PUNAT – Jučer je u Puntu, u tamošnjem nautičkom središtu Marini Punat, prezentiran tijek projekta »Revitalizacija, izgradnja, digitalizacija i modernizacija hrvatske prijenosne elektroenergetske mreže« koji se financira iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), u ukupnoj vrijednosti od 218,1 milijun eura.

Projekt je to iza kojeg stoji tvrtka Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS), a aktivnosti su započele još 2020. godine.

Cilj je zamjena podmorskih kabela koji povezuju otoke Krk, Cres i Lošinj na sjevernom dijelu Jadrana, odnosno Brač, Hvar i Korčulu na onom južnijem dijelu našeg mora. Projekt zamjena podmorskih kabela uvršten je na listu strateških projekta Republike Hrvatske, a kako doznajemo od predstavnika HOPS-a, podijeljen je u dvije faze.

Dvije faze

– Tijekom 2022. godine završena je prva faza projektne aktivnosti u kojoj su uspješno zamijenjeni kabeli kopno – Brač i kopno – Krk do kojeg je kabel doveden iz Crikvenice. Drugom pak fazom projektne aktivnosti, čiji se završetak radova očekuje do kraja lipnja ove godine, mijenjaju se postojeći »međuotočni« podmorski kabeli Brač – Hvar i Hvar – Korčula te Krk – Cres i Cres – Lošinj, predstavio nam je jučer Igor Ivanković, predsjednik Uprave HOPS-a.

Vrijednost netom započele druge faze projektne aktivnosti doseže iznos od 45,8 milijuna eura, pri čemu se 13,5 milijuna odnosi na zamjenu kabela na sjevernom Jadranu, nastavio je.

Na jučerašnjoj prezentaciji tijeka i rezultata zahvata zamjene 110 kV podmorskog kabela koji se polaže u akvatoriju između otoka Krka i Cresa, te na obilasku lokaliteta na kojemu će do lipnja trajati zahtjevni radovi bili su i Ljupko Teklić, voditelj projekta, te Vice Oršulić, predsjednik Uprave HEP-a, ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan te Luka Balen, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

U okviru radova postojeći podmorski kabeli, koji su u podmorje položeni prije više desetljeća, zamijeniti će se novima, a kako napominju predstavnici čelništva HOPS-a, bez njihove zamjene sigurnost opskrbe električnom energijom na otocima bila bi trajno ugrožena.

Ovim ulaganjem u modernizaciju i podizanje sigurnosti elektronapajanja najvećih i nanapučenijih kvarnerskih, ali i dalmatinskih otoka, podmorski kabeli s izolacijom papir/ulje pod tlakom zamjenjuju se novim trožilnim kabelom s XLPE izolacijom.

Ukupna duljina kabela koji se mijenjaju u drugoj fazi iznosi približno 30 kilometara, od čega na »podmorsku trasu« između zapadne obale otoka Krka, na lokalitetu Mali Bok u blizini trajektnog pristaništa Valbiska, i Meraga na otoku Cresu, otpada 7,5 kilometara, istaknuli su predstavljajući sad već zahuktale infrastrukturne radove predstavnici HOPS-a Igor Ivanković i Ljupko Teklić. Duljina kabela koji će se zamijeniti na lokaciji Osor, a kojim će se povezati otoci Cres i Lošinj, dosiže pak jedan kilometar.

»Zeleni« projekt

Postojeći podmorski kabel između Krka i Cresa postavljen je još davne 1973. godine, dok je onaj koji povezuje Cres s Lošinjem u »pogonu« od 1986. godine.

Zamjena podmorskih kabela bila je potreba i nužnost, ustvrdio je čelnik HOPS-a ocjenivši da će se dovršetkom tog ulaganja dugoročno osigurati sigurnost opskrbe električnom energijom dvaju Krku susjednih kvarnerskih otoka, i to u onom vršnom režimu potrošnje.

Postojeći je kabel »dao svoje« i kad je ekološki aspekt zaštite mora u pitanju, predstavili su nam jučer stručnjaci HOPS-a od kojih smo doznali i da je dosad na dno mora potopljeni kabel, u slučaju oštećenja, mogao predstavljati ugrozu po okoliš, zbog njegove uljne izolacije, odnosno zaštite.

– Novi kabelski vod u koji je ugrađena i optička užad koja će služiti za unapređenje telekomunikacije izveden je suvremenom, ekološki potpuno prihvatljivom tehnologijom koja ne predstavlja ekološki rizik, kazao je predsjednik Uprave HOPS-a, od kojeg smo doznali i da će, nakon što postavljanje tog podmorskog elektrovoda bude dovršeno, njegova prijenosna moć biti dvostruko veća u odnosu na onu koju je osiguravao pet desetljeća stari kabel.

– Ovo je ne samo enromno velik i značajan iskorak za otočane u smislu osiguravanja njihove sigurne i stalne elektroopskrbe, ovo je golem iskorak i u nastojanjima ostvarivanja uvjeta budućeg razvoja tih otoka, kako u pitanju njihova gospodarstva i turizma, tako i na planu korištenja obnovljivih izvora energije, ustvrdio je obraćajući se okupljenima ministar Damir Habijan.

Naglasio je i da važnost i razvojni značaj ovog projekta on osobno, ali i cjelokupna Vlada, prepoznaje u stvaranju dodatnih preduvjeta za nastavak energetske tranzicije otoka, ali i cijele Hrvatske koja će na ovaj način, kroz projekte i programe koji se realiziraju u okrilju Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, učiniti velik korak na putu ostvarenja sveeuropskih ciljeva da naš kontinent do 2050. godine postane »klimatski neutralnim«.