Predložena porezna reforma, kako bi se paušalno mogle nazvati aktualne intencije puntarskog općinkog načelnika Daniela Strčića, samo je djelomično prošla onako kako se čelnik izvršne vlasti Općine Punat nadao.

Njemu i njegovoj nezavisnoj listi nenaklonjena, a u Općinskom vijeću dominantna koalicija iz redova SDP/PGS-a pomrsila je Strčićeve planove izglasavanjem odluka koje će, u konačnici, poreznim obveznicima s područja Općine Punat donijeti i više koristi no što je to načelnik prvotno planirao.

“Minirali” prijedloge

U postupku e-savjetovanja s javnošću proteklih je tjedana bilo nekoliko važnih poreznih odluka kojima su se, sukladno načelnikovo prijedlogu, trebale bitno umanjiti stope poreza na dohodak, s dosadašnjih 20 posto na 15 posto kod niže osnovice, odnosno na 30 posto kod više.

Prihvaćanjem načelnikova prijedloga većinski su vijećnici “blagoslovili” Strčićev prijedlog smanjenja poreznih prihoda Općine Punat zahvaljujući kojem će “blažim” oporezivanjem osobnih dohodaka plaće svih zaposlenih u narednoj godini mjesečno rasti za nekoliko desetaka eura, ali su istovremeno svojim amandmanima “minirali” njegove prijedloge kojima su s te osnove umanjeni porezni prihodi Općine trebali biti nadomješteni.

Jedna od takvih odluka je ona o visini paušalnog poreza za djelatnosti iznajmljivanja i smještaja u turizmu. Kako su objasnili predsjednik Općinskog vijeća, PGS-ovac dr. Goran Gržančić i bivši načelnik a sad općinski vijećnik, SDP-ovac Marinko Žic, načelnikov prijedlog išao je za povećanjem paušala po krevetu s dosadašnjih 40 na 60 eura.

Na ovaj prijedlog vijećnici koalicije SDP/PGS uložili su amandman te su svojom prevagom u Vijeću te iznose zadržali na vrijednostima koje su se i do sad ondje primjenjivale.

Slično su postupili i kada je riječ o načelnikovu prijedlogu nove odluke o porezima u dijelu koji se doticao poreza na kuće za odmor.

Prema načelnikovu prijedlogu porez na kuće za odmor trebao je s dosadašnjih dva eura po “kvadratu” godišnje narasti na četiri eura po četvornom metru korisne površine kuća za odmor. Svojim su amandmanom SDP i PGS predložili da se i ta porezna odluka zadrži u dosadašnjem obliku, dakle uz naplatu dvostruko manjeg poreza od načelnikova prijedloga.

Taj njihov amandman, za razliku od onog prethodnoga, ipak za sad nije usvojen s obzirom na to da je prije njegova izlasavanja Strčić iskoristio mogućnost povlačenja takvog svog prijedloga, uz mogućnost da ga prije isteka tekuće godine još jednom stavi na odlučivanje vijećnicima.

Populističke mjere

Obrazlažući nam poteze vijećničke većine, predsjednik Općinskog vijeća Goran Gržančić rekao je da su takvi potezi predstavnika SDP-a i PGS-a bili motivirani nastojanjem da se žiteljima općine Punat ni s kojeg osnova ne podižu porezna opterećenja.

Kako ističe, načelnik je u uvodnom djelu kazao da Općina financijski stoji dobro pa smatraju da je dodatno opterećenje iznajmljivačima “potpuno neprihvatljivo i bezobrazno”

– To su populističke mjere kojima se većini birača, domaćih stanovnika koji ondje rade smanjuju porezna opterećenja njihova dohotka i to na račun svih ostalih koje se kroz prijedloge povećanja poreza na kuće za odmor odnosno paušala po krevetu oporezuje znatno više no do sad, nastavlja čelnik Općinskog vijeća, ocjenjujući da zbog neprihvaćanja prijedloga koji su trebali nadomjestiti umanjene proračunske prihode od poreza na dohodak neće biti problema.

– Predstavljeno nam je da su proračun Općine Punat, jednako kao i općinske turističke zajednice stabilni i “dobrostojeći”, a s obzirom na to da nikakvih velikih projekata u nas nema, a niti su vidljivi u planovima, ne vidimo zašto bi se povećavali njihovi prihodi s tog osnova, zaključuje Goran Gržančić, koji smatra da je bolje da novac koji je Općina htjela namaknuti s osnova poveća iznamljivačkih paušala ostane ljudima koji se bave tom djelatnošću.

– Mislim da će sami iznajmljivači taj novac bolje i smislenije utrošiti no što bi to učinila naša aktualna lokalna uprava, zaključio je Gržančić.

Zanemarili inflaciju

Od načelnika Daniela Strćića čuli smo potpuno suprotna razmišljanja, kako o motivima takvih odluka tako i o njihovim učincima.

– Rušenjem prijedloga o povećanju iznajmljivačkih paušala većinski su vijećnici zanemarili činjenicu da je od 2003. godine, od kad se te vrijednosti primjenjuju, samo inflacija dokumentrirana od službenih državnih tijela “pojela” više od 60 posto vrijednosti tog novca. Slično bi se moglo reći i za porez na kuće za odmor, porezno opterećenje onih koji u nas u vlasništvu imaju svoju drugu, neki čak i treću nekretninu, a što je čisti luksuz. Međutim, što je tu je. Iznajmljivački paušali odlukom većine ostaju kakvi su bili, što god ja o tome mislio, a što se poreza na kuće za odmor tiče, moj će prijedlog uskoro ići na “popravni”. Svi moji prijedlozi bili su kvalitetni i odmjereni, uključujući i onaj prihvaćeni koji se dotiče poreznog rasterećenja rada. A što se financijskih odnosno učinaka takvih postupaka vijećničke većine tiče, rekao bih – koliko para, toliko muzike. Koliko novca bude bilo u proračunu, toliko će biti i investicija i aktivnosti. Da su prihvatili moj prijedlog, proračun Općine Punat u idućoj bi godini bio veći za oko 250 do 300 tisuća eura što nije mali iznos, završio je Strčić.

Odbili produbljenje ulaza u Puntarsku dragu

Voljom većine, na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća nije prošao niti načelnikov prijedlog da se u općinskom proračunu za 2024. godinu prihvate izdvajanja općinskog sudjelvanja u troškovima projekta produbljenja ulaza u Puntarsku dragu.

– Stav PGS i SDP jest da je bolje taj novac preusmjeriti u sanaciju podesta gatova na lokaciji Pod gušternu i Vele vode, kao i na projektiranje novih gatova na lokaciji Pod gušternu.

Smatramo da je za naše sumještane bitnija gradnja novih gatova kao i sanacija postojećih, ističe Gržančić navodeći da je zbog učinaka klimatskim promjena i porasta razine mora smislenije razmišljati kako podići postojeće obalne zidove, od onog kako u Dragu “pustiti” još mora.

Načelnik Strčić je takvo razmišljanje okarakterizirao – promašenim.

– Produbljenje ulaza u Puntarsku dragu prijedlog je koji se, sukladno pravomoćnoj građevinskoj dozvoli ishođenoj pred petnaestak godine, od nadležnih državnih tijela i tvrtki planira sufinancirati zbog potrebe povećanja sigurnosti plovidbe tim plovnim koridorom.

Prva etapa radova već je izvedena pred desetak godina, a sad se planirao nastavak zahvata koji su apsolutna nužnost i sa sigurnosnog, ali i s ekološkog aspekta.

Odbacivanje ovog prijedloga dovest će u pitanje velik i vrijedan projekt kojeg bi Općina, zajedno s Marinom Punat, Plovputom i Gradom Krkom, sufinancirala tek u manjem udjelu.

Glavninu sredstva, naime, u udjelu od čak 40 posto odnosno s 365 tisuća eura, bespovratno bi osiguralo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Ovim potezom vijećnici PGS/SDP-ove koalicije zakočili su to ulaganje i praktično odbili nemala “darovana” sredstva kojima je ono trebalo biti realizirano, zaključuje Strčić.