Snimila Angela MAKSIMOVIĆ
Na dva kata zbirke izloženo je oko 350 predmeta koji govore o arhitekturi i graditeljstvu ovih krajeva, o narodnim nošnjama i običajima, a tu je i staro ognjišće sa svim predmetima i alatima
povezane vijesti
- Prirodoslovni muzej u Splitu je obilježio 100 godina postojanja. Još uvijek stignete vidjeti veliku izložbu postavljenu na tri kata.
- Nacionalni muzej u Alepu građen je po projektu hrvatskih arhitekata. Sudbina mu je trenutno nepoznata
- Prirodoslovni muzej u Splitu povodom 100 godina postojanja postavlja jedinstvenu izložbu
MOŠĆENICE – Etnografska zbirka u Mošćenicama nastala je točno na vrijeme da se spase predmeti koji imaju neprocjenjivu vrijednost i da se tada nisu sakupili, to kasnije više ne bi bilo moguće. Zahvaljujući učenicima područne škole i domaćim ljudima koji su ih prikupili još šezdesetih godina prošlog stoljeća, mogla se oblikovati etnografska zbirka koja u ovom prostoru postoji četrdesetak godina i sada je obnovljena i modernizirana. Velik su doprinos njezinom stvaranju dali mnogi, od Vande Ekl i Branka Fučića do Lidije Nikočević, zbirku je trideset godina s puno ljubavi vodio i gostima prezentirao Dušan Rubinić, a sada je još dodatno obogaćena, prostorije su uređene izvana i iznutra, i velik posao je završio i predmeti koji svjedoče o životu na Mošćenišćini i pravi su dragulj naše baštine, dostupni su za razgledavanje i učenje generacijama koje dolaze.
Pogled na povijest
Na dva kata zbirke izloženo je oko 350 predmeta koji govore o arhitekturi i graditeljstvu ovih krajeva, o narodnim nošnjama i običajima, tu je i staro ognjišće sa svim predmetima i alatima, postav govori o starim zanatima, a na katu je sve što je vezano uz gospodarstvo. Na svakom katu je i po jedan interaktivni element, jedan tematizira život u srednjovjekovnom gradu i pravila iz statuta (zakona), a drugi daje pogled na povijest i mošćenički kraj sa svim resursima i svim naseljima i putevima koji povezuju lokacije – rekao je jučer u Mošćenicama dipl. etnolog i muzeolog Grga Frangeš, predstavnik vrijednog tima koji je zadnjih mjeseci sudjelovao u revitalizaciji i proširenju Muzejske zbirke Mošćenice sredstvima dobivenim iz projekta riječke Urbane aglomeracije, a uložilo se oko 122.000 eura.
Promocija Muzejske zbirke Mošćenice i njezino otvorenje u novom ruhu započelo je uz mini predstavu utemeljenu na knjizi Luje Margetića »Srednjovjekovni zakoni i opći akti na Kvarneru« tijekom koje su Riccardo Staraj i Mateo Rudan na arhaičnoj čakavštini interpretirali neka od mošćeničkih pravila ponašanja u davnim vremenima, a o samom postavu i povijesnoj lokaciji bivšeg zatvora u kojemu je desetljećima smještena vrijedna muzejska zbirka govorili su ispred Katedre Čakavskog sabora Robert Mohović, ispred Općine uz načelnika Riccarda Staraja još i Natali Iskra, a najemotivniji je govor održao inž. Dušan Rubinić koji je zajedno sa suprugom tridesetak godina »dušom i tijelom vodio zbirku«.
Kao sin i otac
– Koncesionar sam ove prekrasne muzejske zbirke bio punih trideset godina i za to vrijeme smo se muzej i ja toliko zbližili, kao sin i otac u svojim najboljim odnosima. Danas gledamo ovu našu lijepu etnografsku zbirku u novom ruhu, a ja na ovo mjesto uvijek gledam kao na mog prijatelja. Ovom muzeju, mome prijatelju, poručujem: Dragi moj prijatelju, moj učitelju, velika ti hvala što si bio najveći promotor ovog kraja i prezentirao način života ovih ljudi, iz onih vremena kada je život bio težak, ali lijep.
Ti si ponos naših lijepih Mošćenica i žalostan sam što te zbog mojih godina moram napustiti. Ovaj muzej je 30 godina vodila moja obitelj na čelu s vrijednom suprugom Kornelijom, čuvali smo i pazili ovo mjesto i svima želim zahvaliti. Muzej je ljudima, bezbrojnim posjetiteljima dao puno, a prezentirali smo ga s puno ljubavi i u tome uspjeli te je postao vrlo popularno mjesto. Posjećivali su ga turisti iz cijelog svijeta koji su osjetili dušu ovog mjesta i ljepotu kraja i uvijek nam se vraćali – rekao je Dušan Rubinić koji odlazi u mirovinu te obožavanoj zbirci poželio dug i uspješan nastavak života i da ju nastave voditi ljudi koji će taj posao raditi sa srcem.