Hrvatska je u vrijeme prošlogodišnjeg popisa stanovništva imala gotovo 870 tisuća stanovnika koji su imali 65 godina ili su bili stariji. Od tog broja njih 3,3 posto, odnosno 29.546, što su podaci koje smo dobili resornog ministarstva socijalne politike, živjelo je u domovima, bilo da su oni u vlasništvu države, županija ili da je riječ o privatnim ustanovama ili onima koje su osnovale vjerske zajednice ili u obiteljskim domovima koji su također oblik privatnog smještaja. Ulazak u treću životnu dob ne mora i ne treba značiti nužno i odlazak u neki od tih smještaja, ali s obzirom na to da su stariji od 65 godina najbrojnija skupina stanovništva i da će njihov udio s godinama samo rasti Hrvatska će se ipak u predstojećem razdoblju više suočavati s rastom skrbi o starijima, bila ona institucionalna ili izvaninstitucionalna, nego s pritiskom da gradi jaslice i vrtiće.

Malo je toga od hrvatske samostalnosti država učinila na povećanju smještajnih kapaciteta za starije i nemoćne, njih su uglavnom otvarali privatnici. Podaci Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kažu da je u tri državna doma smještena 191 osoba, u 45 decentraliziranih županijskih domova 10.929 naših starijih sugrađana, a 12.020 ih je u 265 ustanova koje su osnivale druge fizičke ili pravne osobe. Još je 6.406 osoba smješteno obiteljskim domovima, kojih ima 381, a pitanje je što će s tim domovima biti u budućnosti jer su doneseni zakoni koji traže njihovu transformaciju u sljedećih pet godina. Građani će ostati ili bez smještajnih kapaciteta ili će ti domovi, koje ionako teško plaćaju postati skuplji.

Popunjeni kapaciteti

Najpovoljniji je naravno smještaj u državnom vlasništvu, bilo da je riječ o nacionalnoj ili regionalnoj razini, gdje je trenutno smješteno ukupno 11.110 građana, i svi su kapaciteti popunjeni.

Puno je neizvjesnosti kad je u pitanju budućnost skrbi o starijima i nemoćima koje otvara nedostatak stručnog osoblja, loši uvjeti posebice u obiteljskim domovina, što je pokazalo nekoliko tragičnih slučajeva, ali i siromaštvo umirovljenika čija primanja ne mogu pokriti ni takvu vrstu skrbi, koja je na tržištu privatnih ustanova najjeftinija. Ovaj put zanimalo nas je planira li se državna i regionalna vlast, suočena s demografskim brojkama, ipak snažnije angažirati na povećanju kapaciteta za smještaj starijih osoba.

Kad su u pitanju planovi o gradnji novih kapaciteta iz resornog ministarstva odgovaraju da je u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti planirana izgradnja i opremanje centara za starije osobe s kapacitetom smještaja za 800 korisnika.

– Navedenim aktivnostima su predviđena ulaganja u razvoj izvaninstitucijskih usluga, ali i osiguranje dovoljnog broja smještajnih kapaciteta za starije osobe koje ne mogu samostalno brinuti o sebi niti uz podršku obitelji i zajednice. Razvojem usluga podrške u zajednici cilj je prevenirati institucionalizaciju i smanjiti broj ulazaka korisnika u institucije, a uslugu smještaja osiguravati za korisnike kojima je neophodna intenzivna i dugotrajna skrb, pojašnjavaju iz Ministarstva.

Što se tiče rokova realizacije tih projekata kažu da je u planirana objava javnog poziva za jedinice lokalne samouprave koje su predviđene kao prijavitelji, a županija kao partner, ovisno o sjedištu prijavitelja. Priprema poziva je, navode, u završnoj fazi, a rok završetka planiran je do lipnja 2026. godine. Ukupan raspoloživ iznos bespovratnih sredstava za dodjelu iznosi 370 milijuna kuna osiguran u Državnom proračunu RH iz mehanizma za oporavak i otpornost.

Primorsko-goranska županija ima još i veći udio starijih od 65 godina, u tu dobnu skupinu spada svaki četvrti stanovnik. Na pitanje koliko je osoba smješteno u domovina za starije i nemoćne, neovisno o tome tko su im osnivači, iz Županije su nam poslali odgovor pročelnice za socijalnu politiku i mlade Dragice Marač u kojem stoji da Županija ne može dati precizne podatke o ukupnom broju smještenih osoba, jer ti podaci variraju, a privatni domovi nisu u obvezi Županiji davati takve podatke. No, Županija ima podatke o ukupnim kapacitetima, pa ih je u županijskim domovima, a riječ je o četiri doma i dvije dislocirane jedinice ukupno 772, a u odgovoru se napominje da su ti kapaciteti u županijskim domovima, u potpunosti popunjeni zbog čega i postoje »liste čekanja« za smještaj. Ostali pružatelji usluga smještaja imaju ukupan kapacitet od tisuću mjesta, s time da ih je u privatnim domovima 577, a u obiteljskim domovima ukupno 423. PGŽ tako ukupno ima 1.772 kreveta i jednako kao i na razini cijele države, veće kapacitete imaju privatni domovi i obiteljski domovi nego što ih imaju javne vlasti.

Procjena troškova

Što se tiče planova za povećanje kapaciteta, Markač kaže da je, s obzirom na to da dobivaju povremene upite oko uvjeta za dobivanje rješenja za rad, za pretpostaviti da će se otvarati još smještajnih kapaciteta od strane drugih osnivača, odnosno još privatnih domova. Dodaje da nije moguće precizirati koliko će takvih novih smještajnih kapaciteta biti na raspolaganju jer to ovisi o poslovnoj odluci svakog poduzetnika zasebno.

Što se tiče Županije u planu je otvaranje novog smještajnog kapaciteta na području Klane, zajedno s nekoliko gradova i općina iz riječkog prstena, te je u fazi projektiranja objekta. Kapacitet bi bio 150-200 korisnika, ovisno o projektnim rješenjima.

– Isto tako, planirano je i preseljenje i povećanje postojećeg smještajnog kapaciteta na Cresu u novi objekt na tom području, za što također slijedi projektiranje. I na području Gorskog kotara namjera je Županije oformiti manje smještajne kapacitete, u objektima javne namjene koji se trenutno ne koriste, a što ovisi o suradnji s lokalnom zajednicom u smislu iznalaska odgovarajućih lokacija za tu namjenu, poručuje Marač.

Na pitanje koliko bi mogla biti vrijedna ta ulaganja stigao nam je odgovor da to trenutno nije moguće precizirati, »jer ovisi o projektnim rješenjima izgradnje ili rekonstrukcije za svaki pojedinačni objekt i procjeni troškova od strane projektanta (koja dolazi u zadnjoj fazi projektiranja.«

Država i županija planiraju u sljedećim godinama povećati kapacitete s time da će oni u ukupnom broju, što uključuje i privatni smještaj, znatno više rasti na županijskoj razini, no teško da će to biti dovoljno za sve stariju Hrvatsku.