Da čagljevi, štetama koje svakodnevno čine na stadima otočnih ovčara, već dugo predstavljaju glavnu prijetnju opstojnosti krčkog ovčarstva, posebice na području Baške, Punta i Vrbnika, gdje su posljedice njihovih napada najprisutnije, i nije neka novost.

Problemi koji su na Krku prisutni posljednjih pet godina, izvještavali smo nedavno, eskalirali su do mjere u kojoj se dobar dio otočnih pastira, suočenih s dnevnim desetkovanjem janajdi i ovaca, zapravo pita ima li smisla nastaviti baviti se tom nimalo lakom djelatnošću. Ponukani informacijama koje su nam prenijeli bašćanski ovčari da se, zbog nekog razloga, na Krku čagljevi posljednjih mjeseci više uopće ne love te da navodni potpuni izostanak nastojanja obuzdavanja tih divljih životinja, unatoč i dalje svakodnevnim štetama, otočni lovci opravdavaju tvrdnjama da je lov na čagljeve zabranjen, o »stanju stvari« na bodulskim lovištima (a ujedno i pašnjacima) raspitali smo se kod čelnog čovjeka otočnog lovstva Antona Bolonića.

Predsjednik Lovačkog društva Orebica iz Krka, pod čijom kapom djeluju sve lokalne lovne jedinice, tako i one na područjima najpogođenijim nasrtajima zlatnog čaglja, odbacio je tvrdnje da se čagljevi ne love.

Objektivni problemi

– Istina je da se neko vrijeme nije smjelo loviti u skupnim lovovima koji su, nažalost, bili zabranjeni i to zbog ograničenja koja su nam nametnuta prevencijom širenja koronavirusa, ali jednako tako stoji i činjenica da se svake noći na našem otoku u pojedinačnim lovnima akcijama, najčešće na čekama, angažira i po četrdesetak lovaca koje, držim, nije pošteno optuživati za »nezainteresiranost« za objektivne probleme naših ovčara – kaže predsjednik LD-a Orebica

Ističući da u okolnostima kad se otvaraju restorani, kafići i hoteli, kad se dopuštaju manifestacije i okupljanja ljudi čak i u zatvorenom prostoru restrikcije po pitanju organizacije skupinih lovova otočni lovci drže besmislenima, Bolonić nam je otkrio i da su na tu temu predstavnici krčkog lovačkog društva u više navrata pismenim putem skretali pozornost nadležnima, kako u nacionalnom lovačkom savezu, tako i nadležnim tijelima PGŽ-a. Bolonić nas je jučer izvijestio da mu je iz tajništva Lovačkog saveza potvrđeno da su netom donesenom te organizacije skupni lovovi sad napokon iznova dozvoljeni!

– Žao mi je što se ovakvi problemi koji, objektivno, na terenu postoje i s kojima, unatoč volji koju imamo, teško izlazimo na kraj uvijek iznova tumače na pogrešan način – nastavlja Bolonić, ocijenivši potpuno neopravdanim kontinuirano optuživanje lovaca za nedovoljan angažman i manjak želje da s Krka »maknu« predatore koji čine štete.

Lovci daju maksimum

– Sve vrijeme dajemo svoj maksimum, trudimo se na sve moguće načine vratiti mir na otočne pašnjake i u naša lovišta koja također trpe štetu od čaglja, ali nismo svemogući – kaže čelnik otočnog lovačkog društva, ističući da je čaglja izuzetno teško (u)loviti. Priznajući da u lovu na tu životinju otočni lovci do sad nisu bili uspješni u mjeri kojoj su se nadali i kojoj i dalje streme, Bolonić tvrdi da se s lovačke strane sve vrijeme daje maksimum.

– Ljudi su stalno na terenu, nabavljeni su termovizijski ciljnici, u kontaktu smo i s kolegama iz unutrašnjosti naše zemlje koji imaju specijalizirana znanja i iskustva u lovu na čaglja te se stvarno trudimo činiti sve što je u našoj moći – nastavlja naš sugovornik, najavivši da će, sad kad su iznova dobili zeleno svjetlo za organizaciju skupnih lovova, vodstva lokalnih lovnih jedinica već u danima koji slijede iznova početi provoditi takve masovnije lovačke akcije.

Otrovni mamci za čagljeve opasni i za lovačke pse

Govoreći o problemima kojih je, po pitanju lova na čagljeve, podosta, Bolonić je iznova upozorio i na još uvijek primjetnu praksu neodgovornih pojedinaca koji, u nastojanjima »obračunavanja« s agresivnim predatorom iz obitelji divljih pasa, u prirodi ostavljaju otrovne mamce.

– Takvi su postupci iznimno opasni i za pse naših lovaca koji se, nažalost s dobrim razlogom, sve više boje koristiti ih u hajkama, odnosno skupnim lovovima koje ćemo sad iznova organizirati – rekao je čelnik LD-a Orebica, uputivši apel za zaustavljanjem takve opasne prakse.

Odstrijeljeno 40 jedinki

U hajkama, ali i u pojedinačnim lovovima s čeka (koji su se pokazali učinkovitijima), do sad se na Krku uspjelo odstrijeliti više od 40 jedinki čaglja, od kojih polovinu samo u prošloj lovnoj godini.

– Svemu tome treba dodati i podatak da smo u samo tri posljednje godine diljem otoka uspjeli odstrijeliti i gotovo 2.600 divljih svinja, iz čega se, vjerujem, jasno vidi da krčki lovci uistinu jesu prisutni u povjerenim im lovištima te da čine što i koliko mogu – zaključio je Bolonić, napomenuvši da kontinuirano stvaranje antagonizma i osjećaja nepovjerenja prema lovcima kojem su neki ovčari skloni ne pridonosi bržem niti učinkovitijem rješavanju tog problema.