KONAČNO

Požar na Pehlinu danas bi trebao biti potpuno ugašen, smrad je ponovo ukazao i na problem jame Sovjak

Vladimir Mrvoš

Snimio Mateo LEVAK

Snimio Mateo LEVAK

Na samom požarištu zatekli smo nekoliko građana koji su sa zanimanjem gledali gašenje



RIJEKA – Požar u reciklažnom dvorištu Komunalnog društva Čistoća na Pehlinu u potpunosti bi trebao biti ugašen tijekom današnjeg dana. U ponedjeljak poslijepodne vatrogasci su gasili zadnju hrpu zapaljenog otpada dužine i širine sedam puta sedam i visine nekoliko metara.


Iako su građani telefonom nazivali našu redakciju s primjedbom da se od smrada i dima s tog požarišta »ne može živjeti«, nitko od njih nije bio spreman dati izjavu i stati pred objektive naših fotoreportera. Na samom požarištu zatekli smo nekoliko građana koji su sa zanimanjem gledali gašenje požara, ali također nisu željeli davati izjave.


Naime, kada su se sami uvjerili da posao gašenja otpada nije nimalo jednostavan, samo su mogli dati pohvale vatrogascima koji su se od petka, cijelo vrijeme uz pomoć grajfera, u vrlo teškim uvjetima hvatali u koštac ne samo s tom »vatrenom nemani«, već i s dimom i brojnim plinovima. Radeći s opremom na sebi težom od 30 kilograma s bocama kisika i maskama, te vatrozaštitnom odjećom pod visokim temperaturama, odradili su velik posao.





Građani koji su se oko požarišta okupljali od petka, izrazili su nadu da se ovakav požar više neće dogoditi. Ono što im je posebno zasmetalo je to što se na besplatni broj Čistoće izvan radnog vremena nitko ne javlja, a u Čistoći nitko ne prima ni pozive nakon 15 sati.


Prema preporukama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a, preporučena mjera opreza pri takvim situacijama je čim manje izlaganje mjestima na kojima se osjeti miris paleži. Ukoliko se nalaze u neposrednoj blizini požarišta i na pravcima širenja dima, treba zatvoriti prostorije kako bi se minimalizirala izloženost. Iako pri ovakvim incidentima nastaju toksični spojevi koji mogu štetno djelovati na ljudsko zdravlje, ti učinci se manifestiraju samo pri njihovoj dugotrajnoj izloženosti, a s obzirom na to da je požar pod nadzorom, za očekivati je da neće doći do povećanja vrijednosti praćenih parametara onečišćujućih tvari u zraku te da nema razloga za zabrinutost, kažu iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.


Gradit će se zid oko jame Sovjak


Pozivi građana stizali su u našu redakciju i zbog smrada iz jame Sovjak na Viškovu koja je od pedesetih godina prošlog stoljeća više od trideset godina korištena za odlaganje opasnog otpada. Procjenjuje se da je u jamu odložen razni otpad i to u vremenu kada nisu postojali odgovarajući propisi zaštite okoliša te je ta lokacija korištena bez primjene bilo kakvih tehničkih mjera zaštite okoliša i postojanja potrebne komunalne infrastrukture. Tijekom prvih deset godina, lokalitet se koristio za odlaganje kiselog mulja nastalog kao otpadna tvar u proizvodnji maziva, motornih ulja i asfalta. Poslije, osim kiselog mulja, na lokalitetu su odlagane i druge vrste otpada: otpadni katran iz koksare, otpadna ulja i pogonska ulja iz brodogradilišta, ostaci iz spremnika nafte i naftnih derivata i dr. Procjenjuje se da se trenutno u jami nalazi do 152.000 kubnih metara otpada.


U tijeku je sanacija jame i obavljaju se građevinski radovi izgradnje platoa, a sam završetak sanacije očekuje se u drugoj polovini 2026. godine. Na samom gradilištu radovi teku prema planu, a uskoro se počinje s izgradnjom zida oko jame, jer još uvijek ima nesavjesnih građana koji u nju bacaju razni otpad.