PORAT – Prigodnom svečanošću upriličenom na nedjeljno jutro pred samostanom svete Marije Magdalene u Portu javnosti je predstavljana bista posvećena akademiku Branku Fučiću. Prigodni znamen i podsjetnik na tog dubašljanskog, otočnog, ali i hrvatskog velikana, povjesničara umjetnosti, arheologa i konzervatora, ali i istraživača glagoljice i zidnoga slikarstva rođenog u Bogovićima, na području današnje Općine Malinska-Dubašnica, postavljen je i otkriven na dan njegova rođenja (1920. godine) pred samostanskim kompleksom koji je spomenutome, a kako je sam često znao isticati, bio jedno od najljepših i najdražih mjesta, još od njegova rana djetinjstva. Iako suglasni da je najveći spomenik pokojnom akademiku Fučiću njegovo djelo i ostavština koju je, kao predani znanstvenik i istraživač glagoljaške, slikarske i drugih oblika povijesne baštine svog otoka, Primorja i Istre ostavio današnjim naraštajima, organizatori i inicijatori postavljanja biste iz redova Općine Malinska-Dubašnica i Povijesnog društva otoka Krka složili su se da je, nakon što je u proteklim godinama Fučiću i njegovoj ostavštini posvećeno bilo više prigodnih izložbi, znanstvenih skupova i prigodnih postavljanja spomen-ploča, čak i imenovanja ulica u mjestima njegove rodne Dubašnice, postavljanje biste na njemu tako posebnom i važnom lokalitetu »pravi« i zasluženi čin čuvanja spomena na tog velikana, tim više što ga je kroz prijateljevanje s članovima tamošnje redovničke zajednice po navodima samoga Fučića upravo on na neki način formirao kao osobu, ali i znanstvenika.

Neobičan, a tako običan

O Fučiću, mnogim otočanima u sjećanjima i danas živom »neobičnom, ali i tako običnom« čovjeku, predanom istraživaču duge i bogate povijesti našeg kraja, u spomenutoj su priogodi progovorili mnogi, među kojima i kao izaslanik predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koje je i sam Fučić bio dugogodišnji član i njegov kolega, akademik Ferdo Bašić, a za njim i akademik Milan Mihaljević. O Fučuću i njegovim neraskidivim vezama s rodnom mu Dubašnicom u društvu brojnih gostiju, uzvanika, ali i sudionika ovog slavlja zanimljivo je progovorio i iskusni malinskarski odnosno dubašljanski povjesničar, ujedno i jedan od glavnih inicijatora postavljanja biste, prof. dr. Tomislav Galović.

On je pri tom naglasio da su u valoriziranju i baštinjenju vrijedne i bogate znanstvene odnosno povjesničarske ostavštine pokojnoga Fučića podršku i pomoć iskazivale sve dosadašnje lokalne uprave Općine koju je upravo spomenuti inicirao imenovati njenim današnjimi imenom, Malinskom-Dubašnicom (sklopom njena današnjeg, ali i povijesnog naziva). I bivša i današnja izvršna vlast prepoznavala je i vrednovala Fučićevu ostavštinu, njegovo djelo i nesvakidašnji lik koji je, kao predani i neumorni »terenac i pješak«, glavninu svojih istraživanja temeljio na razgovorima s običnim, često neukim pukom, ljudima iz svoga najbližeg okružja s kojima je dijelio baš sve aspekte njihove svakodnevice. Galović je podsjetio i da je današnji službeni grb svoje općine osmislio i izradio upravo akademik Fučić, spomen na čiju će veličinu i značaj, posebice u onom povjesničarskom i glagoljaškom smislu, od sad trajno stajati na mjestu koje je njemu bilo tako važno i posebno.

Unatoč preprekama

Reći treba i da je pred portanskim franjevačkim samostanom postavljena brončana bista, rad akademske kiparice Tatjane Kostanjević, koja je također nazočila ovoj svečanosti, ali i da ju je nakon otkrivanja, čast koje je pripala malim dubašljanskim folklorašima Barbari i Ivanu, prigodno blagoslovio fra Branko Lovrić koji je pred samo koji dan izabran za provincijala franjevaca trećoredaca u Hrvatskoj.

Sve okupljene u ovoj prilici pozdravio je i općinski načelnik Robert Anton Kraljić koji je istaknuo da je ideja postavljanja biste posvećene Branku Fučiću, a čije je ovozemaljsko počivalište na groblju u rodnim mu Bogovićima, nakana čija se realizacija dugo pripremala. Iako su nas u realizaciji ovog projekta usporile okolnosti pandemije covida, sretan sam i zadovoljan što smo unatoč tim i sličnim zaprekama sad napokon ostvarili ovu zamisao brojnih štovatelja Fučićeve ostavštine, i to na mjestu pred samostanom koji se i danas diči muzejskim postavom koji će u skorijoj budućnosti biti dodatno uređen, a formiranje kojeg je osmislio i realizirao upravo akademik Branko Fučić, zaključio je Kraljić.