RIJEKA – Zadnju riječ imaju konzervatori, komentirao je, na naš upit, riječki gradonačelnik Marko Filipović slučaj uklanjanja dviju lučkih dizalica iz akvatorija buduće ACI marine Rijeka u Porto Barošu. Uklanjanje dviju lučkih dizalica sa Sušačkog lukobrana, započeto prošlog tjedna, izazvalo je brojne negativne reakcije Riječanki i Riječana, posebno na društvenim mrežama, od kojih veliki dio smatra da je dizalice trebalo konzervirati, zaštititi i privesti novoj svrsi. Konzerviranje i zaštita dviju od tri dizalice na lukobranu, uz eventualne modifikacije kako bi se mogle koristiti u ugostiteljske ili neke druge svrhe bilo je predviđeno i elaboratom Konzervatorskog odjela u Rijeci, dok je istim elaboratom bilo predviđeno uklanjanje jedne dizalice, čiji su dijelovi trebali poslužiti za obnovu preostalih dviju.

Izgrađene u »3. maju«

ACI Gitone, tvrtka u zajedničkom vlasništvu ACI-ja i Lürssen grupacije, odlučila je ipak ukloniti dvije od tri dizalice na lukobranu, s obrazloženjem kako su ozbiljno oštećene u nevremenu prošle godine, što ih čini potencijalno opasnima za buduće goste i posjetitelje marine. Za taj potez dobili su, kako tvrde, i odobrenje konzervatora pa je tvrtka Metis odabrana za uklanjanje dizalica koje je započelo prošlog tjedna te će na Sušačkom lukobranu, umjesto predviđene dvije, ostati tek jedna od dizalica proizvedenih u »3. maju« još 1957. godine.

Rušenje dizalica koje su dio vizualnog identiteta Rijeke naišlo je na ogorčene reakcije dijela javnosti i političkih stranaka pa su tako iz Možemo! Rijeka zatražili hitno utvrđivanje svih okolnosti koje su dovele do uklanjanja dviju dizalica, što je protivno GUP-u Grada Rijeke te najavili kako će i od gradonačelnika Marka Filipovića zatražiti uvid u elaborat konzervatora prema kojemu je dopušteno uklanjanje dizalica.

Kakav je njegov stav o uklanjanju dviju dizalica sa Sušačkog lukobrana, pitali smo gradonačelnika koji ističe kako je Rijeka svoj razvoj tijekom povijesti temeljila na razvoju luke i industrije.

– Stoga je i riječka industrijska baština vrlo bogata i jasno je da treba naći kvalitetan pristup u razvojnim projektima koji se temelje na prostorima industrijske baštine. Nije naravno moguće sve bespogovorno zaštititi. Međutim, na primjeru Grada Rijeke, jasno je da se može uspostaviti ravnoteža tih dvaju jednako važnih interesa. Stoga je jedini ispravni pristup suradnja svih aktera – i struke i investitora i lokalne zajednice, odnosno građana, rekao je Filipović.

Primjer Molo longa

Uloga Grada Rijeke, ističe, je da pritom štiti javne interese kako bi se donijelo kvalitetne i održive odluke koje će poštovati i baštinu i razvojne potencijale grada.

– U tome već imamo značajno iskustvo jer su projekti revitalizacije riječke industrijske baštine obilježili naš grad u posljednjih desetak godina. Zasigurno je najreprezentativniji projekt obnova i prenamjena bivšeg industrijskog kompleksa »Benčić« u današnji moderan, funkcionalan Art-kvart, novi kulturni centar Rijeke. Riječ je o svakako jednom od najvećih ulaganja u kulturu i arhitektonsku industrijsku baštinu u Hrvatskoj, što je prepoznao i značajnim sufinanciranjem podržao i EU. Međutim, odličan primjer ulaganja u industrijsku baštinu upravo je primjer obnove lučkih dizalica na Molo longu. Naime, nakon otvorenja riječkog lukobrana za građane, na inicijativu Grada Rijeke pokrenut je projekt obnove starih lučkih dizalica. Projekt je proveden u suradnji Grada Rijeke, Lučke uprave Rijeka, a pod nadzorom i uz suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela. Zbog značaja dizalica, odnosno zbog tradicije pretovara tereta na tom području dizalice su zadržane na lukobranu, na postojećim stazama, uz propisnu zaštitu kako bi mogle poslužiti kao eksponati.

Po dovršetku obnove, 2014. godine na dizalice su postavljeni reflektori koji imaju mogućnost stvaranja svjetlosti u raznim bojama i različitog intenziteta po projektu osvjetljenja autora Dejana Skire. To je danas jedna od prepoznatljivih riječkih atrakcija i naravno živi podsjetnik riječke industrijske baštine. Projekt obnove dizalica na Molo longu i osvjetljenja bio je vrijedan oko 480.000 eura, od čega je više od 250.000 eura financirao Grad Rijeka, a preostali dio Lučka uprava. U ovom konkretnom primjeru dizalica u Porto Barošu, kao i na svim sličnim projektima, zadnju riječ ipak imaju konzervatori koji su očito procijenili da je ovakav zahvat u prostoru buduće ACI marine Rijeka moguće realizirati, stoji u Filipovićevom odgovoru.