Predstavnici Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.) izabrali su knjigu “Kvarnerski otoci u Domovinskom ratu” čiji su koautori i urednici Željko Drinjak i Tomislav Galović, najboljim radom na temu Domovinskog rata, na natječaju kojeg spomenuta udruga sad već tradicionalno organizira.

Knjiga koja je proglašena najboljim djelom na temu Domovinskog rata u 2024. godini, nagrađena je Velikom zlatnom plaketom tog braniteljskog udruženja.

U knjizi su, podsjetimo, objedinjeni radovi sa znanstveno-stručnog skupa koji je pod tim nazivom održan u Njivicama u svibnju 2019. godine, a što je, konstatiraju organizatori tog natječaja, iznimno važan prilog u hrvatskoj historiografiji, ponajprije kad je riječ o istraživanju novije hrvatske povijesti.

Odluku o proglašavanju knjige “Kvarnerski otoci u Domovinskom ratu” najboljom donio je sedmeročlani prosudbeni sud sastavljen isključivo od hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata.

Dodatnu vrijednost ovog opsežnog, sadržajnog i zanimljivog rada, objavljenog na čak šest stotina stranica (kao posebno izdanje Krčkog zbornika Povijesnog društva otoka Krka), čini i to što je preveden na engleski jezik, navode organizatori natječaja koji se provodi već skoro četvrt stoljeća.

Kako je u svom obraćanju na svečanosti proglašenja najboljih istaknuo Mladen Pavković, predsjednik žirija i čelnik UHBDR91, cilj natječaja jest poticanje svih, a ponajprije samih hrvatskih branitelja da pišu i objavljuju svoja djela na temu Domovinskog rata, ali i mladih za čitanjem knjiga o stvaranju hrvatske države.

U zborniku se tako najprije predstavlja rad Josipa Marasa Kraljevića o odlasku JNA iz Rijeke, Gorskog kotara, Istre i s otoka Lošinja, nakon čega je predstavljen i rad Željka Seretineka o stvaranju Hrvatske ratne mornarice na sjevernom Jadranu, razbijanju pomorskih blokada i doprinosu branitelja s kvarnerskih otoka oslobađanju Jadrana.

Sam Željko Drinjak autor je rada “Otok Krk i Domovinski rat”, ali i djela knjige u kojem je obrađena tema uloge žitelja otoka cresko-lošinjskog arhipelaga u Domovinskom ratu. Drinjak, koji je ujedno bio i jedan od glavnih organizatora i inicijatora spomenutog znanstveno-stručnog skupa kao i izdavanja sada nagrađenog zbornika, potpisuje i rad koji je u toj opsežnoj i sadržajnoj knjizi predstavljen pod naslovom “Redovnička zajednica franjevaca trećoredaca glagoljaša na kvarnerskim otocima u razdoblju Domovinskog rata”.

Rapske branitelje u Domovinskom ratu kroz svoj su rad ondje predstavili pak Joško Deželjin Bepo, Jozo Herceg i Željko Peran, dok je Mladen Škoda obradio tematiku obrane otoka Paga i Pažana na ličkom bojištu.

Jakša Raguž i Slaven Ružić zajednički potpisuju rad “Tamo gdje Dalmacija utječe u Hrvatsku – uloga Paške spojnice u Domovinskom ratu i pokušaji njezina uništenja tijekom 1991. godine”.

Petar Krešimir Lozo, Ivan Stipanov, Petra Kristina Ivkić, Davor Pikot i Petar Lozo suautori su zanimljivog rada kojim se predstavlja djelovanje ratne bolnice Šiška na otoku Pagu tijekom 1991. i 1992. godine.

Dr. sc. Tomislav Galović zbornik je pak upotpunio i zaokružio predstavljanjem druge vrste i oblika doprinosa kojeg je otok Krk imao u vremenima hrvatskog osamostaljenja.

Galović je, naime, u zborniku obradio tematiku Hrvatskog ustava i njegova “krčkog nacrta” iz 1990. godine koji je, kako danas znamo, pred početak Domovinskog rata kreiran upravo u Malinskoj.