Izuzetno veliko zanimanje otočne javnosti izazvalo je predstavljanje dviju knjiga fra Ljudevita Maračića, održano u velikoj dvorani Palače Moise ispunjenoj do posljednjeg mjesta.

Franjevac konventualac koji umirovljeničke dane provodi u creskom samostanu plodno je iskoristio slobodno vrijeme koje mu je sada na raspolaganju i u protekle tri godine napisao je dvije knjige – monografiju Samostan i crkva sv. Frane u Cresu te djelo Povijesni arhiv Samostana sv. Frane u Cresu.

Dok je monografiju izdala Hrvatska provincija sv. Jeronima, uz Samostan sv. Frane i Grad Cres kao suizdavače, Povijesni arhiv Samostana sv. Frane u Cresu izdali su Državni arhiv u Rijeci i creski Samostan.

Grad živi sa samostanom i samostan s gradom

Okupljene u Palači Moise uvodno su pozdravili gradonačelnik Marin Gregorović koji je istaknuo kako se iz monografije vidi da “grad živi sa samostanom i samostan s gradom”, generalni vikar Krčke biskupije Franjo Velčić koji je prenio pozdrave biskupa Ivice Petanjka, te provincijal Hrvatske provincije svetoga Jeronima franjevaca konventualaca fra Miljenko Hontić koji se zahvalio svima koji su dali svoj doprinos publikacijama.

– Neka ove dvije knjige budu na duhovno obogaćenje i višestruku korist svima koji ih budu čitali, dodatni poticaj na vjerodostojni život u današnjem društvu, a nama franjevcima za zanosnije življenje franjevačke karizme u ova naša nemirna i neizvjesna vremena, zaključio je svoje obraćanje provincijal Hontić.

Monografiju o samostanu, dvadesetu knjigu crkvenopovijesne tematike iz pera fra Ljudevita, predstavili su recenzenti Ivan Armanda iz Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža i Eldina Lovaš iz Hrvatskog instituta za povijest, te sam autor.

– Ova knjiga donosi prvu cjelovitu i sveobuhvatnu povijest samostana sv. Frane u Cresu. Činjenica da je fra Ljudevit svoje pisanje temeljio na dosad nepoznatoj i neistraženoj građi, sačuvanoj u provincijskom arhivu u Zagrebu i samostanskom arhivu u Cresu, daje ovoj knjizi posebnu znanstvenu vrijednost, rekao je dr. sc. Armanda te zaključio da knjiga predstavlja izniman prinos poznavanju creske povijesti i kulturne baštine.

– Knjiga koju predstavljamo večeras obrađuje osmostoljetnu povijest crkve i samostana sv. Frane, progovarajući o njima kroz život i djelovanje njegovih redovnika franjevaca konventualaca, koji su svojim pastoralnim, duhovnim, intelektualnim, književno-umjetničkim, društveno-korisnim, zdravstvenim i inim radom creski samostan pretvorili ne samo u duhovno, već i u kulturno i intelektualno središte, rekla je dr. sc. Lovaš te predstavila knjigu po poglavljima.

800. obljetnica osnutka creskog samostana sv. Frane

Sam autor prvo se osvrnuo na drugo djelo koje je predstavljeno te večeri, Povijesni arhiv Samostana sv. Frane u Cresu, jer predviđeni predstavljač mr. sc. Ladislav Dobrica iz Hrvatskog državnog arhiva zbog bolesti nije mogao doći na Cres.

U tom je svojevrsnom katalogu arhivsku gradivo i knjižničnu građu popisao i opisao fra Ljudevit, a u skladu sa zahtjevima arhivske struke uredio arhivski savjetnik mr.sc. Dobrica.

Monografiju o povijesti creskog samostana fra Ljudevit je, kako navodi u predgovoru, napisao u povodu petstote obljetnice smrti fra Antuna Marcella de Petrisa i dvjestote obljetnice rođenja fra Frane Dobrovića, dviju značajnih ličnosti franjevačkog reda iz Cresa.

U svom je završnom obraćanju fra Ljudevit opisao kako je prije tri godine zamolio redovničke poglavare da mu dopuste da umirovljeničke dane provede upravo u creskom samostanu izuzetno bogate prošlosti jer je znao da će tu imati puno materijala za daljnji rad.

– Creski samostan sv. Frane, koji se bliži proslavi svoje 800. obljetnice osnutka, prebogat je povijesno-kulturnom baštinom, nedovoljno poznatom na hrvatskom jezičnom području.

Veći dio dana ovog creskog razdoblja provodio sam u arhivskom prostoru, počeo sređivati mnoge poznate i nepoznate podatke, te sam tako postupno počeo osmišljavati jedan od motiva koji su me i privukli u ovaj samostan.

Tako smo dobili ova dva srodna djela, svojevrsnu monografiju samostana i crkve i drugo manje, ali ne manje značajno, čak važnije za stručno povijesno-kulturološko područje, objasnio je fra Ljudevit te se poimenice zahvalio svima koji su doprinijeli izdavanju knjiga i njihovom predstavljanju.

Na kraju se svima zahvalio i gvardijan Samostana sv. Frane fra Vitomir Glavaš, a s nekoliko glazbenih točaka program, kroz kojeg je vodila viša kustosica Inge Solis, obogatila je klapa Burin.