MALINSKA – Na planu kulturnih postignuća 2023. je bila iznimno uspješna za novootvoreni Interpretacijski centar maritimne baštine DUBoak, koji predstavlja ključno mjesto za očuvanje i valorizaciju lokalne pomorske baštine u Malinska-Dubašnici.

Niz programa i sadržaja koji na inovativan način ujedinjuju i predstavljaju sve ono po čemu je Malinska prepoznatljiva, ali i nagrada koja potvrđuje izvrsnost centra osvjedočenje su ovogodišnjih uspjeha, ali i nacrti ciljeva i budućih vizija napretka i daljnjih osuvremenjivanja DUBoaka. U povodu recentnog osvajanja prestižne nagrade Živa Foruma slavenskih kultura, međunarodne neprofitne zaklade čija je misija povezivanje slavenskog kulturnog miljea i njegovo predstavljanje u suvremenom globalnom društvenom kontekstu u ključu razvoja kulturološkog narativa (koji uključuje priče, baštinu i tradiciju), s voditeljicom Brunom Kocijan i vanjskom suradnicom za upravljanje Tamarom Nikolić Đerić dotaknuli smo se šireg koncepta i namjene interpretacijskog centra, ali i svih sadržaja i projekata koji potvrđuju ovaj kompleks kao važno mjesto susreta tradicije i suvremenosti.

Nagrada Živa

– U baštinskom svijetu postoje različite međunarodne nagrade. Njihova vrijednost leži prije svega u potvrđivanju izvrsnosti izvana, dakle kada vam netko izvan vaše zajednice dodijeli nagradu to je zaista osnažujuće, iako je zajednica svjesna svoje kvalitete. Odlučili smo se dakle natjecati na međunarodnoj razini jer smo svjesni svojih kvaliteta, jer želimo inspirirati druge zajednice, ali i zbog potvrđivanja aktualnosti i relevantnosti našeg programa u međunarodnom i stručnom krugu. Forum slavenskih kultura je idealna platforma jer kulturu shvaća i gleda šire, ne samo unutar muzeološkog konteksta. Slijedom toga, ponosni smo što smo osvojili prvu nagradu upravo u kategoriji Najbolji spomenik prirodne i kulturne baštine koji ne treba shvaćati doslovno kao spomenik (eng. monument), već bi u našem jeziku nagradu valjalo prevoditi kao najbolje »baštinsko mjesto« (eng. Heritage site). Nagrada za najbolji muzej je otišla u ruke Narodnog muzeja u Leskovcu kojem ovom prilikom čestitamo. Dakle, u želji da potvrdimo stručnost i vrijednost cijelog projekta, i s druge strane da iskoristimo priliku za promociju na međunarodnoj razini, odlučili smo se prijaviti za nagradu Živa i naposljetku smo istu i osvojili, objasnila je Nikolić Đerić.

Međutim, nagrada nije jedino što je Forum slavenskih kultura dao malinskarskom interpretacijskom centru, Nikolić Đerić ističe da je nagrada »zalog za budućnost« koja DUBoaku daje dodatnu motivaciju za realizaciju njihove vizije održivosti, a koji nije rezultat pomodnosti, nego istinskog stoljetnog suživota čovjeka i prirode.

Ta vizija podrazumijeva prvenstveno digitalizaciju arhiva znanja, koji će, ističe Kocijan, umrežiti djelovanje lokalne zajednice i viših instanci Europske unije.

Arhiviranje znanja

– U planu nam je izrada jednog posebnog sustava za bilježenje i arhiviranje svih znanja koja smo skupili radeći manifestacije i radionice, ali i fenomena koje obrađujemo kroz postav. Planiramo ih digitalizirati, a to ćemo činiti na način da, primjerice, određeni pojam poput trinkanja stavimo u posebnu arhivu, objasnimo što on podrazumijeva, koji su predmeti vezani za njega, povežemo ga s fotografijama i tako gradimo svoju bazu podataka koja će biti dostupna vanjskim suradnicima zainteresiranima za istraživanje na našem području. Za bazu podataka ujedno je vezano i malo opsežnije istraživanje o gospodarenju šumama Dubašnice koje bi trebalo rezultirati izradom monografije na temu drmuna, jednog krčkog fenomena, koji je vrlo aktualan jer se vezuje uz održivost, odnosno održivo gospodarenje šumama, zaključila je Kocijan.

Dinamičan pristup u predstavljanju maritimne baštine jedna je od posebnosti DUBoaka, koji autentičnost malinskarskog kraja, reflektiranu u vezi hrastove šume i mora, zaokružuje u priču o čovjekovoj neodvojivoj i kontinuiranoj relaciji s tim elementima. U periodu kulturnog smještanja fokusa na maritimnu baštinu, DUBoak je izašao s pričom o egzistencijalnoj važnosti ladve s jedne strane, te s druge, o trgovačkim vezama kroz povijest Malinske do sredine dvadesetog stoljeća, promišljajući njezinu materijalnost u kontekstu duba kao temelja lokalne ekonomije.

Protežući se na kulturološko-lingvističku autentičnost kraja, unutarnji i vanjski postav DUBoaka osmišljen je holistički, modernog je karaktera i podijeljen u dvije veće tematske cjeline: dubašljanske šume i tradicijska plovila – koje se deduktivno granaju na potkategorije o biološkim, kulturnim i društvenim karakteristikama šume, odnosno brodogradnje, svih onih znanja potrebnih da bi se more osvojilo, od vjetrova, geografije, a naposljetku i turizma. Interpretacijskom dijelu pridružen je i interaktivni dio kao tematsko i metodološko zaokruženje cijele priče, koji čine interpretacijske šetnje, radionice i manifestacije.

Interaktivni postav

– Umjesto klasičnog vođenja, kad uđete u centar na raspolaganju su interpretatori baštine koji vas provode kroz interaktivni postav i daju vam dodatna objašnjenja ali i iskustvo kontakta i komunikacije s domaćinima. Međutim, posjetitelj je pozvan da se uključi i samostalno, da stavi slušalice i čuje lokalne priče, poigra se s puzlama i pokuša složiti maketu broda, a organizirali smo i cijeli niz dodatnih aktivnosti od kojih bih prije svega izdvojila interpretacijske šetnje rivom i drmunom, te radionice koje su bile jako uspješne tijekom cijele sezone, a za koje treba istaknuti da nisu posvećene isključivo turistima, nego u njima prije svega sudjeluju članovi lokalne zajednice, istaknula je Kocijan.

– Od niza radionica koje pokrivaju mornarske vještine, glagoljsku kaligrafiju i kreativne likovne radionice, istaknut ćemo i manifestacije kojima također promoviramo našu lokalnu baštinu. »Dubašljanska gaštronomija«, pomoću iznimno vrijedne knjižice dr. Branka Fučića, široj publici približava lingvističku i gastronomsku baštinu ovog kraja, dok manifestacije »Homo na jidra« i »Porcijunkula« u središte svojih aktivnosti stavljaju prijenos i očuvanje tradicijskog jedrenja, očuvanje tradicijske brodogradnje i revitalizaciju običaja vezanih uz svece zaštitnike i općenito blagoslov brodica. U aspektu obnove tradicijske brodogradnje i jedrenja važnu ulogu i podršku imamo i u Udruzi Termen koja je prva počela podizati svijest o potrebi dobavljanja i očuvanja tradicijskih plovila, koja se danas nalaze u vanjskom postavu DUBoaka. Od lokalnih aktera neizbježan je škver obitelji Kraljić, koji svjedoči više nego stoljetnom kontinuitetu brodogradnje, a koji danas predstavlja rijedak i autentičan baštinik znanja u tradicijskoj brodogradnji, naglašeno je.

Živa baština

– Važno je naglasiti da je kvarnerska brodogradnja zaštićena na Kvarneru kao nematerijalno kulturno dobro, jednako kao i tradicijsko jedrenje oglavnim i latinskim jedrom duž hrvatske obale. O tim fenomenima ne smijemo govoriti kao o nečemu prošlom i zaboravljenom, već kao o živoj baštini koja se prenosi s generacije na generaciju. Naša je misija stalno govoriti i upućivati na suvremenost tradicijske kulture, njezin život i relevantnost ovdje i danas. Tu treba naglasiti da živa baština potvrđuje lokalni identitet i osjećaj pripadnosti zajednici. Mislim da je to itekako važno za pomorske gradove, taj odnos barke i mora, odnosno poveznica čovjeka koji gradi brod i mora, te se upravo kroz djelatnost našeg Centra ta veza dodatno potvrđuje i prenosi, istaknula je Nikolić Đerić.

A upravo stalni angažman baštinskih centara i entuzijastičnih pojedinaca formula su za uspjeh u ispunjenju kulturne misije njegovanja i dijeljenja tradicije. Dodatak kulturnih politika, poput krucijalne UNESCO-ve Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine koju provodi Ministarstvo kulture, ali i ostatka europskih kulturnih politika koje imaju prevladavajuću ulogu u tim pitanjima omogućavaju stalni ciklus osnaživanja i djelovanja u zajednici usmjerenoj na pomorsku baštinu.

DUBoak u tom smislu konceptom, ali i arhitektonski nudi multifunkcionalne načine bilježenja i interpretacije baštine, ali reflektira i ideju kontrasta tradicije i suvremenosti koji, kao što ističe Nikolić Đerić, posebno karakterizira Malinska-Dubašnicu, i to ponajviše u kontekstu slavne turističke prošlosti koju sada nastoji uklopiti u gabarite održivog turizma.

Mediteranski vrt

– Arhitektonsko zdanje, djelo arhitektonskog studija NFO, se svojom visinom i oblikom stopilo s ambijentom, sačuvana su stabla koja su bila u parku i sve skupa zaista tvori jednu jako lijepu sliku. Posebno je vrijedan krov koji se koristi kao šetnica s pogledom na Kvarner i kao svojevrstan mediteranski vrt koji dodatno educira i upotpunjuje doživljaj pomorske baštine, jer pomorska baština uključuje i kopno, dakle i vegetaciju tako da s te strane mislim da je zgrada u potpunosti zasluženo osvojila sve te nagrade. No, ono što je možda i važnije za zajednicu od same ljepote zgrade, je njezina funkcionalnost. Ovdje su svoj »dom« dobile Udruge jedriličara i ribolovaca, a Općina i svi njezini stanovnici kulturni centar koji je za sada jedina organizacija ovakvog kulturnog tipa u Općini Malinska- Dubašnica, zaključila je.