RIJEKA – Ništa u znanosti nije slučajno. Usporedio bih to s nekim od sportova. Ne možeš postati vrhunski nogometaš ako nisi počeo igrati sa šest ili sedam godina. Tako i znanstvenici u rezervatu izvrsnosti i ekskluzivnosti nisu slučajno istraživači i znanstvenici. Onaj tko misli da svatko treba i može biti doktor znanosti, da se to štampa i štanca, da svatko treba biti liječnik ili sudac, taj je u zabludi. Nije samo riječ o zabludi, nego o svjesnom nastojanju jedne kategorije ljudi koje zovem “tragači za statusom”, borci za vlastiti status. Time se obezvrjeđuje vrijednost i eksluzivnost onoga što je vrhunska znanost.

To nije za svakoga – poručio je predsjednik Zoran Milanović, otvarajući jučer na riječkom sveučilištu prvi međunarodni znanstveni dvodnevni simpozij CROSCIENCE 2024, koji se održava pod njegovim pokroviteljstvo, kao i Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih.

Palac gore

Riječ je o simpoziju koji zajednički organiziraju Sveučilište u Rijeci i istaknuti znanstvenici: prof. dr. Nenad Ban, prof. dr. Ivan Đikić, akademik Stipan Jonjić, prof. dr. Ivana Novak Nakir, prof. dr. Igor Rudan, prof. dr. Igor Štagljar, prof. dr. Iva Tolić i dr. Adrijana Vinter, a vizija je simpozija povezati hrvatske znanstvenike iz dijaspore i one koji rade u Hrvatskoj. Istaknuvši kako se radi o hrvatskim ljudima, hrvatskih korijena koji bi u idealnim uvjetima radili i okupljali se u Hrvatskoj, Milanović je poručio da diže palac gore za znanstveni život.

Ideja koja stoji iza simpozija CROSCIENCE 2024, pojasnila je rektorica Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. Snježana Prijić-Samaržija, je stvaranje platforme za razmjenu ideja, dijeljenje dobrih praksi, a sve s ciljem unapređenja znanosti u Hrvatskoj na dobrobit svih građana i kvalitete života.

– Koncepcija simpozija je jednostavna, pokušati okupiti na jednom mjestu ogromnu kolektivnu inteligenciju, naše znanstvenike koji dolaze s uglednih sveučilišta i institucija iz inozemstva sa sjajnim znanstvenicima iz Hrvatske, kao i s donosiocima odluka u Hrvatskoj i predstavnicima inovativnog poslovnog sektora. Sve s ciljem kako bismo raspravljali o važnim pitanjima za znanost, od financiranja, napredovanja i kriterija, ali i o znanstvenim politikama i našem boljem funkcioniranju u europskom prostoru istraživanja, kazala je rektorica.

Različite generacije

U dva dana simpozij će okupiti više od 280 sudionika s vizijom da započnu novu tradiciju godišnjih okupljanja istaknutih znanstvenika te, kako je kazao Nenad Ban, umrežavanje hrvatskih i znanstvenika iz dijaspore ima za cilj unaprijediti znanost i multidisciplinarnost, ali i da se uspostavi komunikacija za boljitak života u Hrvatskoj, dok je Adrijana Vinter napomenula da država koja ne ulaže u znanost ne može napredovati.

– To je jedna od ideja ovog susreta, kao i da preuzmemo primjere dobre prakse od kolega i podignemo svjesnost o važnosti suradnje između industrije, akademije i države kako bismo zadržali mlade ljude i u budućnosti poticali i razvijali poduzetništvo vezano uz znanost. Mali smo po broju stanovnika, ali povijest je već pokazala da smo imali puno dobrih znanstvenika, istaknula je Vinter.

Cilj integracije i suradnje naglasio je i Igor Rudan, dok je Iva Tolić simpozij ocijenila jedinstvenom inicijativom koja je okupila znanstvenike različitih područja istaknuvši da neće biti klasičnih predavanja, već će se kroz raspravu na panelima i kroz neposredni razgovor pokušati doći do rješenja problema koji muče znanost. Ističući ujedinjenje hrvatske znanosti iz inozemstva i znanosti u domovini kao glavni cilj skupa, Ivan Đikić je dodao da se želi ujediniti različite znanstvene discipline, ali i različite generacije.

– Mislim da smo u tome uspjeli, jer gotovo 300 sudionika pokazuje da postoji veliki interes. Glavni razlog njihovog dolaska je razmjena informacija, ideja i mišljenja. Ta mišljenja neće biti ista, ali ćemo kroz tu razliku pronaći rješenja da poboljšamo situaciju u Hrvatskoj, pogotovo status mladih. Njihovi talenti i njihova vrijednost na dugi rok trebaju biti u Hrvatskoj i ne bi se smjelo dopustiti da toliko mladih odlazi u inozemstvo s najvišim školovanjem i najboljim talentom, upozorio je Đikić.

Razmjena iskustava

To se može postići, dodao je, promjenom sustava naglašavajući da hrvatski znanstvenici iz inozemstva žele poboljšati situaciju te da će CROSCIENCE postati jezgra razmjene iskustava i donošenja novih odluka koje će doprinijeti uspjehu hrvatske znanosti, ali i društva te gospodarstva. Ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Hrvoje Meštrić, složio se da su obrazovanje, znanost i inovacije ključni za razvoj društva, ekonomski rast i globalnu konkurentnost ustvrdivši da hrvatski znanstvenici imaju potencijala i hrvatska se znanost može i više razvijati. Ujedno je dodao da Vlada prepoznaje važnost tog ulaganja i ima za cilj povećati ga, dok je zamjenik primorsko-goranskog župana, Vojko Braut, istaknuo da danas kao društvo znamo sve više kao nikada u povijest, a kao pojedinci znamo sve manje naglasivši da je jedan od osnovnih problema nepodnošljiva lakoća pristupa informacijama, ali i dezinformacijama. Na činjenicu da nema razvoja bez znanosti pozvao se i riječki gradonačelnik Marko Filipović istaknuvši da je Sveučilište u Rijeci jedno od najdinamičnijih u Hrvatskoj.

Jesu li strani radnici u interesu Hrvatske?

Komentirajući uvoz radne snage u Hrvatsku, predsjednik Milanović je na jučerašnjem skupu konstatirao da je Hrvatska uvezla 57 tisuća stranih radnika.

– To je puno. Koje poslove oni rade? Jesu li u općem interesu hrvatske ekonomije i rasta BDP-a ili je to interes jedne grupe poslodavaca koji se na taj način smanjuje cijenu troškova rada, a posredno utječu i na cijenu rada u Hrvatskoj i to negativno. Zašto te poslove ne bi radili naši sinovi ili kćeri. Moje je sin za vrijeme studija u Nizozemskoj radio upravo ove poslove koje u Hrvatskoj rade Nepalci, Pakistanci i Indijci. Nije mu taj posao bio sraman. Mi ćemo morati razmisliti o tome da pomicanje cijene rada prema nekom idealnom minimumu da bi netko radio profit nema smisla. Europa je to shvatila, poručio je predsjednik.