KRK – Projektom izgradnje širokopojasne mreže sljedeće generacije na otoku Krku bit će izgrađena nepokretna pristupna širokopojasna mreža sljedeće generacije u takozvanim »bijelim područjima« svih sedam krčkih jedinica lokalne samouprave.

Bijela područja obuhvaćaju dijelove otoka Krka, mahom manja mjesta u kojima nije dostupan pristup internetu s brzinama od najmanje 30 Mbit/s, ali i u kojima za uspostavu takve svjetlovodne telekomunikacijske mreže (zbog malog broja potencijalnih korisnika i skupoće takvih ulaganja) postojeći teleoperateri nemaju ekonomski interes vlastitog pokretanja takvih investicija. S ciljem da se upravo ta područja otoka »pokriju« suvremenom komunikacijskom infrastrukturom, otočne jedinice lokalne samouprave nedavno su zajedničkim snagama »ušle« u projekt koji se provodi u okviru »Okvirnog nacionalnog programa razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja« (ONP) – programa državnih potpora financiranog bespovratnim sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj.

Budući da vrijednost projekta kojim se do kraja 2023. godine širokopojasna telekomunikacijska mreža planira dovesti do čak 12.200 korisnika (nastanjenih u bijelim područjima) dosiže čak 79,4 milijuna kuna te da je vrijednost Krčanima dodijeljenih bespovratnih potpora zacrtana na 57,6 milijuna kuna, razliku između odobrenog bespovratnog novca i ukupne vrijednosti projekta zajednički su osigurale sve krčke jedinice lokalne samouprave.

Radovi u tijeku

Predstavljajući nam tijek i dosadašnje dosege tih infrastrukturnih ulaganja, koordinator spomenutog projekta, bivši krčki dogradonačelnik Čedomir Miler u društvu sa stručnim konzultantima Tomislavom Majnarićem i Borisom Klenovićem iz Hub Consultinga te Markom Garićem i Antom Petričevićem, predstavnicima tvrtki Kabel Net i Elektron koje izvode radove, ocijenio je da su se nimalo laki »optički radovi« diljem otoka sad već dobrano zahuktali.

– Sa zadovoljstvom možemo konstatirati da se zahvati željenim tempom sad već nekoliko tjedana izvode na području Kornića, Muraja i Lakmaritina, napomenuli su Garić i Petričević otkrivši nam da će u narednim danima, kako se radovi budu intenzivirali, sve više radnih timova izgradnjom optičke mreže »zahvaćati« sve širi i brojniji krug otočnih naselja. Do kraja listopada iduće godine plan nam je omogućiti pristup svjetlovodnoj infrastrukturi svim potencijalnim korisnicima u bijelim područjima, s time da će izgrađena mreža omogućavati i priključivanje mogućih novih korisnika koji će se zasigurno u budućnosti pojavljivati u svim tim naseljima, napomenuli su naši sugovornici.

Koliki je obim posla pred izvođačima, projektantima i konzultantima najbolje ocrtava podatak da bi u sklopu ovog, bespovratnim EU potporama obilato potpomognutog projekta na otoku Krku, mahom izvan onih većih i stanovništvom najnapučenijih naselja (a koja nisu obuhvaćena ovim projektom), u podzemne komunikacijske cjevovode trebalo biti »uvučeno« čak 800 kilometara optičkih vodova.

U roku

– Radi se o četiristotinjak kilometara glavnih vodova, i isto toliko onih kojima će se optika od lokalnih čvorišta dovoditi do dvorišta budućih korisnika, napomenuli su izvođači držeći da dosadašnji tempo i njihovo »terensko iskustvo« govori u prilog očekivanju da će sve biti zgotovljeno na vrijeme, »debelo« unutar ugovornih rokova.

Kad se pojedini segment mreže dovrši, uspostavit će se javna, odnosno otvorena mreža kojom će gospodariti sveotočna komunalna tvrtka Smart Island Krk koja će potom, sa svakim operaterom koji bude bio zainteresiran za korištenje tog sustava, sklapati ugovore o pružanju usluge. Tako će krajnji korisnici imati privilegij biranja najpovoljnijeg pružatelja usluga, napomenuo je pak Miler držeći da će taj model svima jamčiti najkvalitetniju moguću uslugu, po najpovoljnijoj cijeni.

Leci stižu

– Radovi dobro napreduju, a ono što bi budući korisnici tog otočnog infrastrukturnog sustava trebali znati jest da se o svim detaljima projekta, kao i mogućnostima koje će im uskoro biti na raspolaganju, već danas mogu informirati posredstvom mrežne stranice projekta, dostupne na internetskim stranicama Grada Krka, nastavio je Miler dodavši da će svima uskoro i na kućne adrese početi stizati informativni letci, sa svim detaljima i uputama onima koji će se moći, i naravno htjeti, priključiti na optiku. Govoreći o budućoj mreži karakteristike koje su neusporedive s karakteristikama danas postojeće krčke telekomunikacijske infrastrukture, Majnarić nam je otkrio da će optičke niti dovedene do stanovnika naselja u bijelim područjima Bodulije omogućavati komunikaciju brzinom od najmanje 100 Mbit/s (u oba smjera).

– Mreža je takva da će ugrađene niti, budućim osuvremenjivanjima opreme na čvorištima kao i one u centrali koja je formirana u sjedištu otočne komunalne kompanije Ponikve, omogućavati i višestruko veće brzine, čak i više od stotine gigabita u sekundi, zbog čega bih se usudio reći da je sustav koji se u ovom trenutku na Krku gradi i uspostavlja »rješenje« za idućih nekoliko desetljeća, zaključio je predstavnik spomenute konzultantske kuće.

Čak 75 posto glavnih trasa ne treba kopati

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt Grad Krk je, uime svih otočnih lokalnih jedinica, u kolovozu 2020. godine sklopio s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije te Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU).

– Svjetlovodna mreža predstavlja osnovni infrastrukturni preduvjet za povećanje intenziteta i kvalitete korištenja suvremenih usluga i aplikacija temeljenih na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama kod svih kategorija krajnjih korisnika – kućanstava, poslovnih korisnika i javnih korisnika. Projektom se osiguravaju preduvjeti za daljnji društveni i gospodarski razvoj otoka Krka, odnosno punu uključenost otoka u sve tokove suvremenog globaliziranog digitalnog svijeta, zaključio je Miler. Napomenuo je da se oko 75 posto glavnih trasa ne mora kopati, već se koriste vodovi koji su u zemlju položeni tijekom ne tako davno izvođenih radova izgradnje otočnog sustava kanalizacije. Ipak, priključci do dvorišta budućih korisnika moraju se kopati, a jednako tako i oko 25 posto poteza glavnih trasa na kojima nema u zemlju već ugrađenih »alkatena«.