Gradsko vijeće

U Malom Lošinju će se graditi stanovi, nisu svi oduševljeni prijedlogom gradske vlasti

Bojan Purić



MALI LOŠINJ – Tri nove zgrade na Malinu u Malom Lošinju, a po jedna u Nerezinama i Svetom Jakovu, predviđene su javnim pozivom za pravo građenja, kojim je, odlukom većine članova Gradskog vijeća Malog Lošinja, gradska vlast naumila riješiti problem manjka stanova za građane.


Ukupno to može biti do 26 stanova, i to pet u Svetom Jakovu, devet u Nerezinama, a ostali u Malom Lošinju, s tim da npr. u Nerezinama to ne mora nužno biti jedna zgrada s devet stanova, nego to mogu biti i dvije zgrade s četiri, odnosno pet stanova. Na Malinu, predviđene zgrade bile bi uz nedavno probijenu cestu prema višem dijelu brda, odnosno iza postojećih zgrada u Veloselskoj cesti.


Javni poziv podrazumijeva i mogućnost otkupa zemljišta od Grada, nakon deset godina.




Onaj tko se bude javio na javni poziv, neće smjeti imati vlastiti “zadovoljavajući stambeni prostor” ili građevinsko zemljište u Hrvatskoj, a mora imati prebivalište na otoku proteklih deset godina u kontinuitetu.


Grad će sudjelovati u pripremi projektne dokumentacije.


Program, koji su predstavile pročelnica Marina Žunić i gradonačelnica Ana Kučić (HDZ), nije naišao na odobravanje članova Vijeća koji ne čine vladajuću većinu; Željko Jović iz SDP-a ocijenio je da će biti teško uskladiti devetoro ljudi u zajedničkoj gradnji zgrade, a Rudolf Ivković iz HSLS-a očekuje da će gradnja zapeti jer će “neki imati novac za sve, neki samo dio, neki se rastati, neki razboljeti”.


Anto Nedić (HDZ) ove je opozicijske vijećnike optužio da banaliziraju ozbiljnu temu i da im nijedno rješenje u stanogradnji, koje ponudi lokalna vlast, nije prihvatljiva.


Mario Okmažić (AM) je ovaj prijedlog ocijenio kao dobru ideju, no i da mu je potrebna razrada, a da se sada provodi kako bi se uoči izbora moglo prikazati da se nešto pokreće i ostvaruje.


U glasanju, od ukupno trinaestoro vijećnika, za prijedlog je bilo njih sedmero – petero okupljenih u HDZ-om predvođenu većinu te dvoje s nestranačke liste Dubravka Devčića (s tim da Martina Kalac s te liste nije bila u dvorani tijekom glasanja).


Okmažić je bio suzdržan, a trojac s liste Marija Frankovića, koja kombinira nestranačke i SDP-ove vijećnike, te Ivković (HSLS) bili su protiv. Nakon glasanja, ta četvorica su napustila sjednicu.


Prije toga, Vijeće je s rezultatom glasanja 9:4 podržalo prvi rebalans ovogodišnjeg proračuna Grada, kojim je on smanjen za 1,9 posto, odnosno na 21.531.686,60 eura. Jednoglasno je prihvaćen prijedlog izmjene odluke o socijalnom standardu građana, kojim je uvedeno da umirovljenici s područja Lošinja stječu pravo na sufinanciranje dopunskog zdravstvenog osiguranja, što je bilo predizborno obećanje Ane Kučić otprije tri godine, a u međuvremenu su je na to redovno podsjećali vijećnici s Frankovićeve liste.


Za tu stavku bit će potrebno oko 170 tisuća eura godišnje, rekla je pročelnica Žunić. U raspravi, Okmažić (AM) je rekao da je takvu odluku trebalo donijeti i ranije, a gradonačelnici i to da je bila na listi HDZ-a za Sabor, a da je ta stranka “smrskala mirovinske fondove, pa su mirovine u Hrvatskoj među najnižima u Europi”.


U aktualnom satu, Rudolf Ivković je rekao da je Grad nelikvidan i da kasni u izvršavanju svojih financijskih obaveza, što je gradonačelnica Kučić demantirala, dodajući da sva turistički orijentirana mjesta imaju veće popunjavanje proračuna u drugom polugodištu.


Bilo je riječi i o dosadašnjim turističkim rezultatima; Željko Jović mišljenja je da Grad treba poduzeti što može u popravljanju slabe sezone, a Ana Kučić je odgovorila da Grad nije dizao namete poput cijene javnih površina, da ne može utjecati na ugostitelje koji su ove i prošle godine podigli cijene usluga.


Mario Okmažić požalio se na prekoračen rok za odgovor i djelovanje, nakon prijedloga njegove stranke AM za osnivanje mjesnih odbora u Malom Lošinju.


Na aktualnom satu nije bilo pitanja Marija Frankovića i njegovog kolege s liste Ivana Koharovića; Franković je na dan održavanja sjednice uputio priopćenje najavljujući “prosvjednu šutnju” zbog nedobivanja odgovora na pitanja na ranijim sjednicama.