Krčka luka ostaje kakva je i bila, ništa od 50-milijunskog ulaganja u produljenje lukobrana / Foto M. TRINAJSTIĆ
Još nisu okončani svi formalni postupci povezani s natječajem te se nisu stekli uvjeti za sklapanje ugovora o izvođenju radova pa svi planirani zahvati ne bi mogli biti završeni do ugovorenog roka
povezane vijesti
KRK – Od rekonstrukcije i produljenja lukobrana krčke luke kao i oformljenja ribarske luke s unutarnje strane njegova dvjestometarskog produžetka – neće biti ništa! Ono što je s protekom vremena svima u Krku postajalo sve jasnije sad je, moglo bi se reći i konačno, službeno potvrdilo novoizabrano vodstvo Županijske lučke uprave Krk, odnosno njezin ravnatelj Alfred Franković. A on je odmah na početku svog mandata morao progutati poprilično gorku pilulu i u ime institucije čije mu je vođenje pred samo koji tjedan povjereno priznati »poraz« na planu operativnosti i uspješnosti županijske ustanove kojoj je povjereno upravljanje razvojem svih luka na otoku Krku.
Nerealna očekivanja
– Kako još nisu okončani svi formalni postupci povezani s natječajem te se nisu stekli uvjeti za sklapanje ugovora o izvođenju radova, izvjesno je da je sad već nerealno očekivati da bi u krčkoj luci planirani zahvati mogli biti završeni, i popraćeni odrađenim tehničkim pregledom, odnosno ishođenom uporabnom dozvolom do ugovorenog roka 31. prosinca 2023. godine. Uprava ribarstva i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (posredstvom koje se trebalo raditi plaćanje ugovorenih, Krčanima odobrenih bespovratnih EU potpora, op. a.) po zadnjoj bi »situaciji«, odnosno ispostavljenom računu sredstva mogla isplatiti u prosincu 2023. godine jer se program po kojem su nam odobrena sredstva na razini EU-a zatvara s posljednjim danom iduće godine – ustvrdio je u svom prvom »pravom« javnom istupu novi ravnatelj ŽLU-a Krk.
Alfred Franković / Foto ŽLU Krk
Objasnio je i da to ujedno znači da bi projekt, u nastavku njegove realizacije koji bi izašao iz rokova tog financijerskog programa, potom samostalno morali nastaviti financirati ŽLU Krk i Grad Krk, uz podršku Primorsko-goranske županije. Zato su svi navedeni partneri sporazumno, i u dogovoru s Ministarstvom poljoprivrede, odnosno njegovom Upravom za ribarstvo, donijeli najrazumniju moguću odluku, a to je poništenje postupka javne nabave s odgodom projekta za iduću godinu. Već za početak 2023. godine, nastavlja Franković, u najavi su novi natječaji koji otvaraju nove mogućnosti za financiranje i realizaciju ovog projekta, i to u njegovom izvornom obliku. Budući da je izrađen idejni projekt razvoja krčke luke u šest njezinih uporabnih cjelina, želja je i ŽLU-a Krk i vodstva Grada Krka da se projekt realizira u obličju rekonstrukcije cijele krčke luke.
Prošli na drugom roku
Neupitan je značaj projekta »Rekonstrukcija luke Krk« za Grad Krk, a čija vrijednost nadmašuje mogućnost samostalnog financiranja ŽLU-a Krk, Grada Krka i PGŽ-a, zbog čega se nametnula nužnost apliciranja i korištenja EU fondova, u ovom slučaju onih Ministarstva poljoprivrede i njezine Uprave za ribarstvo. ŽLU Krk je među prvim lučkim upravama imao potpuno spremne projekte za prijavu, ali u prvom pokušaju apliciranja na takve potpore bila je odbijena zbog formalno-pravnih razloga. U drugom natječajnom roku odlukom Ministarstva poljoprivrede, odnosno Uprave ribarstva, od 12. siječnja 2021. godine, ŽLU-u Krk dodijeljena su sredstva u okviru mjere »Ribarske luke, iskrcajna mjesta, burze ribe i skloništa«, i to u maksimalnoj vrijednosti od čak pet milijuna eura, odnosno kunskoj protuvrijednosti od 37.312.500 kuna. Od toga je 75 posto iliti 27,9 milijuna kuna trebalo biti financirano iz EU fondova, a 25 posto ili 9,32 milijuna kuna snositi je trebala Republika Hrvatska, iz svog Fonda za ribarstvo i ruralni razvoj. Ukupna vrijednost prihvatljivog ulaganja iznosila je 47,08 milijuna kuna, a razliku do te cjelokupne vrijednosti »ulaganja kojeg neće biti« osigurati je trebao korisnik sredstava, ŽLU Krk, a s njim i Grad Krk. |
Oživljeni projekt
Novi, sad zapravo oživljeni izvorni idejni projekt, obuhvaća tako i primarni i sekundarni lukobran, gatove na Portapizani kao i rekonstrukciju Glavnog mula te obale ispred hotela Marina. Radi se o površini od sveukupno 8.137 četvornih metara, a svaka je uporabna cjelina samostalni funkcionalni segment, s međuovisnostima u samoj provedbi. Uporabna cjelina 1 koja se odnosi na Ribarsku luku obuhvatit će tako proširenje i produženje postojećeg gata, izgradnju benzinske postaje te popločenje gata kamenom. Uporabna cjelina 2 odnosi se na plan gradnje sekundarnog lukobrana na lokalitetu krčanima poznatom kao Punta di galeto, a uporabna cjelina 3 podrazumijeva izgradnju dva gata u uvali Portapizana, odmah iza sekundarnog lukobrana, zajedno s obalom i zaobalnom površinom.
Uporabna cjelina 4 podrazumijeva pak obostrano proširenje i produženje gata i podizanje kote partnera, a cjelina 5 rekontrukciju Obale Marina, ispred istoimenog krčkog hotela. Uporabna cjelina 6 okrenuta je pak nastavku rekontsrukcije Ribarskog gata, u untrašnjosti lučkog akvatorija, zaključuje Franković, priznajući posredno da je projekt krčke luke iz faze očekivanja začetka izvođenja radova sad vraćen na sam početak, u poziciju »toplog nadanja« i iščekivanja novih EU programa posredstvom kojih bi se trebala namaknuti sredstva za lučka ulaganja. A njihova vrijednost će, primjećujemo, višestruko biti veća od vrijednosti projekta čija je neslavna propast sad i službeno priznata i javnosti priopćena.
