RIJEKA – Ljudi koji mijenjaju institucije, industrije i društvo, na današnjem lingua franca engleskom poznati kao “changemakeri”, gosti su Europskog foruma o budućnosti sveučilišta, ali i budućnosti ekonomije, trgovinskih odnosa te trendova u svijetu, koji organiziraju riječko sveučilište i grupacija Lurssen u Exportdrvu u Rijeci. U dva dana i četiri panela sudjeluju predstavnici ključnih regionalnih sudionika poslovnog i financijskog sektora, diplomati i stručnjaci za multilateralne odnose te predstavnici akademske zajednice.

Program je počeo u srijedu, panelom na kojem su sudjelovali Peter Lürssen glavni direktor grupacije Lurssen, njemačke brodograditeljske kompanije, Andreas Treichl, predsjednik Zaklade Erste i dugogodišnji predsjednik Uprave Erste banke, Katharina Unger, utemeljiteljica i direktorica tvrtki Livin Studio i Livin farms u području jestivih insekata i prehrambenih inovacija te Roberto Kutić operativni direktor u Infobipu, globalnoj komunikacijskoj platformi za poslovne subjekte.

Raspravu je moderirala Ana Odak, članica Odbora Gitone Kvarner. Rektorica riječkog sveučilišta prof. dr. sc. Snježana Prijić-Samaržija ističe da su panelisti pozvani zbog svoje ključne uloge kao “changemakeri”, kako bi predstavili studentima i svima zainteresiranima svoje karijere. Također, kako bi posvjedočili što znači biti glavni u svom području i uvoditi inovacije.

– Drago mi je što su s nama ljudi koji razmišljaju izvan okvira, koji su kreativni i hrabri. Želim vam svima poželjeti najtopliju dobrodošlicu. Studenti su Sveučilištu u Rijeci uvijek na prvom mjestu i zato smo odlučili ovaj prvi panel posvetiti njima, budućnosti sveučilišta, kako bi iz prve ruke čuli koje su to kompetencije koje će se u budućnosti tražiti, rekla je rektorica.

Panelisti su na početku govorili o problemima, koji iz njihove perspektive trenutno najviše pogađaju svijet, te su izdvojili promjene koje se događaju u klimi.
– Naš trenutno najveći izazov su klimatske promjene. Mislim da smo dosegnuli konsenzus da su emisije ugljikova dioksida ono što ih uzrokuje te je stoga potrebno smanjiti emisije CO2. Mi u pomorskoj industriji radimo na tome da postignemo nultu stopu emisije CO2, a to će biti moguće zahvaljujući tehnologiji koja se bazira na vodiku, rekao je Peter Lurssen. Kao još jednu ključnu zadaću, izdvojio je potrebu za većom suradnjom sveučilišta i industrija.

– Potrebna nam je puna veća integracija u tom smislu. Odgovor na probleme leži u kooperativnom pristupu gdje će mladi i kreativni studenti surađivati s iskusnim inženjerima, rekao je Lurssen. Andreas Treichl također je izdvojio promjene u klimi i potrebu za reformom obrazovanja.

– To su dva polja koja zahvaćaju cijeli svijet. Došli smo do ogromnih pomaka u znanju. Neki dan razgovarao sam s Antonom Zeilingerom, dobitnikom Nobelove nagrade za fiziku 2022. godine, koji kaže da znanje koje je on na fakultetu učio sedam ili osam godina, danas studenti moraju naučiti u pola godine kako bi krenuli dalje. Umjetna inteligencija imat će veliku ulogu u obrazovanju, a studente čeka težak periode prilagodbe. Još jedan aktualan problem je politika, sve grane društva napreduju, znanost, gospodarstvo i drugi, a politika se ne pomiče. Molim vas, studenti, neka se dvoje-troje vas mladih iz publike angažira kako bi se nešto promijenilo i u politici, rekao je Andreas Treichl.

Govoreći o vještinama koje su potrebne u poslu danas, a koje će biti potrebne i u budućnosti, Katharina Unger, izdvojila je suradnju i učenje od kolega te potrebu da odgovorni zna rasporediti poslove.
– Učite od ljudi s kojima radite. Svatko je dobar u nečemu te je stoga važno to prepoznati, kako bi se posao dobro rasporedio. Netko je dobar u projektiranju, netko u gradnji, a netko u prezentaciji. I svi su potrebni za rješavanje problema u poslu, kazala je Unger.

Roberto Kutić poručio je studentima i okupljenima da se ne boje budućnosti i promjene.
– Budućnost je nešto pozitivno, ona nas vodi u boljem smjeru. Sada je bolje nego što je bilo pred deset ili trideset godina, tako da mislim da će se taj trend nastaviti. Budite spremni nadograđivati svoje znanje i mijenjati naučene obrasce. Također, važno je znati da neuspjeh nije sramota. To se dobro vidi u SAD-u. Ondje će netko sa svojim projektima uspjeti iz drugog, trećeg, puta. Zato je važno ne odustati i ponovno pokušati, podcrtao je Kutić. Program se nastavlja u četvrtak u Exportdrvu od 10 sati panelima o društvenim inovacijama, načinima poslovne suradnje, ključnim osobama koje mijenjaju svijet te i novim izazovima u međunarodnim trgovinskim odnosima.