Fulfinum je »trajao« između 300 do 500 godina / Snimio M. TRINAJSTIĆ
O lokalitetu arheološkog nalazišta davno nestaloga antičkog grada svjedoče impresivni ostaci mnoštva građevina, od kojih se dio nalazi ispod razine mora, a koje bi u skoroj budućnosti trebalo poprimiti obličje i sadržaje arheoparka
povezane vijesti
OMIŠALJ – Na lokalitetu arheološkog nalazišta Fulfinum, davno nestaloga antičkoga grada u susjedstvu Omišlja, o postojanju kojeg danas svjedoče impresivni ostaci mnoštva građevina (dio kojih se nalazi ispod razine mora), jučer je upriličen studijski dan »Fulfinum je zaista u Omišlju! – Antički grad u svom širem jadranskom kontekstu«. Zanimljivo događanje čiju organizaciju potpisuju predstavnici Općine Omišalj, francuskog sveučilišta Franche-Comté i Udruge aIPAK, upriličeno je u povodu obilježavanja pedesete obljetnice pronalaska Fulfinskog natpisa i otkrivanja pozicije grada. Uz omišaljsku općinsku načelnicu Mirelu Ahmetović koja je na početku skupa imala čast pozdraviti okupljene, uvodni dio studijskog dana spremno je odradila domaća, omišaljska arheologinja s francuskom adresom – dr. sc. Morana Čaušević-Bully. Ona već godinama vodi i organizira arheološka istraživanja koja se ondje provode te pritom s predstavnicima brojnih lokalnih i inozemnih institucija predano radi na unapređenju i osuvremenjenju načina prezentiranja tog atraktivnog nalazišta koje bi u skoroj budućnosti trebalo poprimiti obličje i sadržaje arheoparka.
Sve odlike pravog rimskog grada
Kao svaki drugi rimski grad, i Fulfinum je imao pravilan raster ulica, forum, vodovod i sve urbane objekte – hram, gradske vile, stambene kvartove, zgrade javne namjene, terme, tržnicu, luku, prostrana skladišta, nekropolu. Ostaci Fulfinuma danas su teško uočljivi jer se dijelom još nalaze pod zemljom, a djelomično i pod morem koje je u doba njegovoga procvata bilo dva metra niže od današnje razine. |
Arheološki kompleks
Doprinos predstavljanju važnosti i značaja tog arheološkog kompleksa, ondje pronađenih nalaza, ali i spoznaja do kojih ondje kontinuirano provođene istražne aktivnosti dovode angažirane arheologe i povjesničare tijekom jučer upriličenoga programa dali su i brojni znanstvenici, mahom sa sveučilišta u Puli i Zadru, iz Instituta za arheologiju u Zagrebu te iz arheoloških muzeja Istre i Zagreba. Tako je, nakon prigodnog presjeka povijesti arheoloških istraživanja lokaliteta Fulfinum-Mirine koje je okupljenima približila dr. sc. Čaušević-Bully (sa sveučilište Franche-Comté), o dugoj povijesti organiziranog štićenja te arheološke zone progovorila i dr. sc. Mia Rizner, iz Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Rijeci.
Longitudinalna bazilika
Najvidljiviji i najprepoznatljiviji objekt na tom lokalitetu danas je jednobrodna, longitudinalna bazilika čiji je temeljni oblik latinski križ. Sačuvana do visine krovišta, ona je ujedno i jedini sačuvani sakralni objekt tog tipa ne samo na otoku Krku, nego i u cijelome Hrvatskom primorju, a prema nekim izvorima i najveći na Mediteranu. S tom crkvom na ruševinama rimskoga grada Fulfinuma počeo je nicati novi kršćanski grad, no njegove tajne stručnjaci tek trebaju otkriti. Lokalna tradicija crkvu povezuje s glagoljaškom benediktinskom opatijom sv. Nikole, napuštenom u 15. stoljeću i preseljenom bliže Omišlju. Uokolo sačuvanih zidova crkve razvila se kasnoantička nekropola. Te grobnice-mauzoleji samo su djelomično istraženi. Na mjestu jedne antičke vile 2017. godine pronađen je svima danas dobro poznati Mirinski češalj – vrijedan i rijedak predmet liturgijske namjene datiran u početak 5. stoljeća, a koji je jedan od svega pet takvih do danas u svijetu pronađenih artefakata. Bjelokosni Mirinski češalj danas se, u strogo kontroliranim mikroklimatskim uvjetima, čuva u Zagrebu. |
O pretpovijesnoj podlozi za osnutak rimskih municipija govorila je pak dr. sc. Klara Buršić-Matijašić sa Sveučilišta u Puli, za kojom je Tomislav Franić iz Arheološkog muzeja Istre izlagao o gradskim lukama i pristaništima u antici u Istri, s osvrtom na plovidbu i pomorske rute. Tko je bio tko i što je bilo što, na antičkom otoku Krku kroz svjedočanstva antičkih epigrafskih spomenika okupljenima na lokalitetu Fulfinum-Mirina objasnila je pak dr. sc. Anamarija Kurilić sa Sveučilišta u Zadru, dok je o vojsci u provinciji Dalmaciji govorio dr. sc. Ivan Radman-Livaja iz Arheološkog muzeja u Zagrebu.
Mirinski češalj – jedan od svega pet takvih u svijetu / Snimio M. TRINAJSTIĆ
Vojničko naselje
I naposljetku, gospodarstvo Kvarnera u antici prezentirao je dr. sc. Robert Matijašić sa Sveučilište u Puli, odnosno njegova Centra za interdisciplinarna arheološka istraživanja krajolika nakon kojega je dr. sc. Ana Konestra sa zagrebačkog Instituta za arheologiju, priliku dobila prezentirati keramičke nalaze s Fulfinuma. Nalaze s nekropole Kurilovo okupljenima je u ovoj prigodi približio pak mr. sc. Matija Makarun iz tvrtke Arheo Kvarner za kojim je dr. sc. Zrinka Serventi sa Sveučilišta u Zadru govorila o rimskodobnim običajima pokapanja na Kvarneru. Čaušević-Bully, osim za otvaranje ovog zanimljivog i sadržajnog slijeda prigodnih izlaganja održanih u povodu obilježavanja polustoljetnih istraživanja toga arheonalazišta, čast je imala i za zaključivanje skupa, i to kroz svoje izlaganje na temu »Antički grad i oblici njegove kristijanizacije«.
Studijski dan okupio je brojne znanstvenike / Snimio M. TRINAJSTIĆ
Inače, antički rimski grad Fulfinum nastao je početkom 1. stoljeća, u doba raspada Rimskoga Carstva. Riječ je o vojničkom naselju, utočištu isluženih rimskih ratnih veterana. Iako istraživanje toga grada ni približno nije gotovo, već se sada može reći da je Fulfinum bio zamišljen kao grad vrhunskih civilizacijskih dosega. Pretpostavlja se, naime, da je, kao svaki drugi rimski grad, i Fulfinum imao pravilan raster ulica, forum, vodovod i sve urbane objekte – hram, gradske vile, stambene kvartove, zgrade javne namjene, terme, tržnicu, luku, prostrana skladišta, nekropolu. Ne postoje točni podaci kada je Fulfinum napušten, a pretpostavlja se da je grad »trajao« između 300 do 500 godina. Tijekom rasapa antičke civilizacije Fulfinum je vjerojatno bio jedna od prvih žrtava tog turbulentnog perioda. Grad je srušen (samo na pojedinim mjestima ostaci zidova viši su od jednog metra), civilizacija uništena, a stanovnici povučeni u romanizirani grad Krk. Ostaci Fulfinuma danas su teško uočljivi jer se dijelom još nalaze pod zemljom, a djelomično i pod morem koje je u doba njegovoga procvata bilo dva metra niže od današnje razine.
