U očekivanju raspleta

Projekt Mrtvaška je – na umoru: Drama na Lošinju će po svemu sudeći završiti odustajanjem od gradnje luke

Marinko Glavan

Mještani Ilovika projektu Mrtvaške protive se u prvom redu zbog izmještanja brodske linije kao i zbog projekta luke koji bi im, u svom izvornom obliku, onemogućio pristajanje u Mrtvašku njihovim plovilima / Snimio Mateo LEVAK

Mještani Ilovika projektu Mrtvaške protive se u prvom redu zbog izmještanja brodske linije kao i zbog projekta luke koji bi im, u svom izvornom obliku, onemogućio pristajanje u Mrtvašku njihovim plovilima / Snimio Mateo LEVAK

Mještani se projektu protive zbog izmještanja brodske linije koja im doslovno život znači, kao i zbog projekta luke koji bi im, u izvornom obliku, onemogućio pristajanje u Mrtvašku njihovim plovilima, zbog predviđene visine obale od dva metra iznad površine mora. Njihova bi borba uskoro mogla biti završena, odustajanjem od cijelog projekta, što bi bio praktički jedinstveni slučaj među investicijama u lukama i pristaništima diljem hrvatske obale



Ukoliko Lučka uprava, županija i Ministarstvo mora prihvate naša dva zahtjeva – da nam predoče stvarne izmjene projekta luke Mrtvaška koji će nam omogućiti pristajanje u njoj s našim, malim brodicama, te da vrate brodsku liniju 311 na rutu između Mrtvaške i Ilovika, više se nećemo protiviti projektu. Nećemo ga ni podržati, jer smatramo da su mnoge stvari izvedene protuzakonito pa ne možemo dati izravnu podršku, ali nećemo ni biti protiv, rekli su Ladislav Radoslović, jedan od najistaknutijih Ilovčana koji se već godinu dana bore protiv projekta za koji kažu da im onemogućuje normalan život i predsjednica Vijeća Mjesnog odbora Ilovik Jadranka Matas.


S njima smo razgovarali na Iloviku, desetak dana nakon sukoba mještana s policijom i zaštitarima na gradilištu luke Mrtvaška koji je rezultirao s dvoje Ilovčana prevezenih u riječki KBC i 11 privedenih u policiju.


Toni Bonić / Snimio Mateo LEVAK

Toni Bonić / Snimio Mateo LEVAK


Zaštitari i prijetnje policijom

 




Dok pri dolasku u Mrtvašku i isplovljavanju prema Iloviku nismo imali nikakvih poteškoća sa zaštitarima na gradilištu, niti nas je itko od njih išta pitao, po povratku je situacija bila posve drugačija. Nakon povratka s Ilovika, kratko smo razgovarali s Tonijem Bonićem, vlasnikom kuće za iznajmljivanje i maslinika uz gradilište, koji je lani šest mjeseci bio bez vode i mogućnosti pristupa kući, a i danas ima velikih problema, kako s pristupom, tako i s opskrbom strujom i vodom. Bonića smo forografirali na gradilištu, nakon čega su nam prišla trojica zaštitara, tražeći da izbrišemo forografije i predamo im osobne dokumente na uvid. Uz to su prijetili i zvanjem policije, ne znamo zbog čega, jer je prolaz gradilištem do postojećeg mola u Mrtvaškoj slobodan. Fotografije smo odbili izbrisati, objašnjavajući im kako je riječ o javnim radovima, na javnoj površini.

Radnika nema


Mještani Ilovika projektu Mrtvaške protive se, kako su nam već u više navrata do sad objasnili, u prvom redu zbog izmještanja brodske linije koja im doslovno život znači, kao i zbog projekta luke koji bi im, u svom izvornom obliku, onemogućio pristajanje u Mrtvašku njihovim plovilima, zbog predviđene visine obale od dva metra iznad površine mora. Njihova bi borba, kako naslužbeno saznajemo, uskoro mogla biti završena, odustajanjem od cijelog projekta, što bi bio praktički jedinstveni slučaj među investicijama u lukama i pristaništima diljem hrvatske obale. Iako nitko takav rasplet za sad ne želi potvrditi, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković nagovijestio ga je u Bakru, prije dva dana, kazavši kako zbog snažnog protivljenja građana dolazi u pitanje opravdanost nastavka financiranja projekta luke Mrtvaška na Lošinju.


U iščekivanju raspleta drame koja traje već dulje od godinu dana, do Ilovika smo, iako je brodska linija 311 izmještena na rutu Ilovik-Mali Lošinj, na kojoj plovidba traje više od sat vremena, što mještanima otoka onemogućava normalno svakodnevno funkcioniranje, ipak stigli preko Mrtvaške. Tamo smo se ukrcali na taxi plovilo koje nas je prevezlo do luke na otoku. U Mrtvaškoj, do koje se stiže uskom i pohabanom cestom, nedavno prekategoriziranom u državnu cestu i predviđenom za sveobuhvatnu rekonstrukciju, radovi započeti prije godinu dana stoje, na gradilištu je nekoliko strojeva, ali radnika nema. Tek trojica zaštitara koji nas nisu ništa pitali pri ulasku na gradilište, preko kojega je nedavno izravnan put kojim pješaci mogu doći do mola na koji pristaju plovila s Ilovika, a koji bi, prema projektu, trebao biti srušen. Dok hodamo prema molu, na njega pristaje još jedna barka, s koje jedan od Ilovčana nosi praznu plinsku bocu preko gradilišta, stotinjak metara, do automobila parkiranog izvan zone gradilišta.


Snimio Mateo LEVAK

Snimio Mateo LEVAK


Naša novinarska ekipa ukrcava se na taxi plovilo, kojim upravlja Ana Lukić koja taj posao radi već niz godina.


– Kako ste prošli kroz gradilište, jesu li vas zaustavljali zaštitari, pita nas odmah čim smo se ukrcali. Odgovaramo da smo prošli bez problema, no ona ističe kako su tek od ponedjeljka, 20. lipnja, zaštitari počeli preko gradilišta puštati dnevne posjetitelje Ilovika.


Ana Lukić / Snimio Mateo LEVAK

Ana Lukić / Snimio Mateo LEVAK


– Do ponedjeljka svi koji su htjeli proći preko gradilišta, morali su predočiti neki dokaz da imaju unajmljen smještaj na Iloviku. Dnevne turiste, od kojih mahom živimo i koji čine najveći broj putnika na ovoj relaciji, nisu puštali. Da je tako nastavljeno, ne znam što bismo radili ovu sezonu, mogli bismo slobodno izvući brodove van, jer ne bi imalo smisla raditi, ako nemamo koga voziti. Ovdje dođe dosta biciklista, pješaka, turista koji su inače na Lošinju, ali žele posjetiti Ilovik, gdje odu na kupanje ili na ručak, večeru. Bez njih nam ovaj posao naprosto ne bi bio isplativ, kaže Lukić.


Ive Skazlić / Snimio Mateo LEVAK

Ive Skazlić / Snimio Mateo LEVAK


Linija prema Zadru životno važna za Lošinj

 


Tijekom našeg posjeta Iloviku samoinicijativno su nam se javili Ive Skazlić, poduzetnik iz Malog Lošinja i njegov sugrađanin, Mario Kamalić, kapetan duge plovidbe i nekadašnji zapovjednik broda Marina koji je održavao pomorske linije na lošinjskom području. S njima smo razgovarali u Malom Lošinju, pri povratku s Ilovika, a obojica ističu kako smatraju da je izgradnja luke Mrtvaška potrebna, zbog bolje prometne povezanosti s ostalim sjevernojadranskim otocima, a posebno sa Zadrom, što bi omogućilo znatno jednostavniji i jeftiniji transport dobara do Lošinja i susjednih otoka, kao i putnika, posebno u turističkoj sezoni.


– Bavim se trgovinom, pogotovo vezanom uz prehrambene, poljoprivredne proizvode s područja okolice Zadra, koje smo nekad dopremali brodom Marina. Nestankom te linije dobili smo skuplje i nekvalitetnije uvozno voće i povrće, jer je transport iz Zadra i okolice kopnenim putem, preko Krka i trajektom do Cresa pa na Lošinj, preskup i neodrživ. Isto tako, na Lošinju živi nas 1.550 koji smo porijeklom iz Dalmacije i koji bi sigurno koristili brodsku liniju prema Zadru. Da ne govorimo o turistima u sezoni, kaže Skazlić.


Kamalić dodaje kako je, u dvije godine zapovjedništva na Marini dobro shvatio koliko je važna povezanost Lošinja i Zadra brodskom linijom.


– Imali smo prvoklasnu robu s tržnice, a da ne govorimo koliko je lakše i jeftinije bilo dopremiti građevinski materijal i druge robe. Prijevoz dobara brodovima uvijek je bio i bit će najjeftiniji. Uostalom, projekt Mrtvaške nije od jučer. Još je 1986. bila upisana u Prostorni plan, kao dio Plave magistrale koja bi povezivala otoke međusobno i s kopnom. Linijom do Zadra ili Paga, znatno bi se skratilo i vrijeme putovanja, kao i trošak. Brodom put do Zadra traje možda dva sata, a okolo, cestom, više od šest, uz neusporedivo veće troškove. Zbog toga uopće nema dvojbe jesu li nam potrebne luka i s njom povezane brodske linije. Bi li takve linije bile komercijalno isplative. Ne bi, ali bi nama na otocima omogućile bolju povezanost, lakši transport roba i kvalitetniji život, što je važno za opstanak otočnog stanovništva, kaže Kamalić.

Mario Kamalić / Snimio Mateo LEVAK

Mario Kamalić / Snimio Mateo LEVAK


Doprema robe


Nakon kraće plovidbe stižemo u Ilovik, gdje nas je dočekao Radoslović. Praktički u isto vrijeme, u luku je uplovio i Jadrolinijin brod Tijat, kojim se dva puta tjedno, utorkom i četvrtkom, doprema sve što je stanovnicima Ilovika potrebno za život, od robe za jedini dućan na otoku, tereta za vlastite potrebe stanovnika, do opskrbe za pet-šest restorana, koliko ih na otoku radi u turističkoj sezoni. Upravo doprema robe je jedan od najvećih problema stanovnika otoka, objašnjava nam Radoslović.


Ladislav Radoslović / Snimio Mateo LEVAK

Ladislav Radoslović / Snimio Mateo LEVAK


– Kruh nam stiže samo dva puta tjedno. Utorkom i četvrtkom. Dakle, morate unaprijed znati koliko će vam kruha trebati od četvrtka do idućeg utorka. Manji je to problem za domaćinstva, ali je prilično ozbiljan za ugostitelje, koji moraju sve, sokove, vino, pivo, mineralnu vodu, sve što im je potrebno, naručivati unaprijed, ne znajući koliko će se čega potrošiti. Ako ostanu bez, recimo, piva, ne mogu ga nabaviti prije iduće plovidbe broda, jer je na liniji 311 koju drži lokalni brodar Porat Ilovik, zabranjen prijevoz tereta, kaže Radoslović, dodajući kako takva situacija dovodi i do pomalo bizarnih poteškoća koje se nekome »s kraja« mogu činiti smiješni, ali oslikavaju život na otoku, otkad linija 311 ne vozi do Mrtvaške, nego u Mali Lošinj, udaljen više od sat vremena plovidbe.


– Na Iloviku, primjerice, nema sladoleda. Ni u dućanu, ni u ugostiteljskim objektima, jer plovidba traje predugo pa bi se sladoled otopio. No to je, naravno, banalan problem, puno je veći taj što brod Tijat plovi i za Unije i Susak pa je vrijeme za ukrcaj robe u Malom Lošinju svega deset minuta, zbog čega najčešće dobar dio uopće ne bude ukrcan i ostane u Malom Lošinju, kaže Radoslović. Njegove riječi potvrdio je i lokalni ugostitelj na čijoj smo terasi sjedili, kazavši kako je šest paleta robe ostalo neukrcano.


– To se redovito događa. Brod, zbog reda plovidbe, u Malom Lošinju pristaje vrlo kratko i naprosto se ne stigne ukrcati sva roba za Ilovik, Unije i Susak. A mi se moramo snalaziti kako znamo i možemo. Na Tijelovo brod uopće nije plovio pa smo tjedan dana bili bez opskrbe. Kada je jako jugo ili zapadni vjetar, teretni brod ne plovi. Kako gostima objasniti da nečega nema u ponudi, jer, eto brod nije došao ili nije stigao ukrcati sve potrebno. To je naša svakodnevica, a turistička sezona je već počela, objašnjava nam vlasnik ugostiteljskog objekta koji nas je zamolio da ne objavljujemo njegovo ime i prezime.


Posebno je teško na otok dopremiti građevinski materijal, ciglu, cement i ostalo, dodaje Radoslović. Jadrolinijinim brodom ne vozi se uopće, jer nema vremena ni prostora za ukrcaj te vrste tereta.


– I inače je doprema građevinskog materijala bila otežana, ali sad je postala skoro nemoguća. Za radove koji su nekad iziskivali dva mjeseca, zbog dopreme materijala i dolaska izvođača, sad nam treba barem šest. Građevinski materijal sad dolazi brodom iz Zadra, ali tek kad se skupi dovoljno narudžbi da brodaru plovidba bude isplativa. Pa se dogovaramo, kome što treba i kada, čekamo da se skupi dovoljno narudžbi i tek tada dolazi brod s građevinskim materijalom. Sve u svemu, tri puta u zadnjih godinu dana. Ne možete planirati radove kako i kada vama odgovara, nego kad dolazi brod, kaže Radoslović.


Kruh i sve nužno za svakodnevnicu se na Ilovik doprema utorkom i četvrtkom / Snimio Mateo LEVAK

Kruh i sve nužno za svakodnevnicu se na Ilovik doprema utorkom i četvrtkom / Snimio Mateo LEVAK


Putnička linija


Putnička linija na relaciji Ilovik-Mali Lošinj, plovi tri puta dnevno, s polascima u 6:30, 12:30 i 17 iz Ilovika i 8, 14 i 18:30 iz Malog Lošinja, zbog čega je teško organizirati i dolazak izvođača bilo kakvih radova na otok.


– Najveći dio ovih problema mogao se izbjeći, da je projektom bilo predviđeno pristajanje broda na liniji 311 u Mrtvaškoj, za vrijeme izvođenja radova, kao i mogućnost pristajanja naših, manjih brodica u luku, kad bude izgrađena, kaže Radoslović.


Jadranka Matas / Snimio Mateo LEVAK

Jadranka Matas / Snimio Mateo LEVAK


U razgovoru nam se uskoro pridružila i predsjednica VMO Ilovik Jadranka Matas koja ističe kako se stanovnici Ilovika nisu protivili izgradnji nove luke u Mrtvaškoj, nego sasvim suprotno, tražili da se luka izgradi.


– U Vijeću mjesnog odbora sam već dvanaest godina i svo to vrijeme tražili smo da se izgradi luka u Mrtvaškoj. Još 2005. godine, kada se krenulo u taj projekt, mi smo ga podržavali, ali u njegovoj prvobitnoj verziji, koja je predviđala tri puta manje troškove izgradnje, sa znatno kraćim lukobranom i pristaništem, od sadašnjeg megalomanskog projekta koji nam nikad nije pokazan, nego se, tako reći, preko noći u Lučkoj upravi, Ministarstvu i županiji odlučilo da se sve promijeni i to na, smatramo, nezakonit način. Izmještena je linija, riva je dignuta na dva metra, a sve to nama onemogućava normalan život i funkcioniranje na kakvo smo navikli i koje je, uostalom, omogućilo da Ilovik bude jedan od rijetkih manjih otoka na kojemu broj stanovnika ne opada, kaže Matas, dodajući kako stanovnike Ilovika posebno boli to što ih o sadašnjem projektu izgradnje luke Mrtvaška nitko nije niti obavijestio, a kamoli pitao što oni o tome misle i kako će utjecati na njihov svakodnevni život.


Snimio Mateo LEVAK

Snimio Mateo LEVAK


– Mi smo tek 2021. godine saznali da je projekt promijenjen. Do tad smo vjerovali da je riječ o projektu koji nam je bio prikazan i koji smo potpuno podržavali. Zamjenik župana Vojko Braut nedavno je iznio niz neistina, kazavši, primjerice, da smo bili u stalnom kontaktu i da smo bili o svemu obaviješteni. To nije istina. Kao što nije istina da je predviđeni trošak prvobitnog projekta bio 40 milijuna kuna, nego je bio 24 milijuna kuna. Taj prvi projekt bio je jedini za kog smo znali i smatrali smo da je on realan, a predviđao je i faznu gradnju, pri čemu je za vrijeme radova bilo moguće pristajanje broda na liniji 311 u Mrtvašku. Lani, u veljači, kada su počeli iskopi, obaviješteni smo da maknemo aute, a tada je s ministrom Butkovićem bila dogovorena izgradnja privremenog mola na koji bi brod pristajao, no od tog dogovora nije bilo ništa i linija je izmještena, kaže Matas.


Ističe i kako mještanima Ilovika do sad nisu pokazane izmjene projekta prema kojima bi dio nove rive u Mrtvaškoj bio snižen, čime bi se omogućilo pristajanje brodica otočana.


– Pozivali su nas nekoliko puta na razgovore i prezentaciju izmjena, ali mi te izmjene nikad nismo vidjeli. Nitko nam ih nije pokazao. Zašto ih skrivaju, ako su napravljene. U takvim okolnostima mi ostajemo pri svojim zahtjevima – izmjenama projekta i hitnom povratku linije 311 na rutu između Ilovika i Mrtvaške, od toga nećemo odustati. Samo više ne znam s kim da razgovaramo, jer su svi dosadašnji dogovori, sa svih razina, izigrani. Kako da se dogovaramo, kada ostale strane ne poštuju prethodne dogovore, pita se Matas.


Novi uvjeti


Radovi u Mrtvaškoj već godinu dana stoje, a prekinuti su praktički čim su započeli. Radoslović ističe kako smatra da neće ni biti nastavljeni, jer izvođač, talijanski konzorcij Texo Molior – Impresa Costruzioni Mentucci, stalno postavlja nove uvjete.


– Oni su izlicitirali cijenu od 57 milijuna kuna, dok su sve ostale ponude bile između 79 i 83 milijuna. Riječ je o dampinškoj cijeni, a vjerojatno su računali da će kroz naknadne troškove nadoknaditi razliku. Ravnatelj Županijske lučke uprave Mali Lošinj Filip Balija im je u pregovorima obećao da će gradilište biti ispražnjeno i oni to sada koriste kao argument da ne rade, kao i za izmještanje linije 311. Sada je došlo i do rasta cijena materijala i jasno je da će oni tražiti veliko povećanje cijene radova. Prema našim informacijama, sada traže 136 milijuna kuna, kaže Radoslović, dodajući kako izvođač nikad nije pokrenuo dnevnik izvođenja radova, po čemu oni službeno još nisu ni započeli.


Prema njegovim je riječima, upitna i odluka o izmještanju državne brodske linije 311. Formalno, linija nije ukinuta, niti je uvedena nova, već je izmijenjen red plovidbe.


– Dakle ta linija se i dalje zove Ilovik-Mrtvaška, ali je izmjenama reda plovidbe prebačena na rutu Ilovik-Mali Lošinj. Na traženje Filipa Balije koje je odobrio ministar Butković, a provela Agencija za obalni linijski putnički promet. Smatramo da je takva odluka protuzakonita, kao i to što je cijeli projekt pokrenut bez Urbanističkog plana uređenja za Mrtvašku, zbog čega je službeno riječ o rekonstrukciji luke, a rekonstrukcija je moguća samo na istoj čestici na kojoj je objekt već postojao. Lučka uprava je spojila pet čestica u jednu i sad se na njima treba graditi zapravo nova luka. Upitna je i prijava projekta za europsko sufinanciranje, jer se krenulo s jednim projektom, a na kraju je sufinanciranje dobiveno za posve drugi, kojeg nema ni u nacionalnoj strategiji razvoja pomorskog prometa ni u drugim dokumentima, i to izmjenama koje su izvedene na vrlo upitan način. Niz je nepravilnosti u ovom projektu, koje sada istražuje i Europski ured za suzbijanje prevara (OLAF), kao i USKOK, kaže Radoslović.


O njegovim navodima upit smo poslali Županijskoj lučkoj upravi Mali Lošinj, kao formalnom nositelju projekta, kao i Županiji. Pitali smo je li projekt izgradnje luke Mrtvaška izmijenjen, na način da omogućuje pristajanje manjih brodica, te je li dostupan javnosti, kao i je li izvođač tražio povećanje cijene radova. Zanimalo nas je i jesu li EU-sredstva, u iznosu od 85 posto vrijednosti radova i dalje na raspolaganju ili su ukinuta, kao i hoće li ŽLU Mali Lošinj tražiti povratak linije 311 na rutu Ilovik Mrtvaška te hoće li radovi uopće biti nastavljeni i kada.


Snimio Mateo LEVAK

Snimio Mateo LEVAK


Operativna obala


Odgovor ravnatelja ŽLU Mali Lošinj, Filipa Balije, prenosimo u cijelosti.


– Treba naglasiti da je u prvotnom projektu dio operativne obale u dužini od 20 metra bio spušten – snižen na 0,80 metara upravo radi pristajanja manjih plovila i linijskog broda koji prometuje na relaciji Ilovik-Mrtvaška. Prema traženju Mjesnog odbora Ilovik izrađena je izmjena projekta tako da postojeći dio operativne obale u dužini od 20 metara je s 0,80 metara povećan na 1,10 metara i još se dio obale u nastavku u dužini od 20 metara izmijenio na 1,10 metara, a sve prema traženju Mjesnog odbora. Dakle, sveukupno, radi se o 40 metara operativne obale koje je projektirano na visini od 1,10 metara. Napominjemo, da od četiri alternativne luke za pristajanje broda Tim-G (brod koji održava liniju 311), upravo Mjesni odbor je odabrao najdužu rutu do luke Mali Lošinj, a mogli su birati između Čikata, Velog Lošinja i Svetog Martina. Vožnja do Čikata i Velog Lošinja trajala bi svega 30 minuta maksimalno i to po svim vremenskim uvjetima. Izmjene projekta moguće je vidjeti, dapače, javno. U trenutku kad smo pokretali izmjene projekta i poslije kad su izmjene učinjene pokušali smo predstaviti projekt Mjesnom odboru Ilovik no predstavnici istog postavili su se ultimativno i nisu htjeli prisustvovati sastanku dok god im se ne ispuni zahtjev s državnom linijom za koje ŽLU i PGŽ nisu nadležni. Ponavljam, ŽLU i PGŽ ispunili su sve zakonom dozvoljene zahtjeve Mjesnog odbora Ilovik.


Zbog mještana Ilovika koji su svojim parkiranim vozilima blokirali gradilište i time onemogućili nastavak radova, izvođač već godinu dana čeka da mu se omogući ulazak u gradilište i bilo je očekivano da će tražiti i korekciju ugovorene cijene. Pogotovo što je u međuvremenu došlo do drastičnog skoka cijena materijala i energenata. Kako je Vlada u međuvremenu objavila i formulu izračuna takozvane klizne skale, korekcija cijena sada je predmet pregovora.


Europska sredstva su ugovorena potpisanim ugovorom o sufinanciranju a mogu se povući do kraja razdoblja o sufinanciranju tj. do prosinca 2023. godine. Ne postoji opasnost da trebamo vratiti EU-osigurana sredstva kada ih nismo niti povukli s obzirom na to da radovi nisu mogli početi upravo radi skupine mještana Ilovika koji su bojkotirali i sabotirali radove i to na drugom otoku, Lošinju.


Vraćanje državne linije u nadležnosti je Agencije za javni obalni linijski prijevoz i resornog ministarstva i to nije u nadležnosti ni ŽLU niti PGŽ. Na takozvanom privremenom pristanu koji će se izgraditi na rubnom dijelu gradilišta uvela bi se lokalna linija što je dogovoreno s Gradom Mali Lošinj. Mi smo dali čvrsta jamstva da će svo vrijeme trajanja radova mještanima Ilovika i njihovim gostima biti omogućeno prometovanje preko luke Mrtvaška zato smo i izgradili takozvani sigurnosni koridor kako bi im maksimalno olakšali svakodnevno prometovanje. Uz to, vrijedi naglasiti da je otok Ilovik već godinu i pol dana svakodnevno prometno povezan s 3 stalne državne brodske i brzobrodske linije i čini ga jedinstvenim jer niti jedan drugi otok trenutačno nema takvu kvalitetnu i učestalu povezanost.


Za nastavak radova, izgrađen je sigurnosno zaštitni koridor koji povezuje postojeći stari gat s izlazom gradilišta, a paralelno se vode dogovori s izvođačem o nastavku radova. Nadam se da će to biti uskoro. Na kraju se nameće pitanje, zbog čega susjedni otok i njegovi mještani koji imaju novoizgrađenu luku (2012. godine) ne žele da se izgradi moderna luka i poboljša pomorska prometna povezanost na drugim susjednom otoku Lošinju i to u 21. stoljeću. Usporedio bih to sa situacijom kao da se mještani otoka Silbe bune i stopiraju radove u luci Mali Lošinj jer ne žele razvoj i prometnu povezanost otoka Lošinja, stoji u Balijinom odgovoru.


Snimio Mateo LEVAK

Snimio Mateo LEVAK


EU-sredstva


Upit o dostupnosti EU-sredstava, kao i o mogućnosti da ministar Oleg Butković donese odluku o povratku linije 311 na rutu Ilovik – Mrtvaška, ali i o tome razmišlja li se o odustajanju od cijelog projekta, uputili smo i Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, iz kojeg odgovaraju kako je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt potpisan 22. studenoga 2019., a razdoblje njegove provedbe je do 21. studenoga 2023., što znači da je sredstva moguće još koristiti.


Uz ovaj odgovor valja napomenuti kako je ugovoreno vrijeme izvođenja radova bilo 22 mjeseca, a kako praktički još nisu ni počeli, teško je očekivati da bi mogli biti završeni u roku koji navode iz Ministarstva. To je još jedan od razloga zbog kojih se sve glasnije čuju informacije da će se od ovog projekta na kraju u potpunosti odustati, iako to iz Ministarstva nisu službeno potvrdili.


– Riječ je o jednom od ukupno 22 projekta unapređenja lučke infrastrukture koji se danas provode diljem Jadranske obale, a u okviru investicijskog ciklusa sufinanciranog bespovratnim europskim sredstvima, čija vrijednost iznosi oko 2 milijarde kuna. U okviru istog, primjerice, do sada su završene luke Cres, Crikvenica, Tkon na Pašmanu i Donje Čelo na Koločepu, a u provedbi su, među ostalima, i projekti u luci Baškoj, na Rabu, Unijama, Stinici… Samo na području Primorsko-goranske županije ugovoreno je šest takvih projekata, ukupne vrijednosti gotovo 270 milijuna kuna, a za što je dodijeljeno nešto manje od 225 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Željeli bismo naglasiti kako se, uz sredstva koja već postoje u okviru operativnog programa kroz koji se sufinanciraju navedeni projekti, investicijski ciklus unapređenja lučke infrastrukture nastavlja i u sljedećim godinama budući da su osigurana sredstva u novoj perspektivi i kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti. Ministarstvo uvijek afirmativno sudjeluje u praćenju provedbe projekata prometne infrastrukture pa tako i projekta luke Mrtvaška. Pitanja odnosa između investitora i izvođača radova, kao i uređenja naknada iz ugovora, nisu u našoj nadležnosti pa je to pitanje potrebno uputiti njima. Vezano uz pitanje o liniji 311, eventualna odluka o njenom vraćanju bila bi u nadležnosti Agencije za obalni linijski pomorski promet, kao glavnog regulatornog tijela o pitanjima linijskog putničkog prometa na Jadranu. Naime, prethodnu odluku donijela je Agencija temeljem zahtjeva Županijske lučke uprave, a sukladno razgovorima i odluci Mjesnog odbora Ilovik da alternativna luka bude Mali Lošinj. U ovom trenutku otok Ilovik trenutno povezuju četiri državne linije. Na kraju, a s obzirom na razvoj situacije na projektu luke Mrtvaška, što nije slučaj na gore navedenim, kao ni u ostalim projektima gdje stanovnici pozdravljaju izgradnju novih luka, ovim putem željeli bismo još jednom izraziti žaljenje, stoji u odgovoru Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.


Snimio Mateo LEVAK

Snimio Mateo LEVAK


O mogućnosti odustajanja od projekta upit smo uputili i malološinjskoj gradonačelnici Ani Kučić.


– S obzirom na značaj ovog projekta te mogućnosti koje će se otvoriti njegovom realizacijom, od samog početka zagovarali smo dijalog i kompromis između investitora i mještana otoka Ilovika, te smo učinili sve što smo mogli kao Grad da se za vrijeme izvođenja radova stanovnicima otoka Ilovika olakša svakodnevno funkcioniranje. Za čitavo vrijeme financiramo pomorsku taxi liniju koja prevozi učenike i učiteljicu te hitnoće na relaciji Ilovik – Mrtvaška i obratno te cestovni prijevoz za učenike na relaciji Mrtvaška – Mali Lošinj i obratno. Smatram da se uvijek može pronaći zajednički jezik svih zainteresiranih strana s ciljem realizacije projekta koji dugoročno unapređuje kvalitetu života svih stanovnika Grada Malog Lošinja s obzirom na to da su otoci sjevernog dijela Jadrana trenutačno najlošije međusobno povezani, a svjesni smo kako samo kvalitetna prometna povezanost može potaknuti razvoj naših otoka i malih mjesta, kaže Kučić, dodajući da je Grad Mali Lošinj, u dogovoru s Ministarstvom, Primorsko-goranskom županijom te Agencijom za obalni i linijski pomorski promet, radio na možebitnim alternativama kojima bi se omogućilo prometovanje stanovnika Ilovika za čitavo vrijeme trajanja radova preko Mrtvaške te je predloženo da Grad organizira lokalnu taksi liniju Ilovik – Mrtvaška za stanovnike i druge korisnike na toj relaciji.