Ovaj specijal prepoznali su i podupiru Sveučilište u Rijeci, Turistička zajednica Kvarnera, Grad Rab, Grad Krk, TZG Krka, Grad Novi Vinodolski te Turistička zajednica Maloga Lošinja. Svi oni podcrtavaju važnost baštine ovoga kraja.

Baština za nova i dublja ‘čitanja’

Rektorica riječkog sveučilišta prof. dr. sc. Snježana Prijić-Samaržija istaknut će da Sveučilište u Rijeci ima ključnu ulogu u očuvanju kulturne baštine.

– Kako kontinuiranim istraživanjima i (re)interpretacijama tako i kvalitetnom edukacijom stručnjaka koji će upravljati materijalnom i nematerijalnom kulturnom baštinom, od njezinog očuvanja i prezentacije do mudre valorizacije unutar lokalnih zajednica.

Međutim, na Sveučilištu razumijemo i slojevito bogatstvo značenja ‘baštine’ koja nije samo o djelima prošlosti ili njihovoj upotrebi u sadašnje svrhe, i koja ne uključuje samo ono što je prepoznato kao djelo univerzalne vrijednosti.

Baštinu treba razumjeti i kao kulturni proces interpretacije koji je u neprekidnom tijeku, koji uključuje sjećanja i stvara okvire za nova i dublja ‘čitanja’.

Konačno, baštinu čini i složeno tkanje lokalne privrženosti gdje tumačenja ne dolaze ‘odozgo’, nego se oblikuju ‘odozdo’, među ljudima koji sami određuju svoj odnos prema prošlosti.

Duboko smo uvjereni da istraživanje baštine u ovom njezinom kompleksnom smislu nije samo sveučilišna misija i zadaća nego i kontinuirani intelektualni izazov koji kultivira istinski humanizam, zaključuje rektorica.

Snježana Prijić-Samaržija, rektorica riječkog sveučilišta, Foto: Mateo Levak

Prostor za produžetak turističke sezone

Direktorica TZ-a Kvarnera dr. sc. Irena Peršić-Živadinov ističe:

– Veliki dio turističke ponude Kvarnera temelji se upravo na našoj baštini. Od karnevalskih događanja i pomorske baštine do gastronomije temeljene na višestoljetnoj tradiciji, Kvarner je zaista područje bogato ostavštinom, pričama, običajima i tradicijom, a svaki od tih elemenata može poslužiti kao podloga za kreiranje posebnih atrakcija i jedinstvenog doživljaja regije.

Kulturni turizam pruža prostor za produžetak turističke sezone jer zapravo uopće ne ovisi o vremenskim uvjetima i uz primjerice aktivni turizam, gastronomiju ili zdravstveni turizam kao turistički proizvod predstavlja značajan motiv dolaska tijekom cijele godine i zanimljiv sadržaj boravka na destinaciji.

Osim valorizacije u turističkom smislu, razvojem kulturnog turizma provodimo zaštitu materijalne i nematerijalne kulturne baštine, ali i istovremeno podižemo svijest lokalnog stanovništva o bogatstvu koje imamo te potrebi za njegovom zaštitom i očuvanjem.

Turizam je doživljaj i gosti koji dolaze sa svih strana svijeta traže povezivanje s destinacijom i upoznavanje destinacije na način da iskuse i dožive baštinu onako kako je i mi živimo.

Irena Peršić Živadinov. direktorica TZ Kvarnera, Foto: Vedran Karuza

Predstavljanje grada povijesti i kulture

Direktorica TZ-a Grada Krka Ivana Kovačić ističe da grad Krk obiluje vrijednim primjerima kulturnog nasljeđa te da je izgrađen na liburnijskim temeljima, dok su mu tijekom srednjeg vijeka sjaj priskrbili Frankopani.

– Sudjelovanjem u projektu Novoga lista »Baština koju živimo« predstavit ćemo čitateljima grad Krk, upravno, kulturno i crkveno središte otoka, koji se s razlogom naziva grad povijesti i kulture.

Želimo da svi upoznaju brojne primjere naše povijesne i kulturne, a posebice, sakralne baštine. U srcu krčke stare gradske jezgre, nalazi se jedan od najznačajnijih primjera otočne sakralne arhitekture, kompleks koji danas čine katedrala i dvojna crkva sv. Kvirina i sv. Margarete.

Krčka katedrala datirana je u 5. stoljeće o čemu svjedoče dva kapitela, a usponom knezova Krčkih u 12. stoljeću kompleks dobiva na značaju. Pretpostavlja se da je upravo crkva sv. Kvirina imala funkciju galerije iz koje su knezovi Krčki Frankopani pratili liturgiju.

Danas se ondje nalazi Katedralna riznica, ispunjena, vrijednim umjetninama. Među njima se izdvaja velebna Frankopanska pala s prikazom Blažene Djevice Marije u slavi, majstora Paola Calorija, predstavlja nam uvodno direktorica TZ-a Grada Krka Ivana Kovačić samo maleni dio značajne ostavštine grada Krka.

Ivana Kovačić, direktorica TZ Grada Krka, Foto: Mladen Trinajstić

Dugoročni utjecaj na buduće generacije

Gradonačelnica Malog Lošinja Ana Kučić:

Lošinj se može pohvaliti bogatom kulturno-povijesnom i vrijednom kulturnom baštinom. Naše područje tijekom godina prošlo je kroz mnoge kulturne utjecaje, što je rezultiralo jedinstvenom kulturnom poviješću.

Muzej Apoksiomena, Palača Fritzi, Arheološka zbirka u Osoru, Kula u Velom Lošinju, Aleja kapetana i pomorska zbirka, Kula Kaštel, Osorskih bedemi, Knjižnica koja djeluje još od davne 1887. godine, ali i Annunciata kao posebno mjesto rastanaka i susreta malološinjskih pomoraca s njihovim obiteljima samo su dio povijesnih znamenitosti Lošinja od kojih svaka ima posebnu priču.

Njegovanje kulturno-povijesne baštine otoka Lošinja ima važne društvene, gospodarske i kulturne koristi. Stoga je važno poduzimati mjere za očuvanje i promoviranje kulturne baštine otoka Lošinja, kao i njezino uključivanje u turističku ponudu i lokalnu zajednicu.

Osim toga, očuvanje kulturne baštine otoka Lošinja ima i dugoročni utjecaj na buduće generacije. Njegovanjem kulturne baštine i prenošenjem znanja o povijesti i kulturi otoka na mlade generacije, osiguravamo da se ta vrijedna baština ne izgubi i da ostane dostupna i za buduće generacije.

Ana Kučić, gradonačelnica Malog Lošinja, Foto: Vedran Karuza

Obogaćivanje kvalitete života u zajednici

Gradonačelnik Novog Vinodolskog Tomislav Cvitković ističe baštinu kao dio identiteta:

Novi Vinodolski je primorski grad višestoljetne povijesti, grad bogatog kulturnog nasljeđa, kolijevka pismenosti i savršen primjer očuvanja tradicije i običaja.

Novljanski spomenici kulture, osobito Frankopanski trg i kaštel u kojem je potpisan najznačajniji pravni tekst o srednjovjekovnom životu na vinodolskim posjedima obitelji Frankopan – Vinodolski zakon, bogata povijest obitelji Mažuranić, novljanski narodni običaji, povijesne legende i podvodna arheološka baština predstavljaju izniman razvojni potencijal.

Kulturna baština obogaćuje živote građana i kvaliteti života u zajednici poput naše mnogo znači dostupnost sadržaja u području kulture, a Novi Vinodolski je, bez sumnje, upotpunjen kulturnim programima gdje svatko zainteresiran može pronaći nešto za sebe, osobito ljeti.

Ljubav prema običajima, poštovanje prema naslijeđenoj baštini dio je našeg identiteta. Naša je vizija integrirati kulturnu baštinu u turizam te pritom očuvati i zaštititi materijalnu i nematerijalnu baštinu koju smo naslijedili i na koju smo ponosni.

Tomislav Cvitković, gradonačelnik Novog Vinodolskog, Foto: Arhiva NL

Raznim aktivnostima do »žive« baštine

Gradonačelnik Raba Nikola Grgurić naglasit će:

Zahvaljujući dugoj i bogatoj povijesti grad Rab doista se može pohvaliti iznimnom kulturnom baštinom, bilo da je riječ o materijalnoj, nematerijalnoj ili pak prirodnoj baštini.

Ona predstavlja naš identitet i jedinstvenost i velika se pozornost posvećuje njezinom očuvanju i prenošenju na nove generacije. Budući da je Rab grad s tradicijom organiziranog turizma dugom gotovo 135 godina, svjesni smo koliko je baština bitan faktor u pružanju sadržajnijeg odmora turistima koji sve više teže destinacijama koje nude autentičan doživljaj.

Brojne građevine, spomenici i povijesni lokaliteti, raznoliki prirodni resursi iznimnih geoloških kontrasta, ali i običaji, koje aktivnostima kulturno-umjetničkih udruga i prigodnim manifestacijama nastojimo držati »živim« i predstaviti javnosti na što atraktivniji način, uz sve blagodati modernog doba, čine naš grad i otok mjestom koje u svakom svom kutku priča svoju dugu povijest.

Nikola Grgurić, gradonačelnik grada Raba, Foto: Mateo Levak