Otkad je početkom rujna ove godine i službeno počeo ravnati Županijskom lučkom upravom Krk, najvećom i financijski najpotentnijom takvom ustanovom na području Primorsko-goranske županije, novoizabrani ravnatelj Alfred Franković uglavnom se koncentrirao na »hvatanje konaca« odgovorne i zahtjevne dužnosti koja mu je povjerena, stvaranja cjelovite slike o tijeku već pokrenutih investicija u lučku infrastrukturu koje se diljem otoka provode, a s obzirom na to da se polako već bliži i početak nove kalendarske i proračunske godine, i kreiranju odnosno »slaganju« planova i investicijskih prioriteta za nadolazeće razdoblje.

Komunikacija s javnošću, barem posredstvom medija, novopečenom čelniku ustanove koja upravlja s čak 23 luke otoka Krka, sasvim razumljivo, nije odmah mogla (niti trebala) biti u fokusu. Ipak, s protekom vremena i njegovim uhodavanjem u povjerene mu ravnateljske zadaće, Franković je sad pronašao vremena i energije za svoj prvi novinski razgovor u kojem se, rekao nam je odmah, prije do li »pretresanja onog što je bilo« i na što, s obzirom na to da sam nije bio uključen u rad ŽLU-a Krk, nije mogao utjecati, ponajprije želio koncentrirati na ono što će biti, na što može i mora utjecati te za što će, na kraju povjerena mu četverogodišnjeg mandata, sam i odgovarati.

I Krk i Rijeka

Rođen prije 52 ljeta u Raši, Franković je, kaže nam, već neko vrijeme stalno nastanjen u krčkom naselju Milohnići.

– Rekao bih da sam već neko vrijeme zapravo na putu između otoka Krka, odakle mi je supruga, i Rijeke gdje sam dulji niz godina radio i gdje, silom prilika, i sad nastavljam odrađivati dio povjerenih mi radnih, odnosno menadžerskih zadaća. Na Pomorskom fakultetu u Rijeci stekao sam zvanje diplomiranog inženjera brodostrojarstva, a iako po struci »morskoga usmjerenja«, dosadašnji me karijerni put i nije baš vodio tim smjerom, sve donedavno kad mi je ukazano povjerenje postati ravnateljem ove važne ustanove, kaže nam nadalje naš sugovornik.

– Iako bez iskustva u lučkim poslovima, svojom kvalitetom i snagom držim proteklih godina, pa i desetljeća stečeno menadžersko znanje i iskustvo koje je, smatram, ujedno i ključ kvalitetnog obnašanja dužnosti ravnatelja ove, za otok i otočane vrlo važne ustanove, kaže nadalje Franković.

– U počecima svoje poslovne karijere radio sam u privatnom sektoru, na poslovima distribucije i prodaje, a gotovo 15 godina bio sam i regionalni direktor i voditelj u stambeno-štednom segmentu jedne uspješne i u nas sveprisutne bankarske kuće. Na sadašnju poziciju došao sam pak s mjesta voditelja Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera gdje sam posljednjih sedam godina radio na razvoju, brendiranju i objedinjavanju ponude zdravstvenog turizma naše regije, nastavlja Franković ne skrivajući da novu dužnost, i sve ono što ona sa sobom nosi, doživljava nemalim izazovom, kako osobnim i profesionalnim, tako i u smislu nastojanja doprinošenja razvitku i boljitku otoka na kojem je »pustio korijenje«. Okrećući se trenutnom stanju stvari u lukama i lučicama Bodulije, ravnatelj Franković nam je svoje do sad već pokrenute aktivnosti i planove sažeo u nekoliko svojih prioriteta.

– Jedna od prvih zadaća kojima sam se posvetio odnosi se na pokretanje svojevrsne inventure postojećih lučkih kapaciteta, s krajnjim ciljem nastojanja postizanja čim boljeg i učinkovitijeg upravljanja danas nam raspoloživim vezovima, a u idućoj fazi i povećanjem njihova broja, ali i kvalitete usluge koju korisnicima luka nudimo. Ili bolje rečeno, koju kanimo ponuditi u skorijoj budućnosti. Držim da sa svojih nešto više od 3.600 privezišnih mjesta (od kojih se 2.614 odnosi na komunalne vezove), lučki kapacitet ovog otoka koji ima 20-ak tisuća stalnih stanovnika ni danas nije malen. Ali jednako mi se tako čini i da se dio kapaciteta do sad nije baš najučinkovitije koristio. Zbog toga je objektivno prisutan deficit vezova danas izraženiji no što bi trebao biti, kaže Franković.

Ima mjesta za napredak

– Uz to, glavni cilj mi je podići kvalitetu svih luka na Krku, a time neposredno i generirati mogućnost korigiranja cijena usluga koje pružamo te u konačnici, posredno, i kroz to smanjiti praksu nepotrebnog »čuvanja« vezova od dijela onih kojima prostor namijenjen privezu plovila, objektivno gledano, ne treba. Podizanjem kvalitete usluge svi bi trebali biti zadovoljniji, a isto će zasigurno pridonijeti i porastu naših prihoda koji bi se potom, kroz nova ulaganja, vraćali lukama, nastavlja naš sugovornik, napominjući da osim u komunalne kapacitete, ulaganja moraju ići i u komercijalne, odnosno nautičke dijelove luka.

– Dobar dio korisnika takvih naših kapaciteta iz redova turista treba dobiti više za cijenu koju plaća, ocjenjuje nadalje čelnik ŽLU-a, primjećujući da neki dijelovi luka, ponegdje čak i cijele luke, njihovim korisnicima danas još uvijek ne omogućavaju korištenje struje, pa ni vode.

– Koliko sam uspio dosad pohvatati, čini mi se da nemamo niti jedno istezalište na našem otoku koje ima ugrađen separator u svom sustavu odvodnje i obrade otpadnih voda, što također moramo početi rješavati, kaže naš sugovornik.

Vraćajući se na ocjenu današnjeg »stanja stvari«, novi ravnatelj ipak procjenjuje da trenutno stanje krčkih luka nije tako loše kako bi se iz spomenutog moglo zaključiti, posebice ne u smislu mogućnosti relativno brzo i jednostavno ostvarivog unapređenja.

Revizija vezova

– Kadrovski smo dobro ekipirani »na svim pozicijama«, ljudi dobro i kvalitetno rade povjerene im zadaće i u tom smislu mi je bilo drago što sam dolaskom na ravnateljsko mjesto svima mogao reći da nastave raditi ono što su i kako su to i do sad činili. Ono što planiram činiti dotiče se podizanja razine efikasnosti, jer držim da na tom planu ima prostora za napredak. Cijela tematika luka je, ili bi za sve nas koji ovdje živimo trebala biti, nešto lijepo i pozitivno. Svi mi imamo priliku i mogućnost sjesti u barku i zaputiti se na ribe ili na kupanje. Zadovoljstvo korisnika zasigurno ovisi o redu u lukama i dostupnosti raspoloživih vezova. A kao što sam već spomenuo, osim kroz realizaciju novih projekata i stvaranje novih vezova, zadovoljstvo se korisnicima može povećati boljim i efikasniji upravljanjem onim postojećim, kojima već danas raspolažemo. Na tom smo planu već pokrenuli niz aktivnosti i vjerujem da ćemo do kraja iduće godine odraditi cjelokupnu reviziju raspoloživih nam vezova makar u jednoj od većih krčkih luka, a s daljnjim protekom vremena i u svim ostalima, što se ipak ne može napraviti preko noći. Usporedno s time, radit ćemo i na nastavku, odnosno dovršavanju započetih lučkih projekata koji, mogu to već danas sa zadovoljstvom reći, idu svojim tijekom. Svi oni, poput zahvata koji se i u ovom trenutku izvode u luci Baška, u Portu na području Malinske-Dubašnice, na Glavotoku, ali i na nekim drugim pozicijama, moraju se nastaviti provoditi kako bi se pravovremeno dovršili i u potpunosti ispoštovali zacrtani rokovi, a time i iskoristila dijelom bespovratna sredstva iz raznih izvora kojima ih sufinanciramo. Nastavit ćemo i projekt ulaganja u luku Krk pa tako bez ikakve zadrške mogu reći da plan produljenja krčkog lukobrana ide, i mora ići dalje, kaže nadalje Franković referirajući se na temu koja je posljednjih tjedana, odustajanjem od realizacije projekta za koji su već bila odobrena nemala bespovratna EU sredstva, sad ušao u fazu prilagodbe novim okolnostima i mogućnostima njegova financiranja, a koje će se tek otvoriti.

Uvođenje reda

– To je prevelik i prevažan projekt da bismo ga napustili, ali je jednako tako i zbog situacije u kojoj smo se našli bilo nemoguće »tjerati ga« dalje, uz izvjesnu mogućnost da ga ne realiziramo na vrijeme. Luka Krk mora dobiti taj objekt, zajedno s ostalim elementima lučke infrastrukture koji će je učiniti većom, kvalitetnijom i sigurnijom lukom, a hoćemo li ga graditi kroz »ribarski« ili kakav drugi program, ostaje nam vidjeti. Nastojat ćemo se prilagoditi izvorima financiranja koja će nam se uskoro otvoriti, objašnjava Franković, ističući i da će već izrađena projektna dokumentacija biti od velike pomoći u pokretanju tog projekta s mrtve točke. U tijeku ili u fazi pripreme u ovom je trenutku čak devet većih lučkih ulaganja, što drugim riječima znači da se krupni kvalitativni iskoraci i u ovom času smiješe gotovo polovini od već spomenutih dvadeset triju luka ovog otoka. Realizacijom već pokrenutih, ali i onih lučkih projekata koji tek trebaju startati, značajno će se povećati raspoloživi broj vezova kojih će, nakon što se ostvare naši planovi, već na koncu ovog mog mandata na otoku biti i do sedamstotinjak više od njihova današnjeg broja, najavljuje ravnatelj krčkog ŽLU-a.

Već spomenutu zadaću »uvođenja reda« u luke otoka Krka Franković, naglašava, kani popratiti kreiranjem i javnim predstavljanjem njihova registra, tako i u dijelu »lista čekanja« na vezove, a sve kako bi se ta tematika učinila potpuno transparentnom i imunom na bilo kakva »zaobilaženja« prava i obveza koje u tom smislu imaju njihovi korisnici, ali i same lučke vlasti.

– Transparentnost koju ćemo postići kad sve takve evidencije »dignemo na web« ključ je uređenja te problematike, na čemu ću predano raditi dijelom i zbog neopravdane slike koja je o toj temi stvorena u dijelu javnosti, posebice kod onih koji predugo čekaju na vezove i koji ponekad imaju dojam da ih se preskače ili zaobilazi. Ljudi koji ovdje žive, odnosno domicilni korisnici lučkog područja, ostat će naš prioritet, nastavlja ravnatelj, naglašavajući da će u načinu gospodarenja komunalnim vezovima u budućnosti veću pažnju trebati poklanjati dimenzijama samih plovila, odnosno njihovoj prilagođenosti pojedinim dijelovima luka.

Gradilišta »na moru«

Što se već pokrenutih lučkih projekta tiče, osim u lukama Baška i Glavotok gdje su već počeli financijski i izvedbeno zahtjevni radovi, živo je u Malinskoj gdje je u tijeku postupak javne nabave za izradu projektne dokumentacije za rekonstrukciju i dogradnju primarnog lukobrana i dogradnju sekundarnog lukobrana.

– Troškovi projektne dokumentacije iznose nešto više od 1,7 milijuna kuna, s uključenim PDV-om, a spomenuti se zahvati planiraju poduzeti u cilju zaštite akvatorija luke od vjetrova i valova te radi maksimalnog iskorištavanja akvatorija u pogledu vezova, poštujući pritom sve standarde funkcionalnog korištenja lučkog područja. Predviđa se rekonstrukcija i dogradnja postojećeg primarnog lukobrana, dok se na južnoj strani ulaza u luku planira dogradnja sekundarnog lukobrana, nastavlja Franković, podsjetivši da se već neko vrijeme, također na području općine Malinska-Dubašnica, odvijaju i radovi u luci Porat.

– Još u rujnu sklopljen je ugovor o javnoj nabavi radova na rekonstrukciji te luke, odnosno njezine druge uporabne cjeline. U roku od pet mjeseci koji je tad počeo teći, izvođač se obvezao izvesti zahvate vrijedne nešto više od 4,6 milijuna kuna koji su sufinancirani od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture (4,1 milijun kn), Općine Malinska-Dubašnica (500.000 kuna) i Županijske lučke uprave Krk. Radovi na 2. uporabnoj cjelini obuhvaćaju rekonstrukciju obrambenog valobranog kamenometa i izvedbu armiranobetonskog valobranog zida s vanjske strane primarnog lukobrana, kameno opločenje šetnice i asfaltiranje kolnika primarnog lukobrana. Što se pak luke Omišalj tiče, ondje je u planu rekonstrukcija plutajućeg pontonskog gata, odnosno uklanjanje postojećeg i montaža novog takvog lučkog objekta. U tijeku je ishođenje građevinske dozvole, a glavni je projekt sredinom listopada predan na potvrde javnopravnim tijelima. Nakon ishođenja građevinske dozvole planira se provesti postupak javne nabave radova te odmah nakon odabira izvođača započet će s radovima, čija procijenjena vrijednost dostiže 1,6 milijuna kuna, nastavlja čelnik ŽLU-a Krk.

Planova napretek

– Novi pontonski gat dug 60 metara bit će postavljen u jugoistočnom dijelu luke, na mjestu postojećeg, upola kraćega. Gat će biti opremljen kanalom za energetske vodove te bitvama i prstenovima za privez plovila, uz osiguranje 34 veza za brodice. U tijeku su i pripreme ulaganja u luku Voz, također na području Omišlja, gdje se planira izmještanje ribarskog iskrcajnog mjesta iz Omišlja, ali i rekonstrukcija i uređenje trajektnog pristaništa za koje procjenjujemo da ga je ondje korisno očuvati i održati, te pritom stvoriti prostor u zaštićenom dijelu luke gdje bi se mogao uspostaviti određen broj novih, vjerojatno nautičkih vezova. Uz to, radi se i na pripremama rekonstrukcije luke Vela Jana na području grada Krka, kod koje je zahtjev za građevinsku dozvolu predan u srpnju ove godine. U travnju prošle godine izrađen je glavni projekt rekonstrukcije te luke, odnosno projekt uklapanja u prostor i uređenje luke otvorene za javni promet lokalnog značaja te su ishođeni posebni uvjeti. Procijenjena vrijednost radova koji će se ondje izvoditi je 7,4 milijuna kuna, a njima se predviđa ojačanje konstrukcije izvedenih spremišta te priprema za naknadno korištenje njihove krovne konstrukcije za parkiranje vozila, uređenje operativne obale u sjeverozapadnom dijelu luke, kao i proširenje i produljenje postojećeg istezališta za plovila.

U planu je i izvedba novog obalnog zida u dijelu luke, kao i izvedba spojne ceste u korijenu uvale i parkirališta za automobile, uređenje novog obalnog platoa te uklanjanje nekoliko izvedenih gatova, uz izgradnju novih. Planova ne manjka ni za luku Sveta Fuska gdje se predviđa uređenje dijelova obale s komunalnim i nautičkim vezovima, ali i izgradnja primarnog i sekundarnog lukobrana. Isto vrijedi i za luku Vrbnik gdje se već neko vrijeme razrađuje poprilično zahtjevan, ali i skup projekt. Rekonstrukcija te luke kod koje je zahtjev za građevinsku dozvolu predan još u prosincu 2020. godine, predviđa rekonstrukciju pojasa luke i gradnju nove betonske pasarele u fazi je ishođenja građevinske dozvole za dvije etape predviđenih zahvata. Procijenjena vrijednost radova prve faze koja obuhvaća izgradnju novog primarnog lukobrana doseže čak 70 milijuna kuna, a procijenjena vrijednost one manje zahtjevne faze 2 iznosi 9,2 milijuna, s uključenim PDV-om. Rekonstrukcijom područja luke Vrbnik planiraju se pak radovi na izgradnji sjevernog lukobrana, produženje i rekonstrukcija gata naziva Stari porat, izgradnja pasarele uz prirodnu stjenovitu obalu zapadnog dijela luke, gradnja novog gata na mjestu postojećeg (između Starog porta i gata Mulić) te rekonstrukcija postojećih obalnih zidova s pasarelama i bez njih, zaštitnog gata Mulić te istezališta, zaključio je Franković, naglašavajući da planova ne manjka ni za luke na području Općine Dobrinj.

Zadovoljan suradnjom s (grado)načelnicima

Alfred Franković nije skrivao da je ostvarenim kontaktima i suradnjom s predstavnicima svih jedinica lokalne samouprave otoka Krka više no zadovoljan.

– Osjećam da smo već u prvim razgovorima otvorili komunikacijske kanale bez kojih suradnja teško može funkcionirati, a koja nam je svima nužno potrebna. Otvoreni dijalog sa svim lokalnim čelnicima i čelnicama ovog otoka, čijem nastavku se nadam i radujem, ključ je da se zajedničkim radom ostvare naši zajednički projekti i riješe problemi, ondje gdje ih ima. Ondje gdje lokalne jedinice ovog otoka budu imale želje i potrebe za novim ulaganjima u luke i lučku infrastrukturu i gdje se stvore prostornoplanski preduvjeti za njihovu realizaciju, ŽLU Krk će se potruditi realizirati sve takve planove i projekte, zaključio je naš sugovornik, ocijenivši da nije realno očekivati da se svi planovi, želje i potrebe realiziraju istovremeno. Ipak, dobrom se koordinacijom i usuglašenim planiranjem može postići da se dobar dio lučkih potreba riješi u bliskoj budućnosti, završio je.

Radovi u Baški najskuplji i najzahtjevniji, radno i u Glavotoku

Upitan o tijeku već pokrenutih lučkih projekata, kao i statusu onih koji bi uskoro tek trebali početi, Franković je ustvrdio da se onaj najveći, najskuplji i najzahtjevniji, u luci Baška, razvija sukladno terminskom planu i ugovornim rokovima, zbog čega je realno očekivati da će spomenuta otočna luka tijekom iduće godine biti zgotovljena i korisnicima prepuštena u njenom novom, sigurnijem, kvalitetnijem i sadržajnijem obličju. Osim tog, nešto više od 40 milijuna kuna »teškog« projekta (koji se u gotovo cijelom iznosu financira bespovratnim EU sredstvima iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014-2020), u tijeku su i radovi rekonstrukcije operativnog gata u luci Glavotok. Izvođači radova preuzeli su gradilište u rujnu, od kada su počeli teći četiri mjeseca dugi rokovi dovršetka više od 2,5 milijuna kuna vrijednih ulaganja u izvedbu novog armiranobetonskog zida po obodu gata i podloge njegove kamene obloge partera koja se također planira izvesti.