RIJEKA – Najnovija dostignuća i dileme u poznavanju i terapiji neurodegenerativnih bolesti još su jednom u fokusu osmog izdanja Riječkog foruma o neurodegenerativnim bolestima koji je započeo danas na Kampusu Sveučilišta u Rijeci. Radi se o međunarodnom skupu kojeg organiziraju Zavod za biomedicinske znanostiu Rijeci – HAZU, Klinika za neurologiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka, Medicinski fakultet u Rijeci, Hrvatsko neurološko društvo i riječka podružnica Hrvatskog liječničkog zbora pod pokroviteljstvom Europske neurološke akademije i Talijanskog društva za bolesti pokreta.

– Imamo jako puno predavača iz Velike Britanije, Švedske, Francuske, Italije, ali i okolnih zemalja. Bitno je da se svi educiramo i pomaknemo u spoznajama u neurodegenerativnim bolestima jer se još uvijek na tom području susrećemo s velikm problemima. S druge strane, na ovom skupu, uvijek se susrećemo sa zanimljivim temama i novim istraživanjima, a neurodegenerativne bolesti moja su omiljena tema. Činjenica je da će njihov broj s vremenom rasti pa trebamo biti spremni na to, ne samo u znanstvenim istraživanjima, nego i u podizaju opće svijesti o njima, kazala je predstojnica riječke Klinike za neurologiju prof. dr. Vladimira Vuletić.

Prema riječima predsjednice Hrvatskog neurološkog društva prof. dr. Zdravke Poljaković neurodegenerativne bolesti obuhvaćaju svaku patologiju koja zahvaća centralni živčani sustav, a tu se u prvom redu misli na mozak.

– Takve patologije neminovno će se pretvoriti u propadanje odnosno neurodegeneraciju. Stoga pozdravljamo održavanje ovog skupa koji je već postao tradicionalan i svake je godine sve širi program te mislim da je doprinos riječkog foruma u poznavanju neurodegenerativnih bolesti vrlo značajan, istaknula je Poljaković.

Ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Rijeka prof. dr. Alen Ružić tvrdi kako se zadnjih desetljeća bilježi trajno poboljšanje u liječenju neurodegenerativnih bolesti zahvaljući novim metodama i lijekovima.

– Samim time imamo i bolje ishode za naše pacijente. Ovaj skup koji okuplja najveća hrvatska, ali i međunarodna imena svakako pridnosi izmjeni znanja i iskustava te suradnji koja proizlazi iz ovakvih skupova. Sve to se direktno reflektira na našu skrb o pacijentima, kazao je Ružić.

Jedno od vodećih imena riječkog simpozija o neurodegenerativnim bolestima je i John Hardy s Instituta za neurologiju Sveučilišta u Londonu koji je ujedno i tvorac ključnih teorija o spoznaji genetskih i metaboličkih mehanizma Alzheimerove bolesti na temelju kojih se danas istražuje niz novih lijekova od kojih se u prvom redu očekuje usporavanje tijeka ove bolesti.

– Nove spoznaje o genezi neurodegenerativnih bolesti u velikom su porastu. Sve više razumijemo markere neurodegenerativnih bolesti pa nas to možda podsjeća da imamo epidemiju ovih bolesti, no moramo biti svjesni da danas zapravo sve više o njima otkrivamo, poručio je akademik Stipan Jonjić dok je akademkinja Vida Demarin posebno istaknula povezanost kroničnog stresa i neurodegenerativnih bolesti.

– Kronični stres je uzrok mnogih neprilika u našem organizmu. Akutni stres nam je ponekad lako izbjeći, no ponavljajuće neugodne situacije aktiviraju izlučivanje hormona za obranu. Ti se hormoni nakon toga iscrpe i mi sami počinjemo uništavati vlastiti imunološki sustav. Broj proinflamatornih citokina se povećava i dolazi do upale niskog stupnja u puno dijelova organizma. Uključen je tu i mozak što pospješuje pojavu neurodegenerativnih bolesti koje bitno kvare kvalitetu života. Broj demencija raste i procjenjuje su da će do 2050. godine 150 milijuna ljudi bolovati od demencija. Ipak valja istaknuti da postoje određeni čimbenici rizika na koje možemo utjecati. Veliko istraživanje Lanceta pokazalo je da postoji desetak modificirajućih čimbenika rizika koji, ako se otkriju i liječe, mogu spriječiti čak 40 posto demenacija, što je praktički svaka druga. Ti čimbenici svakako uključuju životni stil jer se tu ubrajaju povišen krvni tlak, gubitak sluha, depresija i socijalna izolacija, što znači da jednim značajnim dijelom ipak možemo prevenirati demencije, poručila je Demarin.