VRBNIK – Svečanim misnim slavljem, ali i nizom prigodnih događanja u Vrbniku je proteklog vikenda obilježen i proslavljen velik i vrijedan jubilej – 700. obljetnica postojanja i djelovanja Bratovštine sv. Ivana Krstitelja – Kapara. Centralna proslava održana jučer, u vidu misnog slavlja kojemu je prethodila procesija, odvijala se pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskog sabora.

Svečanosti su, uz brojne žitelje Vrbika i otočane, prisustvovali predsjednik Sabora Gordan Jandroković, kardinal Josip Bozanić i krčki biskup Ivica Petanjak. Okupljeni žitelji Vrbnika, u društvu s brojnim uzvanicima i gostima, proslavu su tijekom nedjeljnog jutra započeli pored bartovštinske crkvice svetoga Ivana odakle su se svi, nakon što je krčki biskup mons. Petanjak blagoslovio o ovoj obljetnici ondje postavljenu spomen-ploču, u procesiji predvođenoj Kaparima zaputili put župne crkve gdje je kardinal i zagrebački nadbiskup u miru predvodio svečano misno slavlje.

Zajednici na raspolaganju

U svojoj homiliji kardinal se prisjetio da je još kao mladi bogoslov, davne 1973. godine imao zadovoljstvo sudjelovati u slavlju 650. obljetnice postojanja bratovštine koja je, ustvrdio je, svojim višestoljetnim djelovanjem srasla s Vrbnikom i njegovim vjeskim, ali i kulturnim i društvenim identitetom. Podsjetivši da, iako bratovština svetog Ivana Krstitelja nije prva takva udruga vjernika na otoku Krku, ona je danas najstarije i jedino do današanjih dana preživjelo takvo udruženje.

– Kapari su ujedno i druga najstarija živuća bratovština u Hrvatskoj, nakon one korčulanske Svi sveti, koja je utemljena 1301. godine. Kapari su stoljećima, kao udruga vjernika laika koji nikad u svojim redovima nisu imali klerike, bili oni koji su kroz svoje djelovanje pridonosili vjerskom životu i razvoju ove zajednice, ali jednako tako i oni koji su uvijek u središte svoga djelovanja stavljali čovjeka, svoje bližnje, posebice one u potrebi kroz pamaganje kojih su, istaknuo je Bozanić, najzornije potvrđivali svoju vjeru. Kapari su stoljećima bili i jedna od najutjecajnijih, najcjenjenijih ali i najimućnijih bratovština otoka Krka te su raspolagali zemljištima i objektima koje su uvijek stavljali na korist potrebitih. Članovi bratovštine vodili su i organizirali hospicij te su osim brizi za bolesne i potrebite, uvijek bili zajednici na raspolaganju i kod posljednjih ispraćaja njihovim preminulih, a što je ostala jedna od temeljnih zadaća Kapara do današnjeg dana, predstavio je nadalje Bozanić. Kardinal je pritom istaknuo i da je, osim onih vidljivih činjenja, zadaća bratovštine bila i ostala da se za duše preminulih sumještana zauzimaju i kroz ono što se ne vidi, a to je molitva. Napomenuo je i da je posebna vrijednost bratovštine činjenica da je svojim višestoljetnim djelovanjem poticala i promicala zajedništvo te istaknuo da je karitativno djelovanje Kapara njihovo najveće i najvrijednije svjedočanstvo vjere, naglasivši da se ljubav prema Bogu mora ogledati i zrcaliti kroz ljubav prema čovjeku, posebice onome u potrebi. Okupljeni su Kapari u istoj prigodi obnovili svoja obećanja služenja i pomaganja, a sam Bozanić Vrbenčane je pozvao da mole i za sve buduće Kapare i opstojnost ove bratovštine u idućim godinama, pa i stoljećima.

Interpretacijski centar

Svoje divljenje dugom i bogatom bratovštinskom tradicijom nije krio niti predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković koji je misnom slavlju, jednako kao i programima proslave koji su uslijedili nakon mise, nazočio praćen brojnim uglednim gostima i uzvanicima, saborskim zastupnicima Tomislavom Klarićem i Mirelom Ahmetović, ali i lokalnim čelnicima krčkih kao i lokalnih jedinica iz bližeg susjedstva. Spomenuti treba i da je u uvodnom programu koji je prethodio jučerašnjoj svečanosti vrbnički općinski načelnik Dragan Zahija najavio da bi u skorijoj budućnosti u interpretacijski centar kulturne i povijesne baštine Vrbnika trebao biti transformiran danas zapušteni i ruinirani hotel »Vrbniče nad morem« u kojem će se, ustvrdio je, zasigurno naći mjesta i za kvalitetnu i cjelovitu prezentaciju povijesti te bratovštine.

Krčke bratovštine

U zapisima otočnih istraživača i kroničara kulturne i crkvene prošlosti otoka Krka stoji da je u sačuvanoj dokumentaciji prve kanonske vizitacije biskupa Petra Bemba iz 1565. godine navedeno da su u to vrijeme na otoku Krku djelovale čak 62 bratovštine, od kojih po 16 na području Vrbnika i Dobrinja, 13 u gradu Krku, 8 u Omišlju, 6 u Baški, dvije na području Dubašnice te jedna u Poljicima. Drugi pak predani kroničar, poznavatelj i istraživač otočne sakralne, ali i povijesne baštine, vlč. Anton Bozanić koji je u ovoj prigodi održao zanimljivu i sadržajnu prezentaciju povijesti samih Kapara, ali i otočnih bratovština, predstavio je da se sukladno očuvanim arhivskim zapisima najstarijom bratovštinom može držati ona koja je u gradu Krku nastala 1262. godine – Bratovština sv. Ivana »dei Battudi«. Nakon nje, otočnu bratovštinsku listu nastavlja bašćanska Bratovština Sv. Duha (iz 1276.), a potom i Bratovština sv. Franje koja je djelovala u istoimenoj crkvi u Krku (od 1300. godine). Nakon nje je osnovana i Bratovština sv. Marije, također u Krku (1305.) te na koncu 1323. godine i ova vrbnička, sv. Ivana Krstitelja, jedina opstala do današnjega dana.

Današnje Kapare čini dvadesetak braće. Sama bratovština ime je dobila po kukuljici, odnosno kapi njihovih bijelih haljina napravljenih od čoje, a kakve Kapari ponosno nose od samog osnutka tog vjerničkog udruženja.

Iz ljubavi i besplatno

Kapari su u prošlosti bili angažirani i na karitativnom djelovanju, a u davnoj su prošlosti raspolagali i bratovštinskom imovinom u koju su uz crkvicu sv. Ivana Krstitelja spadala i neka zemljišta, čak i stoka. Braća su upravljala i tzv. posujilnicama posredstvom kojih su pomagali potrebitima. Danas od te materijalne imovine nemaju ništa, a ono što im je ostalo i na što su ponosni bratovštinska je čast, ali i zadaća da »iz ljubavi i besplatno« nose pokojnike na ukop. Kapari su predvodnici procesija koje se mjestom upriličuju na najveće kršćanske blagdane. Uz svoju nekadašnju bratovštinsku kuću na Placi, bratovština je 1487. godine osnovala i svoj hospicij za nemoćne, starce i siromahe. Hospicij se nalazio ispod Škujice. Druga ubožnica, ona sv. Bartula za koju se bratovština također brinula, nalazila se pak na lokalitetu Kovačnice. U povijesnim je zapisima zabilježeno i da je na blagdan sv. Ivana bratovština pripremala na Placi objed za sve žitelje tog otočnog mjesta. Kapari su u prošlosti skrbili za crkve i oltare, ali i službu u njima. Zanimljiv je i podatak koji smo također doznali od vlč. Antona Bozanića, koji je rekao da je najveći udarac djelovanju, pa i samom postojanju bratovština na otoku Krku zadala Napoleonova vlast. U razdoblju njena vladanja, između 1805. i 1813. godine, bratovštine su morale biti ukinute, uz izuzetak onih koje su provodile isključivo duhovnu i karitativnu djelatnost. Na bubnju se tako našla sva bratovštinska imovina. Unatoč ponavljanju dražbi, nitko u Vrbniku nije želio kupiti bratovštinsku crkvu svetoga Ivana koja je, naposljetku, ostala sakralnom građevinom do današnjega dana!