I ovog su ljeta vrijedni i angažirani arheolozi intenzivno radili, prekapali i istraživali neke od očima posjetitelja još uvijek skrivenih dijelova arheološkom građom prebogatog lokaliteta Fulfinum-Mirine, arheoparka pored Omišlja, koji već dugo slovi za jedno od najzanimljivijih takvih nalazišta na Krku, ali i sjevernom Jadranu.

Voditeljica kontinuiranih, sad već višegodišnjih istraživanja u području tog davno zamrlog antičkog naselja u sklopu kojeg i danas ponosno stoje ostaci ranokršćanske bazilike Mirine, dr. sc. Morana Čaušević-Bully, inače Omišljanka s »francuskom adresom«, predstavila nam je da su svi oni novi, netom iskopani, a u utrobi antičkog Fulfinuma tisućljećima »skriveni« predmeti i ove godine ispunili nadanja deveteročlanog hrvatsko-francuskog tima koji je ondje više tjedana predano radio.

Doc. dr. sc. Morana Čaušević-Bully / Foto M. TRINAJSTIĆ

– Došli smo do mnoštva novih, vrijednih i zanimljivih spoznaja o svakodnevnom životu davnih otočana, njihovoj svakodnevici, ali i kontekstu rasta, a potom i zamiranja pa na koncu i nestajanja tog rimskog naselja na sjeveru Krka, kaže nam naša sugovornica.

Kasnoantička vila

– Istraživanja pod mojim vodstvom, a kojima smo zapravo nastavili sve ono što su desetljećima prije nas ovdje radili timovi predvođeni znanim imenima domaće arheologije, poput Aleksandre Faber, Radmile Matejčić i Nina Novaka, započela su još 2006. godine, ističe Čaušević-Bully, docentica na francuskom Sveučilištu Bourgogne Franche Comté i Istraživačkom zavodu UMR Chrono-Environnement.

– Ove smo se godine uglavnom koncentrirali na sektor antičke vile u kojem smo još 2017. pronašli onaj danas svima dobro poznati Mirinski češalj – vrijedan i rijedak predmet liturgijske namjene datiran u početak 5. stoljeća, a koji je jedan od svega pet takvih do danas u svijetu pronađenih artefakata. Istraživani, dosadno službeno nazvani »Arheološki sektor 4«, obuhvaća ostatke kompleksa vile za koju se dosad smatralo da se radi o suburbanoj vili iz antičkog Fulfinuma iz drugog stoljeća. Novim istraživanjima dokazali smo da se ondje ipak radilo o kasnoantičkom zdanju, odnosno vili koja je istovremeno građena kad i crkva na Mirinima. Taj sklop, pokazala su naša najrecentnija istraživanja, sastojao se od rezidencijalnog i gospodarskog dijela, predstavlja nam Čaušević-Bully, naglašavajući da su u proizvodnom dijelu kompleksa provedena istraživanja rezultirala pronalaskom velikog broja ostataka keramike, odnosno amfora, ali i cijelog kasnoantičkog pogona za proizvodnju maslinovog ulja.

– Kasnoantička instalacija, odnosno ostaci preša koji su sad ugledali svjetlo dana, slično nedavnom pronalasku naših kolega u okolici grada Krka, »upotpunjeni« su pronalaskom zanimljivih i razmjerno dobro očuvanih ostataka proizvodnog kompleksa antičkog toša, odnosno uljare, pa tako i kanalima za odvod ulja, bazenima za odvajanje ulja od vode, odnosno za taloženje ondje proizvedenog maslinovog ulja, a naposljetku i prostora za njegovo čuvanje i skladištenje. Ta polupodrumska prostorija dala nam je nevjerojatne nalaze i ondje smo, pod gotovo četiri metra »arheološkog sloja« (zemlje) našli kašete i kašete keramičkog materijala vrhunske kvalitete, nalaza koji Fulfinum povezuju s Ravenom, Tunisom, Palestinom, odnosno cijelim mediteranskim svijetom tog vremena. Uz brojne amfore namijenjene čuvanju vina i ulja te već spomenuti, bjelokosni Mirinski češalj koji se danas, u strogo kontroliranim mikroklimatskim uvjetima čuva u Zagrebu, arheološki radovi rezultirali su i nalaskom mnoštva metalnih predmeta poput udica, utega za mreže i sve sile sličnih predmeta koji pokazuju kakav je bio svakodnevni život ljudi koji su u antičko doba ondje obitavali, nastavlja voditeljica istraživanja, ali i Arheološkog parka Mirine-Fulfinum, smještenog u dubokoj i zaklonjenoj uvali podno Omišlja.

Prezentacija je važna

Osim nove »runde« radova koje su prethodnih godina složno sufinancirali Ministarstvo kulture i Općine Omišalj s hrvatske strane, te spomenute francuske znanstvene ustanove, voditeljica arheološkog parka vrijedno i kontinuirano radi i na javnom predstavljanju tog kompleksa i samih zahvata.

– Popularizacija ovog lokaliteta, baš kao i arheološke znanosti u cjelini, vrlo je važan, a posjetiteljima ovog lokaliteta i zanimljiv segment našeg djelovanja. Ovog smo ljeta to u praksi dokazali kroz zabilježeni velik interes otočana, ali i turista za sudjelovanjem u programima prezentacije ovog lokaliteta i recentnih radova, koje smo u suradnji s TZO-om Omišalj provodili tijekom istraživanja, kaže Čaušević-Bully, napominjući da bi organiziranijem i sustavnijem prezentiranju vrijednosti tog lokaliteta u budućnosti trebalo pridati više pažnje.

– To je jedan od prezentacijskih smjerova kojim, vođeni željom za boljom i učinkovitijom turističkom valorizacijom ovog lokaliteta, u budućnosti kanimo krenuti, nastavlja naša sugovornica dodajući da je upravo arheološki park Mirine-Fulfinum poprište realizacije dijela INTERREG programa nazvanog »Transfer – Integrirani modeli upravljanja arheološkim parkovima«. Radi se o vrlo zanimljivom projektu koji u sklopu programa jadransko-jonske suradnje (ADRION), pod vodstvom talijanskog Sveučilišta u Macerati, zajednički provode partneri iz više zemalja našeg susjedstva. Cilj projekta je razviti, prenijeti i distribuirati zajednički upravljački model za arheološke parkove, i to u obliku koji nadilazi tradicionalni pristup njihova očuvanja. Model zajedničkog upravljanja testirat će se kroz pilot-akcije koje će se provoditi u šest arheoloških parkova koji sudjeluju u projektu, tj. parkovima Urbs Salvia (Italija), Antigonea (Albanija), Ptuj (Slovenija), Dodona (Grčka) te u Omišlju, odnosno Šibeniku.

Arheološka istraživanja na lokalitetu Mirine – Fulfinum ove su godine bila koncentrirana na sektor kasnoantičke vile u kojem je prije tri godine pronađen glasoviti bjelokosni Mirinski češalj / Foto M.C.BULLY

Tehnološka nadgradnja

Dr. Čaušević-Bully nam je objasnila i da je, jednostavnijim rječnikom rečeno, smisao i cilj tog projekta unapređenje i osuvremenjenje prezentacijskih »aktivnosti« unutar samog arheološkog parka, i to korištenjem već dokazanih primjera dobre prakse u nekim sličnim takvim centrima.

– Tu ponajprije mislim na korištenje suvremenih ICT tehnologija kojima se danas već zapravo vrlo dobro može odgovoriti interesu posjetitelja kroz unapređenje načina interpretacije predstavljenih sadržaja. Projekt uređenja budućeg suvremenog arheološkog parka, a iza kojeg čvrsto stoji Općina Omišalj, već je popraćen nizom prostorno-planskih i projektnih dokumenata, planova i elaborata, a predstoji nam golem posao na realizaciji plana koji bi, osim nizom pratećih muzeoloških i interpretacijskih sadržaja, trebao rezultirati i tehnološkom nadgradnjom koja će se realizirati posredstvom tog EU, odnosno Interreg programa. Njime će se posjetiteljima omogućiti da korištenjem suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija na samom lokalitetu, kroz elemente virtualne stvarnosti i 3D tehnologije, »razgledaju« taj kompleks, odnosno da »opipljivije« vide, upoznaju i osjete sve njegove najvažnije objekte, završila je dr. sc. Morana Čaušević-Bully. Doznali smo i da će za tu nakanu Općini Omišalj posredstvom Interreg programa bespovratno »doteći« nemalih 167 tisuća eura.