Snimila: Ana Krizanec
Na izložbi se mogu vidjeti razne igračke, primjerice one tvornice Biserka koja je imala licencu za proizvodnju igračaka Disneyjevih likova od gume, a mogli su se vidjeti i razni drugi eksponati – lutke, medvjedići, stari telefoni, žvakaće, plakati iz filmova i posteri pjevača, bicikli BMX i popularna ponica
povezane vijesti
- Prirodoslovni muzej u Splitu je obilježio 100 godina postojanja. Još uvijek stignete vidjeti veliku izložbu postavljenu na tri kata.
- U Gradskoj knjižnici Rijeka otvorena izložba radova korisnika Centra za autizam
- IIlija Stanušić s fotografijom gimnastičara pobijedio na 16. međunarodnoj izložbi sportske fotografije
RIJEKA – Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka nakratko je postao mjesto oživljavanja lijepih sjećanja i uspomena na neka prošla vremena, što je uspjela pobuditi dugoočekivana i najavljivana izložba »Djetinjstvo iza željezne zavjese«, odnosno mnogobrojni artefakti koji upućuju na period od 1945. do 1990. godine, znan i kao period Željezne zavjese. Vrijeme početka inauguracije izložbe »Djetinjstvo iza željezne zavjese«, 19.15, simbolično je odabrano upravo zbog konteksta izložbe i referiranja na neka minula vremena našeg djetinjstva, vrijeme kad je taj »kvarat« sata do početka središnjeg Dnevnika označio susret s nekim od najpoznatijih crtanih filmova.
Bio je to prozor u zapadnu, holivudsku produkciju koja je donosila najnovije i tada najpoznatije crtane filmove kojih se svi rado sjećaju. Uz zapadne produkcije, u tom su satu prikazivani i crtani filmovi produkcije istočnoga bloka, poput »Loleka i Boleka«, »Dašenke«, »Gustava«, kao i domaće produkcije, svima znanog »Profesora Baltazara«. Crtani su filmovi, jasno je, samo jedna stavka uspomena iz djetinjstva mnogih.
Svojevrsna provokacija
Kako je pojasnila suautorica izložbe Tea Perinčić, sam naziv izložbe »Djetinjstvo iza željezne zavjese« upućuje na generacije koje su odrastale u vrijeme Željezne zavjese, što je bio naziv za graničnu liniju kojom su se odvajali politički blokovi – zapad i istok, odnosno istočnoeuropske i zapadnoeuropske zemlje – od završetka Drugoga svjetskog rata do kraja tzv. Hladnog rata. – Na neki način je to provokacija; Jugoslavija u kojoj su se neki rodili nije bila iza željezne zavjese jer, ako je i postojala, bila je »mekana«. S ovom smo izložbom htjeli propitati koliko smo imali utjecaja sa zapada, koliko su konzumerizam i američki utjecaj dopirali do djece koja su odrastala u Jugoslaviji, od 1945. do 1990. godine. Završetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine i svim povijesnim okolnostima koje su se dogodile odvajanjem Europe na istok i zapad, odnosno na kapitalistički i na komunistički blok, kad je Winston Churchill rekao da je pala Željezna zavjesa, Jugoslavija je priključena istočnom bloku. Ta je zavjesa s vremenom omekšala, a mi smo živjeli u nekom limbu između istoka i zapada, no puno bolje u odnosu na ove iz istočnoga bloka. Izložbom smo htjeli dati dječju perspektivu, a ne govoriti o ideologijama, pojasnila je Perinčić.
Na izložbi za koju je interes javnosti velik, mogu se vidjeti razne igračke, primjerice one tvornice Biserka koja je imala licencu za proizvodnju igračaka Disneyjevih likova od gume, manji segment izložbe upućuje na proizvodnju domaćih crtića, iz čega je potekla i Zagrebačka škola crtanog filma, a mogli su se vidjeti i razni drugi eksponati – lutke, medvjedići, stari telefoni, žvakaće, plakati iz filmova i posteri pjevača, bicikli BMX i popularna ponica, i mnoštvo drugih koji upućuje na ne tako daleka vremena. Luciji Fanton se izložba svidjela, a uključuje, kako je rekla, predmete njezinoga djetinjstva, slike, postere koje je i sama lijepila. Uz to, umatala je knjige u omot, žvakala je Bazooka žvakaće, Brooklyn, gledala je »Eustahija Brzića«, »Lalinea«, »Gustava«, sve one crtiće koji su se prikazivali u 19.15. Njezinoj pratnji, djevojčici Dijani Čubranić, izložba se također svidjela, iako uključuje »starije stvari«, no Baltazara, recimo, gleda na YouTubeu, kazala je, te dodala da joj se medvjedići koje je na ovoj izložbi vidjela sviđaju čak više od onih koje ona ima.
Povratak u djetinjstvo
Ivanu Tokiću, iako je mlađi, poznate su neke igračke, a za izložbu misli kako je izvrsna ideja. – Ova je izložba odlična prigoda da se netko tko je stariji vrati u djetinjstvo, a za nas mlađe generacije je to prilika da vidimo što su naši roditelji radili te kakve su predmete imali. U tom smislu, posebno me fascinira motor, autići i drugo, govori Tokić te dodaje kako će na izložbu dovesti svoju obitelj, prijatelje, a promovirat će je i na društvenim mrežama.
Na izložbi smo susreli i Silviju Huljinu, ravnateljicu Muzeja Grada Crikvenice, kojoj se izložba također sviđa. – Iako je izložba puna igračaka, mislim da će uživati i odrasli, pogotovo oni koji se sjećaju tog razdoblja. Tek sam krenula razgledavati, no već vidim da će mi se izložba jako svidjeti. Ono što sam dosad uspjela vidjeti podsjeća me na lijepljenje postera koje više nitko ne lijepi po zidovima, zatim su tu Barbie lutke i roba koja je bila teška egzotika u to vrijeme, ističe Huljina te dodaje da ima toliko različitih stvari da ne zna što bi prije gledala.
