako žele dobro jedni drugima, trebaju se truditi živjeti u skladnu suživotu. Koliko tu uspijevaju i kako sve doprinose kulturnoj pluralnosti, opisat ćemo u ovome prilogu.

Romolo Venucci

Nakon dvije prepoznatljive teme evo jedne koja možda nije toliko eksponirana, ali koja je svejedno bila značajna za ovaj kraj. Pruga od Pivke do Rijeke dovršena je i predana u promet 25. lipnja 1873. godine, četiri mjeseca prije nego što je to 23. listopada učinjeno s prugom prema Karlovcu.

Ta dva događaja obilježavaju početak trajne, sigurne i mnogo brže veze Rijeke s njezinim prirodnim zaleđem u oba smjera, što 1873. godinu čini najvažnijom prekretnicom u povijesti lučkog grada: počinje intenzivniji razvoj luke, pomorstva, trgovine i turizma i stvaranje preduvjeta za nove privredne i ostale aktivnosti.

U sjećanje na 150 godina željezničke pruge u Rijeci posebno ćemo obraditi povijest, ali i sadašnjost i budućnost, osuvremenjivanje i gradnju pruge od Karlovca do Rijeke, dio velikog projekta gradnje nizinske pruge od Rijeke do Botova na granici s Mađarskom.

Rapska katedrala

Nematerijalna baština

Nakon toplih ljetnih dana stiže jesen i rujan, mjesec u kojem se obilježava UNESCO-ov Svjetski dan pismenosti. Tim povodom detaljno ćemo se upoznati s jedinstvenom nematerijalnom baštinom koja je pod zaštitom (i na pristupnom popisu) UNESCO-a – dvoglasjem tijesnih intervala, proljetnim ophodom zvončara Kastavštine, ličkim ojkanjem, čipkarstvom na Pagu, umijećem suhozidne gradnje, mediteranskom prehranom i svime onime »što nas čini takvima«, kako su otpjevali riječki Mandrili.

U studenom, u čast svetoj Ceciliji, zaštitnici glazbe i glazbenika, posebno ćemo se fokusirati na glazbu kvarnerskoga kraja kao neprocjenjiv dio hrvatske kulturne baštine.

Obuhvatit ćemo svu raznolikost i slojevitost glazbene riznice – od folklorne glazbe, koju su stvarali, oblikovali i čuvali brojni naraštaji, do autohtonih glazbala, sopele, mih, trieštinka, orgulje, violine, od kojih su neki izuzetno povijesno vrijedni primjerci sačuvani na Kvarneru, do kompozitora koji su snažno oblikovali identitet ovog kraja poput Ivana Matetića Ronjgova i Ivana pl. Zajca, pa do danas izuzetno aktivnih umjetničkih društava, klapa i zborova.

Novljansko kolo

Maritimna baština

I za kraj u prosincu nas čeka stoljetna tradicija gradnje i plovidbe tradicijskim barkama Kvarnera kojoj je ove godine Ministarstvo kulture dodijelilo status nematerijalnog kulturnog dobra.

Time je bogata i vrijedna maritimna baština Sjevernog Jadrana dodatno učvrstila svoj potencijal i kao izuzetan kulturni i turistički proizvod. Prošetat ćemo se poviješću ribarstva, brodogradnje te razgovarati sa zaljubljenicima u tradiciju koji se neumorno trude održati ju živom i integriranom u sadašnjost.

Baštinu i razvoj ribarstva i pomorstva na liburnijskom, primorskom i otočnom prostoru naše županije bilježe pomorske škole, fakulteti, tvrtke i lučke uprave. Zavičajne zbirke, posebni muzeji, tržnice, manifestacije, ribarski dani, tjedni, regate i drugi sportski programi svjedoče o neraskidivoj vezi ovoga kraja i mora.

Ovaj specijal prepoznali su i podupiru Sveučilište u Rijeci, Turistička zajednica Kvarnera, Grad Rab, Grad Krk, TZG Krka, Grad Novi Vinodolski te Turistička zajednica Maloga Lošinja. Svi oni podcrtavaju važnost baštine ovoga kraja.