Krčki otpad ostaje na otoku

Treskavac spašava otočane od poskupljenja odvoza otpada  

Mladen Trinajstić

Sortirnica na Treskavcu »srce« sustava kojim se odvojeni otpad plasira na tržište sekundarnih sirovina / Foto M. TRINAJSTIĆ

Sortirnica na Treskavcu »srce« sustava kojim se odvojeni otpad plasira na tržište sekundarnih sirovina / Foto M. TRINAJSTIĆ

Ministarstvo je dalo zeleno svjetlo za zbrinjavanje otpada kroz privremeni model pa će se nerazvrstani otpad s Krka na Marišćinu odvoziti samo u izvansezonskom periodu. Naime, između lipnja i rujna na Krku se »proizvede« oko 70 posto ukupnih godišnjih količina nerazvrstanog otpada



KRK – Da je radni susret svih lokalnih čelnika otoka Krka i Uprave komunalnog društva »Ponikve eko otok Krk« s vodstvom za tematiku gospodarenja otpadom nadležnog ministarstva urodio plodom te da je, ako na tom zagrebačkom sastanku već nije pronađeno konačno i trajno rješenje otočne »otpadne problematike«, on rezultirao makar privremenim i kvalitetnim pomakom u dobrome smjeru potvrdili su sudionici tog sastanka s ministrom gospodarstva i održivog razvoja Tomislavom Ćorićem.



Općinski načelnik Malinske-Dubašnice Robert Anton Kraljić koji trenutno obnaša dužnost predsjednika Skupštine KD Ponikve, u društvu direktora otočnog komunalca Ivice Plišića i njegova pomoćnika Ivana Jurešića, potvrdio nam je da je konkretan i opipljiv rezultat »kvalitetne, konstruktivne i plodonosne« rasprave s predstavnicima mjerodavnih državnih tijela postignuti dogovor da će se u ovoj godini, u ljetnim odnosno mjesecima u kojima se na Krku stvara glavnina komunalnog otpada, i nadalje za njegovo zbrinjavanje biti moguće koristiti otočno odlagalište otpada Treskavac, a ne Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina.


Treskavac i dalje kvalitetno može odigrati svoju ulogu


– Na našem se otoku godišnje »proizvede« 22 tisuće tona otpada, predstavlja nam Jurešić.
– Budući da se 60 posto otpada selekcionira, odnosno odvaja već od samih korisnika tog sustava, za zbrinjavanje nam ostaje »samo« 40 posto tih količina, odnosno nešto više od 8 tisuća tona. Od te količne se 70-ak posto prikupi upravo tijekom ljeta, odnosno od početka lipnja pa do kraja rujna pa ćemo tako, implementacijom novog dogovora, dobiti mogućnost u periodu u kojem i Marišćina ionako ima problem sa zbrinjavanjem otpada, taj Županijski centar rasteretiti potrebe prihvata krčkog nerazvrstanog otpada, i to u količini od oko 5,5 do čak 6 tisuća tona. Naravno, ni Treskavac nema neograničen kapacitet, ali još koju godinu može komotno raditi, tim više što je u njega proteklih godina uložen velik novac, dodao je Plišić uvjeren da će, dok Marišćina u skorijoj budućnosti napokon ne stane na noge, Treskavac i dalje kvalitetno odigravati svoju »rolu«.
– Ukratko, potrebe za podizanjem cijena zbrinjavanja otpada (barem zbog Marišćine) u bližoj budućnosti ne bi trebalo biti, a ako i kada do toga jednom i dođe, ono će zahvaljujući svemu što je činjeno te što sami otočani i dalje predanim odvajanjem svog otpada nastavljaju činiti, biti manje i blaže no u sredinama koje nisu pratile visoko postavljene krčke ekostandarde, zaključili su Kraljić, Plišić i Jurešić.



 


Privremeni model


– Razgovori tijekom kojih je ministar iskazao zavidnu razinu uvažavanja naše argumentacije rezultirali su dogovorom koji tek treba biti pretočen u konkretne dokumente i koji nam je dao zeleno svjetlo organiziranja zbrinjavanja otpada kroz privremeni model u kojem će se nerazvrstani otpad s Krka na Marišćinu do daljnjega odvoziti samo u izvansezonskom periodu. Koliko je to važno, makar na kraće staze, govori podatak da se između lipnja i rujna na našem otoku »proizvede« oko 70 posto ukupnih godišnjih količina takvog otpada. Stoga će i dozvola za nastavak njegova zbrinjavanja na našem uređenom, i svim potrebnim ekološkim i dozvolama za rad »popraćenom« odlagalištu omogućiti ostvarivanje značajnih ušteda na troškovima otočnog sustava gospodarenja otpadom, jer će se oslobađanjem Ponikava od obveze odvoza nerazvrstanog otpada na Marišćinu u ljetnim mjesecima izbjeći gomilanje nepotrebnih troškova koje taj postupak sa sobom nosi, objasnio nam je Kraljić.
I više no zadovoljan spoznajom da će implementacija novog, privremenog modela otkloniti potrebu podizanja cijene te usluge, Kraljić je ustvrdio i da bi do poskupljenja neupitno odmah moralo doći ukoliko bi se sav otpad kroz cijelu godinu nastavilo odvoziti »preko mosta«, a kako to važeća pravila nalažu.


Proteklih su godina nemala sredstva uložena u reciklažno dvorište na Treskavcu / Foto M. TRINAJSTIĆ

Proteklih su godina nemala sredstva uložena u reciklažno dvorište na Treskavcu / Foto M. TRINAJSTIĆ


 


Domaće odlagalište


Činjenica jest da je Marišćina, zbog razloga s kojima je i najšira javnost upoznata, u problemu, posebice tijekom »vršnog« odnosno perioda u kojem se ondje dovozi najviše otpada, ističu Plišić i Jurešić podsjećajući nas da se u tom dijelu godine »viškovi« ondje dovezenog otpada zapravo moraju otpremati na zbrinjavanje put drugih dijelova naše zemlje, a čime se povećava trošak cjelokupnog sustava pa tako i djela koji pada »na leđa« krajnjih korisnika.
– Reciklažno dvorište Treskavac na kojemu je, zahvaljujući nemalim ulaganjima koje su godinama ondje poduzimale sve krčke lokalne uprave i država, udovoljava pak svim okolišnim i zakonskim parametrima te je svojim prihvatnim potencijalom dostatno da još neko vrijeme ondje bez ikakavih problema možemo odlagati nerazvrstani otpad, napomenuo je Jurešić dodavši i da još uvijek prilično dugom životnom vijeku tog odlagališta u prilog ide i činjenica da se na Krku odvaja čak 60 posto ondje stvorenoga otpada.
– Uvažavajući argumente da, zahvaljujući svemu što je na Krku činjeno, ondje još uvijek imamo mogućnost zbrinjavanja otpada na zakonom propisani način, mjerodavni iz resornog ministarstva sad su tako otvorili vrata nastavku makar sezonskog »zadržavanja« svog našeg nerazvrstanog otpada na našem odlagalištu čime će se istovremeno, sve dok se za Marišćinu ne nađe dugoročno i kvalitetno rješenje, problem s kojim smo bili suočeni riješiti na za sve strane najbolji i najsretniji način, objašnjavaju nam predstavnici krčkog komunalca.


Ivica Plišić, Robert Anton Kraljić i Ivan Jurešić / Foto M. TRINAJSTIĆ

Ivica Plišić, Robert Anton Kraljić i Ivan Jurešić / Foto M. TRINAJSTIĆ


 


Dobrodošao time-out


Da je dogovor postignut ovog tjedna u Zagrebu uistinu »win-win« rješenje naši su nam sugovornici potkrijepili podatkom da će novodogovoreni sustav, iako tek privremeno, odgoditi potrebu razmišljanja o podizanju cijene usluga zbrinjavanja otpada korisnicima te usluge s otoka Krka, uz istovremeno olakšavanja bremena »borbe« s krčkim otpadom tvrtki koja upravlja Marišćinom, a koja u trenutnim okolnostima nije u mogućnosti ondje te količine zbrinuti na kvalitetan i ekonomičan način.
– Cijena zbrinjavanja otpada na Krku se nije mijenjala još od 2008. godine, a dogovorom kojeg smo sad postigli s ministrom Ćorićem i suradnicima, potrebe za poskupljenjem neće biti niti tijekom perioda implementacije tog novog režima, sustava koji ipak neće moći trajati vječno, ustvrdio je Kraljić, uvjeren da će se tijekom time-outa neke stvari ipak, na razini države, drugačije i bolje riješiti te da oni koji poput otočana danas ostvaruju nadprosječne rezultate u odvajanju otpada naposljetku ipak neće morati plaćati povećanu cijenu svoje »civiliziranosti i discipliniranosti«.
Malinskarski načelnik i predstavnici Ponikava istakli su i da su posebno zahvalni županu Zlatku Komadini koji se također priključio njihovom sastanku s čelništvom Ministarstva.
– To je posebno važno već i zbog toga što je, kao ključan preduvjet začetka provođenja dogovorenog sustava sezonskog oslobađanja Krčana od obveze dovoza nerazvrstanog otpada na Marišćinu, nužno izmijeniti i tom sporazumu prilagoditi trenutno važeću županijsku dozvolu za gospodarenje otpadom, a za što se župan obvezao zauzeti, zaključili su naši sugovornici. Sve to u formalnom bi se smislu trebalo odraditi i zgotoviti do lipnja kad bi, nastupanjem ljetnog odnosno »vršnog« perioda, nerazvrstani otpad iznova trebao početi biti zakonito odlagan na Treskavcu.