Obranom doktorske disertacije pod naslovom »Valorizacija suhozidne baštine« na Odsjeku za povijesne i geografske znanosti Sveučilišta u Padovi i na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Tanja Kremenić završila je poslijediplomski sveučilišni studij i stekla akademski stupanj doktora znanosti. Rijetkost je to na otoku Cresu gdje se doktori znanosti mogu nabrojiti na prste jedne ruke. Prije tri godine, neposredno pred umirovljenje, doktorat je iz znanstvenog polja tehnologije prometa i transporta stekao Alvise Chiole, a prije njega tek 1996. Ugo Toić iz znanstvenog područja biotehničkih znanosti – agronomije.

Posebno je zanimljivo to što je Tanja Kremenić upisala dvojni doktorat (tzv. cotutelle), ne tako česti slučaj kada doktorand upiše dva doktorska studija na dva različita sveučilišta, iz dvije zemlje, te uz superviziju dva mentora s tih sveučilišta radi jedan doktorski rad. Na taj način Tanja Kremenić stekla je diplomu doktora znanosti i u Hrvatskoj i u Italiji, a mentori su joj bili izv. prof. Mauro Varotto s padovanskog sveučilišta i doc. dr. sc. Goran Andlar s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Tanja je djetinjstvo provela u Cresu gdje je završila osnovnu školu, a 2008. godine i opću gimnaziju. Nastavnici je se sjećaju kao izvrsne učenice koja je bila jako dobra iz svih predmeta, a osim toga vrlo vrijedna i pristojna djevojka. Nakon mature upisala je geografiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, uredno diplomirala te se zaposlila u Otočnoj razvojnoj agenciji OTRA koja je okupljala visokoobrazovane i kreativne mlade ljude, a vodio ju je dr. Ugo Toić.

Ekološki prihvatljivo graditeljstvo

Nakon četiri godine rada u OTRA-i javila se na natječaj za postdiplomski studij na Sveučilištu u Padovi.

– Padova mi je bila taman jer ima doktorski studij geografije, bave se temama kulturnih krajobraza, dovoljno je blizu Cresa za potrebe terenskih istraživanja, a bila je to prilika da unaprijedim talijanski, kaže Tanja i objašnjava zbog čega se odlučila upravo za suhozide.

– Suhozidi su odličan objekt istraživanja jer prožimaju cijeli naš otočni krajobraz i može ih se sagledavati s više aspekata, a meni daju ispriku da provedem što više vremena na terenu. Trenutno su aktualni i zbog toga što spadaju pod ekološki prihvatljivo graditeljstvo. Prethodni istraživački projekti u OTRA-i već su bili pokrili graditeljsku baštinu (pastirske stanove i sela) i krajobraze, a suhozidi su uvijek ostali nedovoljno pokriveni. Tako da nije bilo teško osmisliti istraživački projekt, opisuje Tanja kako je došlo do njezinog studiranja u Italiji. Nakon prijemnog ispita bila je treća od 85 kandidata i dobila stipendiju zaklade Cariparo.

– Dobila sam ugovor na tri godine koji se zbog pandemije produljio na 3 godine i 5 mjeseci. Čekala sam još nekoliko mjeseci do obrane disertacije tako da je cijeli proces trajao gotovo četiri godine, kaže Tanja.

U njezinom slučaju dvojnog doktorata trebalo je još uskladiti metodologije istraživanja na geografiji, koja je u Padovi dio humanističkih znanosti, s agronomijom koja spada u biotehničke znanosti. Rad je napisala na engleskom jeziku, a na kraju je i obranu imala na engleskom jeziku pred četveročlanom komisijom koju su činila dva Talijana i dva Hrvata.

Najljepše na terenu

Svojim je doktorskim radom Tanja Kremenić s raznih aspekata obradila suhozide, na otoku Cresu zvane gromače, temu koja do sada nije dovoljno sveobuhvatno proučavana, iako o suhozidima ima nekoliko vrijednih i zanimljivih znanstvenih članaka. Provela je detaljno kartiranje u geografskom informacijskom sustavu, napravila inventar suhozidnih struktura i njihovih obilježja, ali i utvrdila kako postoje korelacije između suhozidnih krajobraznih uzoraka i povijesnih događaja. Javnosti je najzanimljiviji podatak da je svojim istraživanjem Tanja Kremenić utvrdila kako na cresko-lošinjskom otočju ima oko 13.800 kilometara gromača, od toga na otoku Cresu 10.600 km, a na Lošinju 2.400 km.

– Najljepši dio istraživanja mi je naravno bio onaj etnografsko-terenski, razgovori s kazivačima, terenski obilasci i fotografska bilježenja. U posljednjem poglavlju je započeta tema vrijednosti suhozida danas. Na temelju preliminarnih anketa, koje svakako treba nastaviti, ispalo je da većina respondenata ne smatra da su suhozidi važan faktor za turističku valorizaciju i da se ne treba puno ulagati u njih. Uostalom, ovaj je doktorat tek otvorio mnoga pitanja. Iz njega bi trebala nastati četiri znanstvena članka, najavljuje Tanja Kremenić svoj daljnji znanstveni rad, a planira doktorat prevesti i uobličiti u stručno-popularnu publikaciju prikladnu za domaću publiku.

Tijekom studija Tanja je, jedina s otoka Cresa, postala aktivna članica udruge 4 Grada Dragodid kojoj je cilj očuvanje i promocija suhozidne gradnje.

– Gradnja suhozida duž hrvatske obale je dobar hobi, ima istraživačku i meditativnu notu u sebi, a i kontrastna je i korisna aktivnost u prirodi nakon vremena provedenog za računalom. Dosta se nauči sudjelovanjem na radionicama udruge Dragodid, grupa je to zanimljivih, vrijednih i pametnih ljudi, pripovijeda Tanja koja je na Cresu već pomogla organizirati akcije obnove suhozida i lokvi, a uskoro sudjeluje u organizaciji prvenstva u gradnji suhozida.

Suhozidni susret

Naime, Cres će u subotu, 8. listopada biti domaćin 5. Prvenstva Hrvatske u gradnji suhozida koje organizira udruga 4 Grada Dragodid u masliniku na području Križa u blizini Cresa. Ta je lokacija odabrana jer je pri širenju javnog puta srušen dvostruki suhozid koji će se tijekom Prvenstva ponovo podignuti. Četveročlane ekipe morat će u zadanom vremenu od raspoloživog kamena izgraditi što kvalitetniju dvostruku gromaču, duplicu, unaprijed zadanih dimenzija. Sve ekipe će graditi istovremeno, jedna do druge, svaka svoj segment zida, a na kraju će žiri procijeniti završenost segmenta i kvalitetu zida. Članovi Dragodida ostaju na Cresu i popodne kad će voditi radionicu izrade gromača za one koji žele savladati tu vještinu i sami se okušati u suhozidnoj gradnji.

Prvenstvo je dio programa Suhozidnog susreta koji će započeti dan ranije, u petak, 7. listopada u Palači Moise raspravom o pouzdanosti suhozidne gradnje, mogu li suhozidni graditelji postati ravnopravni ostalim graditeljima, može li se certificirati takvo zanimanje i omogućiti njegovo upisivanje u radnu knjižicu. U sklopu Suhozidnog susreta Tanja Kremenić će izložiti rezultate svog doktorata i postaviti izložbu fotografija na temu creskih suhozida.