Kakvoća mora za kupanje jedan je od ključnih elemenata turističke ponude obalnih destinacija.

Prema brojnim anketama, čistoća mora je za brojne goste jedan od osnovnih čimbenika kod izbora mjesta odmora.

Praćenje kvalitete mora na plažama u Hrvatskoj se provodi dugi niz godina, od 1989. godine, a trenutno je u tijeku 36. sezona ovog monitoringa.

Tijekom više od tri desetljeća provedbe praćenja kakvoće mora na plažama, mijenjala se zakonska regulativa, način statističke obrade podataka te standardi ocjenjivanja, ali glavni cilj je ostao isti – zaštita zdravlja ljudi i vodnih resursa od mikrobiološkog onečišćenja, prvenstveno fekalnog, koje je prepoznato kao najveći rizik za zdravlje kupača zbog mogućnosti prijenosa zaraznih bolesti.

Zakonska regulativa i praćenje kvalitete mora

Glavni dokument za upravljanje kvalitetom mora na plažama u Europi je Direktiva o vodi za kupanje iz 1976. godine. Ta je direktiva definirala granice za fizikalne, kemijske i mikrobiološke parametre, te je obvezala zemlje članice EU-a na poštivanje zadanih kriterija.

Razvoj tehnologije i znanosti, kao i iskustvo stečeno u više od 25 godina primjene, potaknuli su reviziju te direktive. Aktualna verzija stupila je na snagu 2006. godine, a trenutno se očekuje objava nove direktive.

Hrvatska je odredbe aktualne EU Direktive (2006/7/EC) implementirala u nacionalnu legislativu kroz Uredbu NN 73/2008, koja se primjenjuje od 2009. godine.

Uredbom se propisuje ispitivanje broja za dva mikrobiološka pokazatelja (Escherichia coli i crijevni enterokoki) te se na temelju njihovih utvrđenih koncentracija more razvrstava u četiri kategorije kakvoće: izvrsna, dobra, zadovoljavajuća i nezadovoljavajuća. Ocjenjivanje mora provodi se pojedinačnom ocjenom nakon svakog uzorkovanja, godišnjom po završetku sezone kupanja (10 podataka) i konačnom za četverogodišnje razdoblje (40 podataka, aktualna sezonu i tri prethodne sezone).

Uzorkovanje mora i ispitivanje provodi Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, svaka dva tjedna, u razdoblju od sredine svibnja do kraja rujna.

Pritom se na terenu mjeri temperaturu zraka i mora, salinitet mora te se bilježe vremenski uvjeti. Međutim, samo su mikrobiološki pokazatelji ti koji određuju razvrstavanje mora u pojedinu kategoriju kakvoće.

Rezultati analize uzoraka morske vode za kupanje u Hrvatskoj dostupni su u nacionalnoj bazi podataka, koja je pod nadzorom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Ovu bazu održava i unapređuje Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita.

Baza se koristi za unos i obradu podataka, ocjenjivanje rezultata, informiranje javnosti, nacionalno izvješćivanje o stanju mora te generiranje izvještaja za Europsku agenciju za zaštitu okoliša.

U slučaju prekoračenja dozvoljenih vrijednosti, provode se dodatna ispitivanja.

Ako su rezultati i dalje iznad dopuštenih granica, obavještava se javnost i nadležne institucije, a Inspekcija zaštite okoliša može donijeti odluku o zabrani kupanja i poduzimanju mjera uklanjanja onečišćenja.

Tijekom trajanja kratkotrajnog onečišćenja, dodatna uzorkovanja provode se svakodnevno sve do prestanka onečišćenja.

Uredba (73/2008) također naglašava važnost izrade profila plaža, alata koji omogućuje procjenu rizika od onečišćenja na određenoj lokaciji. Rizik za zdravlje kupača ovisi o intenzitetu onečišćenja, a najčešće se manifestira kao gastroenteritis.

Ostale bolesti koje se potencijalno mogu javiti uključuju infekciju kože, uha, oka, nosne šupljine i gornjih dišnih puteva. Simptomi su obično akutni, a u posebno osjetljive skupine spadaju djeca i turisti.

Monitoring i mjere zaštite kvalitete mora na hrvatskim plažama

U posljednje četiri dekade, kvaliteta mora za kupanje se značajno poboljšala zahvaljujući ulaganjima u sustave javne odvodnje.

Prema posljednjem europskom izvješću o kakvoći voda za kupanje za 2023. godinu (koje uključuje i morske i kopnene plaže), Hrvatska se s 96,7 % izvrsnih lokacija nalazi na trećem mjestu, nakon Cipra i Austrije.

Ove sezone uzorkovanje mora provodi se na ukupno 1.130 lokacija duž Jadranske obale, s najviše ispitnih lokacija (273) u Primorsko-goranskoj županiji. U sezoni 2024. do sada je provedeno osam ciklusa uzorkovanja.

Iako su rezultati kakvoće mora u Primorsko-goranskoj županiji izvrsni, na plaži Ičići je 14. kolovoza 2024. zabilježeno onečišćenje mora.

Nakon dojave građana o mogućem onečišćenju, provedeno je dodatno uzorkovanje na četiri lokacije – dvije na početku i dvije na kraju plaže. Analize su pokazale povišene koncentracije indikatora fekalnog onečišćenja, iznad dozvoljenih graničnih vrijednosti.

Zbog toga je 16. kolovoza na tom dijelu plaže postavljena ploča s upozorenjem o zabrani kupanja, te je obaviještena javnost i sve nadležne službe.

Svakodnevno su se provodila daljnja ispitivanja, a istovremeno su poduzeti i sanacijski radovi. Nakon što su rezultati analize pokazali poboljšanje i zadovoljili potrebne standarde kvalitete, 26. kolovoza uklonjena je ploča zabrane kupanja.

Zbog pojave onečišćenja ugljikovodicima na području obalnog pojasa Kostrene u 2023. godini, provodi se dodatni monitoring kvalitete mora na tom području.

Uz rutinske indikatore fekalnog onečišćenja (E. coli i crijevni enterokoki) ispituju se i ciljani kemijski parametri: pH-vrijednost, salinitet, otopljeni kisik, zasićenje kisikom, sumporovodik, amonij, fenoli, ugljikovodici (od C10 do C40) te aromatski ugljikovodici (toluen, benzen, etilbenzen, ksilen).

Uzorke se dva puta mjesečno uzima na četiri lokacije, na potezu od uvale Svežanj do Podkvarovo: Svežanj, Spužvina ili Nova Voda, Perilo (kod Stare Vode) i Podkvarovo ili Klančić.

Uvala Svežanj izabrana je za referentnu postaju. Zbog detekcije povećanih vrijednosti ugljikovodika, aromatskih ugljikovodika i sumporovodika nije preporučeno kupanje na plažama Podkvarovo i Klančić.

U posljednjem, osmom ciklusu ispitivanja kakvoće mora, 98,5 % plaža ocijenjeno je izvrsno kakvoćom mora, dok su dvije lokacije ocijenjene dobrom, dvije zadovoljavajućom kakvoćom, a nijedna plaža nije imala nezadovoljavajuće rezultate.

_

Autor teksta: izv. prof. dr. sc. Darija Vukić Lušić, dipl. sanit. ing. Odjel za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju Voditeljica Odsjeka za sanitarnu mikrobiologiju i biologiju okoliša