U Vrbniku su javnosti predstavljeni zaključci nedavno izrađenog specijalističkog elaborata “Kontrola starog stabla koprivića (Celtis australis L.) kod Vrbnika na otoku Krku”. U fokusu istražnih radova koje su protekle godine proveli stručnjaci specijalizirane tvrtke Arboring iz Jasterbarskog, predvođeni diplomiranim inženjerom šumarstva dr. sc. Karmelom Poštenjakom i njezinim direktorom Franom Poštenjakom, magistrom sveučilišnog studija arborikulture i urbanog šumarstva, bila je vizualna kontrola prastarog stabla običnog koprivića koji, kao priorodna znamenitost tog otočnog mjesta, uz prometnicu koja vodi do Vrbnika raste već stoljećima.

Mjere očuvanja

Golem i impozanatan, znameniti vrbenski koprivić predstavlja ljepotu i posebnost kojima čak i oni najneupućeniji prolaznici poklanjaju pažnju.

Kako je prezentirano od članova stručnog tima koji se prvi put pozabavio tim gigantskim stablom, u kontrolnom istraživanju korištena je Basic Tree Risk Assessment Form, kontrolna metoda certificirana od Svjetske udruge za arborikulturu (ISA), uz korištenje zvučne 3D tomografije – napredne dijagnostičke metode (ANSI A300- nivo 3).

– S obzirom na morfološke karakteristike koje se razvijaju na deblu i u krošnji, stablo možemo klasificirati kao iznimno vrijedno prastaro stablo. Procijenjena količina žive lisne mase na stablu koje danas doseže visinu od 9,9 metara i promjer čijeg debla u visini prsa premašuje 4,6 metra iznosi oko 85 posto, a na stablu su zabilježeni mnogi elementi koji ukazuju na biomehaničke simptome te aktivnosti gljiva truležnica.

Analiza stabla zvučnim tomografom ukazala je na biomahenički kompromitirane dijelove stabla, no zbog pojave kambijalnih stupova i količine preostalog drvnog tkiva, niti jedna razina snimanja nije ocjenjena kao biomehanički problematična.

Stoga je procijenio da su rizici loma njegava debla, na sreću, izrazito niski. Ipak, postoje ugroze loma nekih njegovih grana na dijelovima kojih se uočavaju znaci truljenja, ali se i to može spriječiti pravilnim korištenjem elemenata dinamičkih stega i potpora, ustvrdio je Fran Poštenjak, čije su izlaganje osim općinskog načelnika Dragana Zahije, u općinskoj vijećnici budno pratili i brojni otočni hortikulturni i agronomski stučnjaci iz više komunalnih, čak i hotelijerskih kuća koje djeluju na otoku Krku.

Kao mjere koje se s pozicije struke preporučaju u nastojanju očuvanja tog izuzetno vrijednog, prastarog stabla u Vrbniku prisutni stručnjaci naglasili su potrebu provođenja godišnjih monitoringa vegetacijske sezone, nakon orezivanja.

– Orezivanje s ciljem korekcije izduženih grana i formiranja habitusa preporučujemo odrađivati postupno, u više navrata, s uklanjanjem vrlo male količine volumena lisne mase. Preporučene su i mjere popravka staništa i stanišnih uvjeta što je, naglasili su angažirani stručnjaci, ujedno i ključan zahvat za očuvanje stabla.

Postojeće stanje

Cilj kontrole stabala bio je vizualno-kontrolnom metodom utvrditi postojeće stanje i razvoj degenerativnih promjena na nadzemnim dijelovima stabla koje negativno utječu na fiziološke, a posebice i biomehaničke karakteristike, među ostalim i kroz utvrđivanje opasnosti korištenja prostora od posjetitelja tog lokaliteta.

Doznali smo tako da je vrbnički koprivić po ocjeni znalaca prastaro stablo, te je kao takav ocijenjen “nezamjenjivim u okolišu, uz preporuku njegove zaštitite i očuvanja pod svaku cijenu”.

Govoreći pak o negativnim utjecajima na zdravlje stabla koje čini prirodnu i baštinsku vrijednost, članovi stručnog tima posebice su ukazali na problematiku “zapečaćene” podloge i negativnost načina uređenja tla u njegovom najbližem okružju.

– Činjenica da je stablo smješteno uz samu županijsku prometnicu koja vodi u Vrbnik, a u gradnji koje je tlo sabijano i prekrivano raznim vrstama kamene frakcije, ne idu u prilog nastojanjima očuvanja tog stabla.

Također, i pod samim stablom formiranim šljunčanim površinama na kojima se parkiraju vozila izletnika prepoznajemo posebno izražene, ali i ispravljlive rizike za zdravlje i očuvanje tog vrijednog listopadnog “starca”, ustvrdio je nadalje Fran Poštenjak.

Stoga i ne čudi da je naručiteljima ovog elaborata struka preporučila da se na staništu čim skorije ukloni desetak centimetara debeo sloj površinske kamene frakcije te da ga se zamijeni drvnom sječkom, kako bi se potakli prirodni procesi kruženja nutrijenata u zoni korijena. Također, preporučena je i zabrana parkiranja vozila, kao i postavljanje mehaničkih prepreka, odnosno drvenih ograda i većeg kamenja, kao i sadnja grmolikih biljaka u zoni projekcije krošnje.

– Ukoliko je moguće, preporuka je i da se izmjesti kolnički trak ceste koji prolazi uz stablo, kako bi se krošnja na istočnom obodu mogla razviti u punom volumenu, zaključio je Poštenjak, naglašavajući da je svjestan činjenice da se takva njegova propruka teško može provesti u djelo u kratkom roku.

Ipak, i ta je preporuka vrijedna spoznaje, ne želimo li biti generacija koja će spomenutog “giganta” koštati života, zaključio je predstavnik Arboringa.

Stručne smjernice

I više no zadovoljan stečenim spoznajama o “stanju stvari”, jednako kao i dobivenim stručnim smjernicama od izrađivača, ali i njihovih brojnih u Vrbniku okupljenih otočnih “zelenih” kolega, općinski je načelnik Dragan Zahija najavio nastavak žurnog djelovanja općinskih službi na zaštiti i očuvanju tog iznimno starog i vizualno upečatljivog koprivića.

Najavio je pokretanje izrade elaborata tehničkih mjera koja u tom smislu treba provesti, a u dijelu “sanacije” tla oko samog koprivića i hitne, stručno nadzirane inetrvencije u zamjenu danas ondje zasute jalovine prikladnijim biološkim materijalima.

Ukazao je i da će se krenuti preporučenim smjerom onemogućavanja pristupanja vozila području u kojem je prisutno korijenje stabla, kao i postavljanje signalizacije koja bi ukazala na vrijednost i značaj tog stabla, ali i nužnosti provođnja mjera njegova štićenja.

– S obzirom da se u budućnosti planira gradnja nove prometnice istočnim dijelom otoka, koja bi povezivala Omišalj s predjelom Kuka na području Vrbnika, angažirat ćemo se i na izmicanju trase te buduće ceste od ovog vrijednog stabla, a što je apsolutno nužno, s obzirom da se ono nalazi u koridoru prolaska i te buduće cestovne trase, zaključio je Zahija.

Priznao je ipak i da novu, od prastarog koprivića udaljeniju trasu nije realno očekivati u periodu kraćem od desetak godina. Podsjetio je i da seljenje postojećeg kolnika prema istoku, a što bi bio uvelike jednostavniji zahvat, nije moguće zbog toga što se s istočne strane, također uz samu cestu, nalazi također zaštićena lokva Misučajnica.

Možda je, možda nije

Iako i na ploči koju je TZ Općine Vrbnik postavila pod koprivićem stoji da je, po narodnoj predaji, to stablo za svoje vizitacije otoka Krka zasadio sam hrvatski kralj Krešimir, i to između 1058. i 1074. godine, “doktor za drveće” Fran Poštenjak nije se usudio potvrditi takav podatak.

– Iskreno govoreći, barem istraživanjima kakva smo mi ondje provodili, nemoguće je utvrditi točnu starost tog stabla. Ono je neupitno jako, jako staro, ali je li toliko, baš vam nikako ne bih mogao reći.

Ako vas tješi, ne mogu reći niti da nije baš toliko staro, zaključio je sa smiješkom, ocijenivši da koliko god star bio, koprivić na lokalitetu Misučajnica nedvojbeno jest vrijednost i znamenitost koju se današnji otočani moraju potruditi zaštititi!

Žilavo drvo

Rod Celtis broji 75 što vazdazelenih, što listopadnih vrsta rasprostranjenih u tropskom i u umjerenom pojasu. Obični koprivić je listopadna vrsta, rasprostranjena u cijelom mediteranskom području (južna Europa do Alpa, sjeverna Afrika i mala Azija do Himalaje).

Stablo koprivića može doživjeti starost od 200 do 300, ponekad u iznimnim slučajevima i do više od tisuću godina, a naraste i do 20 m visine. Jestivi plodovi vise na stapkama dugim oko 3 cm, sliče veličinom plodu trešnje ili višnje, a mesnati ovoj kad sazre je crn i slatkasta okusa.

Kora debla glatka je i siva. Biljke prve godine intenzivno prirašćuju – do 50 cm. Obični koprivić je osobito pogodan za pošumljavanje mediteranskog krša, a drvo je osobito naglašene strukture i teksture, neobično žilavo i tvrdo, kao nijedno drugo europsko te se koristi u tehničke svrhe.