SNIMIO: VEDRAN KARUZA
Govoreći o problemima s kojima se susreću poslodavci prilikom zapošljavanja osoba s invaliditetom, Nenad Seifert iz Hrvatske udruge poslodavaca istaknuo je da u posljednjih desetak godina nisu učinjeni značajni pomaci po tom pitanju
povezane vijesti
RIJEKA – Niti jedno društvo nije dovoljno bogato da se može odreći radnih sposobnosti osoba s invaliditetom, istaknula je savjetnica pravobranitelja za osobe s invaliditetom Tea Rubeša, na današnjoj tribini “Zapošljavanje osoba s invaliditetom” kojom je otvoreno deveto izdanje višednevne manifestacije Festivala mentalnog zdravlja – Mentalfesta.
Uskraćivanje prava
Dodajući da svaki čovjek ima pravo na rad, Rubeša je konstatirala da je uskraćivanje prava na rad osobama s invaliditetom diskriminacija.
– Današnje tržište rada je sve zahtjevnije, jer počiva na zahtjevima obrazovanja, profesionalnim kompetencijama i inovacijama. Međutim, za osobe s invaliditetom ono se i dalje temelji na svemu onome što osobe s invaliditetom zbog invaliditeta ili oštećenja zdravlja ne mogu, iako imaju sve kompetencije za određeno radno mjesto. Na žalost, naše društvo i danas počiva na brojnim predrasudama te se osobama s invaliditetom pripisuje smanjeni radni učinak, manje radne sposobnosti ili da su učestalo na bolovanjima. Takvi su stereotipi posebno naglašeni kod zapošljavanja osoba s mentalnim i intelektualnim oštećenjima, upozorila je Rubeša.
Dodala je da su najbolji načini borbe protiv predrasuda primjeri dobre prakse koji pokazuju da osobe s invaliditetom kvalitetno doprinose radnim procesima te čine vrijedni dio ljudskih sposobnosti i potencijala te obogaćuju međuljudske odnose. Jedan od takvih primjera predstavila je Nataša Kovačić Stilinović, direktorica ljudskih resursa Hilton Costabella Beach Resort, hotelijera koji je proglašen najvećim poslodavcem prijateljem osoba s invaliditetom u svijetu. Govoreći o problemima s kojima se susreću poslodavci prilikom zapošljavanja osoba s invaliditetom, direktor Regionalnog ureda Rijeka Hrvatske udruge poslodavaca, Nenad Seifert, istaknuo je da u posljednjih desetak godina nisu učinjeni značajni pomaci po tom pitanju, jer krajem prošle godine Hrvatska je imala 16.724 zaposlene osobe s invaliditetom, što je gotovo ista razina kao i 2015. godine. Kao jedan od važnijih problema apostrofirao je neadekvatnu stručnu spremu i zanimanje osoba s invaliditetom.
– Problem predstavlja to što su na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje evidentirane nezaposlene osobe s invaliditetom koje su nekonkurentne na tržištu rada. Razlog njihove nekonkurentnosti nije stupanj njihovog invaliditeta, već neadekvatno obrazovanje. Nemaju znanje i vještine koje tržište traži, istaknuo je Seifert.
Iako, kako je kazao, postoje poticaji, kao i pozitivan stav poslodavaca, takvi su primjeri još nedovoljno poznati te je potrebno jače informiranje. Također je istaknuo da kvotni sustav nije povećao zapošljivost osoba s invaliditetom, jer mnogi poslodavci zbog specifičnosti djelatnosti, organizacije poslovanja, kao i zbog neadekvatnog obrazovanja osoba koje bi trebali zaposliti nisu bili u mogućnosti ispuniti kvotu zapošljavanja.
Mali koraci
– Privatnom sektoru trebaju zaposlenici. Prema našim projekcijama, do 2030. godine svaki četvrti radnik u Hrvatskoj će biti stranac. Nedostaje nam ljudi, jasno je da postoji povećana potreba za radnom snagom i da je problem naći radnu snagu. Smatram da bi osobe s invaliditetom uz školovanje trebale imati prednost pri zapošljavanju u odnosu na strane državljane, iznio je Seifert.
Činjenicu da po pitanju zapošljavanja osoba s invaliditetom nije dovoljno napravljeno, potvrdila je i ravnateljica Doma za odrasle osobe Martina Baiocco navodeći da ta ustanova ima tridesetak korisnika koji žive u zajednicama organiziranog stanovanja.
– Taj život će dobiti puninu tek kada se te osobe u potpunosti budu integrirale u zajednicu, odnosno kada dobiju pravo raditi i privređivati. Za sada idemo malim koracima, jer nismo kao društvo dovoljno napravili. Međutim, svaki pozitivan primjer je vrlo važan jer za tu osobu znači promjenu cijelog života. I za obitelji tih osoba koje rade znači nešto vrlo vrijedno, kazala je Baiocco.
Potrebu osvještavanja poslodavaca o kvaliteti zapošljavanja osoba s invaliditetom istaknula je Melita Seršić iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područne službe Rijeka. Također je dodala i da se pomaci u zapošljavanju vide, jer u prvoj polovici ove godine iz evidencije HZZZ-a zaposleno je 2.560 osoba s invaliditetom, što je povećanje od gotovo 30 posto.
– U Primorsko-goranskoj županiji ove godine zaposlene su 73 osobe s invaliditetom, a većina ima srednjoškolsko obrazovanje. Za poslodavce postoji više mjera aktivne politike zapošljavanja. Među tim mjerama su potpore za zapošljavanje, potpore za pripravništvo i cijeli niz drugih mjera, a postoji i mogućnost korištenja vaučera za obrazovanje, zaključila je Seršić.
Poticanje dijaloga
Ovogodišnja tema jučer započetog Festivala mentalnog zdravlja koji organizira Dom za odrasle osobe Turnić u suradnji s brojnim partnerima je “Mentalno zdravlje na radnom mjestu kao prioritet”, a tribina je organizirana s ciljem poticanja dijaloga u zajednici, kao i pozitivnih promjena