Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva, koji se na inicijativu Instituta za hrvatski jezik obilježava 22. veljače, na dan kada je 1483. godine tiskana prva hrvatska knjiga – Misal po zakonu rimskoga dvora, ove je godine na otoku Krku, važnom središtu glagoljaštva, obilježen iznimno bogatim programom. Slijed prezentacija vrijednih knjiga i izlaganja o glagoljici, glagoljaštvu i baštini koju otočani čuvaju i prenose na nove generacije, u tjednu obilježavanja tog spomen-dana obuhvatio je događanja koja su za cilj imala ukazati na vrijednost, značaj i ljepotu hrvatskog glagoljičnog pisma, podsjetiti na neke od vrijednih glagoljičnih knjiga, ali i na one koji su svoj život i znanstvenu karijeru posvetili glagoljici i spomenicima glagoljaštva.

U Malinskoj je predstavljena monografija posvećena Branku Fučiću, autora Tomislava Galovića, a u Krku je održano predstavljanje faksimila i preslova Molitvenika Gašpara Vnučića, glagoljaške knjige iz vrbničke Knjižnice obitelji Vitezić. Ipak, najzanimljivije predstavljanje bilo je u Gradskoj knjižnici Krk, gdje je otočna javnost upoznata s vrijednim projektom Staroslavenskog instituta, sa stvaranjem i objavljivanjem faksimila Prvog vrbničkog misala, rukopisa iz 1456. godine, koji se čuva u Župnom uredu Župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Vrbniku.

Liturgijski kodeks

– U hrvatskoj kulturi i povijesti Prvi vrbnički misal iznimno je značajan ne samo kao jedan od rijetkih sačuvanih liturgijskih kodeksa koji su u srednjovjekovlju svećenicima bili neophodni ne samo za vođenje misnog slavlja, već i kao važan dokument koji nam pruža pogled u duhovni, jezični i estetski svijet naših glagoljaša. S 512 stranica, odnosno 256 listova na pergameni ukrašenoj lijepim inicijalima i minijaturama te slikama koje se protežu preko cijelih stranica, ovaj vrijedni misal izniman je spomenik kulture koji govori o dubokoj posvećenosti naših glagoljaša liturgiji na narodu razumljivom jeziku, ali i o visokoj intelektualnoj razini krčkog i senjskog glagoljaškog kruga u sklopu kojeg je nastao, rečeno je na tom skupu.

Foto Mladen Trinajstić

Nakon predstavljanja vrijednosti, posebnosti i povijesnog značaja Prvog vrbničkog misala, koji je prezentirala Daria Papa, ravnateljica Gradske knjižnice Krk, obratili smo se predstavnicima stručnog tima Staroslavenskog instituta, koji su vodili taj vrijedan projekt. Urednik faksimilnog izdanja misala i voditelj istraživačkog projekta Staroslavenskoga instituta Prvi vrbnički misal: transliteracija i jezična istraživanja, u sklopu kojeg se priprema transliteracija misala, je dr. sc. Josip Galić, a uz njega je na tom projektu angažirana i dr. sc. Ana Šimić.

Dr. Galić je objasnio da je kao izdavač ili suizdavač, Staroslavenski institut dosad sudjelovao u pripremi izdanja više hrvatskoglagoljičnih kasnosrednjovjekovnih misala i brevijara.

Foto Mladen Trinajstić

Staroslavenski institut

– U pogledu reprezentativnosti predvodi ih faksimilno i transliterirano izdanje Misala Hrvoja Vukčića Hrvatinića (s početka 15. stoljeća), koje je objavljeno 1973. godine. Godine 1977. objavljeno je i fototipsko izdanje Drugoga novljanskog brevijara (1495.), a 1991. godine faksimilno izdanje Brevijara po zakonu rimskoga dvora (1491.). Izdavanje faksimila i transliteracije hrvatskoglagoljičnih knjiga intenzivirano je u posljednjih desetak godina, tijekom kojih je objavljeno nekoliko hrvatskoglagoljičnih misala i brevijara, Akademijin brevijar (faksimil, transliteracija, jezična studija) objavljen 2014. godine, a potom i Drugi beramski brevijar iz 15. st. (faksimil, transliteracija, znanstvene studije), i to u dva dijela, objavljena tijekom 2018. i 2019. godine.

Foto Mladen Trinajstić

Uslijedile su i objave Misala kneza Novaka iz 1368. (faksimil, znanstveni i stručni prilozi) koji je javnosti predstavljen 2020. godine, Prvi beramski brevijar s kraja 14. st. (faksimil, transliteracija, znanstvene studije) izdan u 2022. te Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine, u obličju faksimila, transliteracije, znanstvenih i stručnih priloga, objavljenih tijekom 2022., odnosno 2023. godine. U nastavku istih stremljenja, preklani je objavljen i Brevijar Vida Omišljanina iz 1396. (faksimil, transliteracija), potom i Prvi beramski misal (faksimil, transliteracija), a lani i faksimil Prvog vrbničkog misala. U kontekstu izdanja hrvatskoglagoljičnih misala i brevijara vrijedi spomenuti i faksimilno i transliterirano izdanje Misala hruackoga Šimuna Kožičića Benje iz 2016. godine, koje su objavili Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Sveučilišna knjižnica Rijeka, opisao je dr. Galić.

Foto Mladen Trinajstić

Senjski arhiđakon Tomas

Prema njegovim riječima, Prvi vrbnički misal ima 256 pergamentnih listova formata 28,7 x 22 cm, na kojima je tekst ispisan dvostupačno uglatom glagoljicom 15. stoljeća.

– Knjigu je ispisao senjski arhiđakon i vikar Tomas. On je svoje ime zabilježio u dijelu misala u kojem se nalaze molitve za žive (memento vivorum) i molitve za mrtve (memento mortuorum) i, što je posebno važno, u zapisu (kolofonu) na stražnjoj stranici 200. lista misala, iz kojeg se, među ostalim, doznaje i to da je knjiga dovršena 20. ožujka 1456. godine. Knjiga je ukrašena lijepim inicijalima i minijaturama te slovi za jednu od najljepših hrvatskoglagoljičnih knjiga. Kao i druge hrvatskoglagoljične liturgijske knjige (misali, brevijari, psaltiri) u kasnome srednjovjekovlju i ranome novovjekovlju, Prvi vrbnički misal napisan je hrvatskim crkvenoslavenskim jezikom, hrvatskom inačicom prvog slavenskog književnog jezika. Misal nije u cijelosti sačuvan. U različitim su njegovim dijelovima izgubljeni listovi koji su se izvorno nalazili u knjizi. Pretpostavlja se da u odnosu na izvorno stanje nedostaje tridesetak listova. Među ostalim, izgubljeno je i prvih desetak originalnih listova, no zanimljivo je da su oni nadoknađeni naknadnim ispisivanjem teksta koji se na njima nalazio, možda prigodom preuvezivanja knjige u 16. stoljeću. Pergamena je na nadoknađenim listovima (f. 3-14) bjelja, inicijali su manje umjetničke vrijednosti, a pismo je mlađe nego na listovima koje je ispisao pop Tomas, kaže naš sugovornik.

Foto Mladen Trinajstić

Jezična istraživanja

Luksuzno faksimilno izdanje Prvog vrbničkog misala objavljeno je 2024. godine u suradnji i suizdavaštvu Staroslavenskoga instituta i izdavačke kuće Mozaik knjiga.

– Riječ je o izdanju koje vjerno oponaša izvornik i koje će se, s jedne strane, moći rabiti u različite obrazovne i kulturne svrhe, dok će, s druge strane, tu iznimno vrijednu knjigu učiniti dostupnijom akademskoj zajednici za znanstvena istraživanja. U pripremi je i transliterirano odnosno preslovljeno izdanje Prvog vrbničkog misala, u kojem će izvorni glagoljični tekst misala biti prenesen u latinicu. Radi se i na knjizi sa znanstvenim i stručnim prilozima o Prvom vrbničkom misalu, u kojoj će čitatelji moći doznati više o povijesti vrbničkog glagoljaštva, o likovnoj opremi Prvog vrbničkog misala, o njegovu jeziku i paleografskim (pismovnim) obilježjima, ali i čitanju glagoljice i pisanju glagoljicom na primjerima iz Prvog vrbničkog misala. Autori znanstvenih i stručnih studija bit će istaknuti proučavatelji hrvatskoglagoljične baštine. Objavljivanje tih izdanja očekuje se tijekom 2025. godine, u kojoj se obilježava i 1100 godina od prvog dokumentiranog spomena glagoljaštva na hrvatskom prostoru, uputio je dr. Galić, dodajući da se u pripremi transliteracija primjenjuju suvremene tehnologije, koje taj posao ubrzavaju.

Foto Mladen Trinajstić

– Tekst Prvog vrbničkog misala transliterira se s pomoću digitalnoga alata za strojno prepoznavanje tekstova – Transkribus, nakon čega se strojno transliterirani tekst kolacionira (provjerava se čitanje) te se uređuje za objavljivanje, objasnio je naš sugovornik.

U znanstvenoj literaturi taj kodeks gotovo uopće nije zasebno proučavan. Najosnovnije informacije o njegovu sadržaju, jeziku, pismu, iluminaciji nalaze se uglavnom u bibliografijama hrvatskoglagoljičnih spomenika. Očekuje se da će transliteracija potaknuti i olakšati zasebna istraživanja različitih aspekata Prvog vrbničkog misala, te se u perspektivi otvara mogućnost njegovog projektnog interdisciplinarnog proučavanja. U okviru projekta provodit će se i jezična istraživanja, ispitivat će se fonološke, morfološke, sintaktičke i leksičke značajke Prvog vrbničkog misala. S obzirom na to da je u literaturi bez udubljivanja u jezičnu problematiku kodeksa konstatirano da je on ispisan pomlađenim hrvatskim crkvenoslavenskim jezikom, na svim će se jezičnim razinama pokušati utvrditi koji su jezični elementi naslijeđeni iz crkvenoslavenskih tekstova, a koji su u jezik kodeksa prodrli iz čakavskih idioma druge polovice 15. stoljeća.

Samo 150 numeriranih primjeraka

Komplet Prvi vrbnički misal se u luksuznom izdanju ukoričenja u oblogu od janjeće kože na mrežnim stranicama Mozaik knjige nudi po cijeni od 1.896 eura. On uključuje faksimil originalnog Prvog vrbničkog misala iz 1456. godine (512 stranica, 220 x 290 mm), knjigu Znanstveni tekstovi, knjigu Transliteracija, zaštitni ovitak za Prvi vrbnički misal, pamučne rukavice za listanje te rezervacijski i vlasnički list. Izdanje je publicirano u svega 150 numeriranih primjeraka, a onaj pod rednim brojem 55 odnedavno je posjedu Gradske knjižnice Krk.