Pripreme za "posao godine": Vrbnička žlahtina čeka petak, Katunar već započeo berbu

Procjene vinogradara i vinara govore da bi samo u pogonima PZ-a Vrbnik trebalo završiti između milijun do čak 1,3 milijuna kilograma slatkog ploda / Foto M. TRINAJSTIĆ

Upravitelj Zadruge Marinko Vladić predviđa da bi ova berba količinski mogla biti za oko 20 do 30 posto bolja od lanjske, kad je pobrano 900 tisuća kilograma grožđa. I dok u Vrbniku čekaju kraj tjedna, u Katunarovom vinogradu u Bašćanskoj udolini gdje su drukčije mikroklimatološke karakteristike, berba je u punom jeku

povezane vijesti

VRBNIK Već za koji dan, točnije u petak, u Vrbničkom će polju započeti organizirana i masovna trgadba – berba grožđa koje je, prema »stručnom sudu« iskusnog enološkog znalca te ujedno i upravitelja Poljoprivredne zadruge Vrbnik Marinka Vladića, spremno za branje i preradu.

– Situacija u našim vinogradima je upravo optimalna, ponajprije po pitanju karakteristika samog ploda koji je upravo ovih dana dosegnuo sve one parametre koji su za kvalitetu i karakter vina na koji ciljamo upravo sad idealne kakvoće, prenio nam je u našem jučerašnjem razgovoru Vladić.

Marinko Vladić u kontroli pogona i podruma u kojem ima mjesta za cjelokupan ovogodišnji urod / Foto M. TRINAJSTIĆ

Dok vinogradari otre kare s kojima æe ovog petka krenuti u trgadbu, upravitelj PZ Vrbnik Marinko Vladiæ u kontroli pogona i podruma u kojem, kae, ima mjesta za cjelokupan ovogodinji urod. Novi podrum PZ-a Vrbnik nedavno je ureðen u obnovljenoj hali nekadanjeg Vrbenkinog pogona, a stari su “vikovi” otpremljeni na destilaciju (MLADEN TRINAJSTIÆ, 09.09.2020)

– Optimalan je trenutak i u smislu vremenskih prilika koje bi, prema informacijama kojima raspolažemo, tijekom desetodnevne berbe također trebale poslužiti naše vinogradare, odnosno zadrugare jer zbog prihvata i prerade njihova grožđa zajedno s plasmanom vina koje se od njega proizvede, zadruga zapravo i postoji.

Govoreći o očekivanjima od ovogodišnje berbe, naš je sugovornik, kao uostalom i tijekom nekoliko prethodnih godina, ocijenio da bi ova mogla biti vrlo dobra i po kvaliteti samog ploda koji će uskoro početi stizati pred zadružni prerađivački pogon, i po kvantiteti, odnosno njegovih količina.

Na Šupelama već se bere žlahtina, plavac mali tek u listopadu

Za razliku od berbe u Vrbničkom polju – vinorodnom području koje se rasprostire na nešto više od stotinu plodnih hektara ponad samog Vrbnika – berba već neko vrijeme traje u onom drugom bodulskom vinogradarskom lokalitetu – Šupelama u Bašćanskoj udolini. Ondje je, naime, svoj velik i osunčani vinograd na padini okrenutoj prema jugozapadu podigao poznati vrbnički vinar Anton Katunar.
– Veseli nas da je ovogodišnja berba u našem, inače najvećem pojedinačnom vinogradu u PGŽ-u, već u punom jeku, istaknuo je Katunar, podsjetivši nas da je na 30-ak hektara vinograda koje je ondje, zajedno s članovima svoje obitelji ne tako davno zasadio, u punom rodu čak 200.000 loza.
– Sad beremo žlahtinu, a s predberbom smo započeli prije 15 dana, i to kako bismo osigurali sirovinu za naše pjenušce Porin i Biser mora, odnosno za potrebe svježih vina, ali i za kupažu s kasnijim berbama. Po završetku berbe žlahtine, krećemo s berbom syraha za naše vino Nigra syrah, a potom slijedi i berba sansigota i debejana za našu Kuryktu reservu. Posebno smo ponosni na naš plavac mali, zasađen i odnjegovan u ovom vinogradu kroz koji prolazi 45. paralela što taj naš vinograd čini najsjevernijim nasadom plavca malog na svijetu, nastavlja Katunar, objašnjavajući da je mikrolokacija njegova vinograda od presudne važnosti za kvalitetu i karakteristike vina koja iz njega izlaze, a koja se u mnogim elementima razlikuju od onih iz zračnom linijom relativno bliskog, ali i po mnogim mikroklimatološkim karakteristikama i »udaljenog«, vrbničkog vinogradarskog središta.
– Potvrda kvalitete našeg plavca je i brončana medalja na Decanterovom ocjenjivanju 2019. godine, napomenuo je Anton Katunar predstavivši nam da plavac ondje planiraju brati tek početkom listopada, budući da se ubraja u vrlo kasne sorte. Spomenuti otočni vinar nam je tijekom »ćakule« spomenuo da je (i) ove godine izuzetno zadovoljan dobrom suradnjom s lokalnim, bašćanskim lovačkim društvom zbog angažmana čijih članova u vinogradu na Šupelama, barem za sad, nema šteta uzrokovanih divljim, pa ni onim alohtonim životinjama.

Bez rekorda

– Iako je nezahvalno »odokativno« procjenjivati količine, usudio bih se predvidjeti da bi količinski ova berba mogla i trebala biti za oko 20, možda čak i 30 posto bolja od lanjske kad smo ubrali, preradili i u naše podrume na njegu pospremili nešto više od 900 tisuća kilograma grožđa. Ove ćemo godine preraditi više od milijun kilograma, možda i do 1,3 tisuća tona, što je odlična brojka, ali ne i rekordna poput 2018. godine kad je u zadružnom pogonu u vino pretočeno čak 1,7 milijuna kilograma slatkog ploda žlahtine. U svakom slučaju, mi smo spremni i s nestrpljenjem očekujemo paljenje strojeva, naglašava zadružni upravitelj, ne propustivši naglasiti da se »spremnost« ogleda i u apsolutnoj mogućnosti prihvata svog grožđa koje će iz svojih vinograda dovesti njihovi zadrugari. Iako je zbog svima nam poznatih okolnosti, turističkih, ali i trgovačkih minusa uzrokovanih koronom svojevremeno diljem naše zemlje i svijeta u vinarskim krugovima bilo straha da bi zbog lanjskih viškova neprodanih vina moglo biti problema oko mogućnosti prihvata ovogodišnjeg uroda, u nas razloga za takva strahovanja nasreću sad ipak nema, naglašava Vladić predstavivši nam da su i u PZ-u donedavna uistinu prisutni »viškovi« u vidu ostataka proteklih berbi, sad riješeni.

Anton Katunar (MLADEN TRINAJSTIC, 09.09.2020)

Vino za – dezinficijens

– Svo neplasirano vino iz 2018. godine dali smo u destilaciju, odnosno u, od države poticani, program preuzimanja takvih viškova koji su nedavno otputovali put jednog benkovačkog pogona gdje će biti »pretvoreni« u industrijski alkohol. A on će se potom koristiti u farmaceutskoj industriji, djelom i za proizvodnju dezinficijensa za kojima je potražnja ove godine narasla. Ostaci vina iz prošlogodišnje berbe na uobičajenim su razinama pa stoga nema straha da nećemo imati gdje s novim vinom, onim koje ćemo uskoro početi njegovati u našem suvremenom, ne tako davno bitno povećanom i tehnološki osuvremenjenom podrumskom kompleksu, zaključio je naš sugovornik, podsjetivši nas na značajna ulaganja koja je PZ Vrbnik posljednjih godina usmjerio širenju i dorađivanju svojih kapaciteta (u koje se i nadalje nastavlja ulagati).

Govoreći o vrbničkom vinogradarsko-vinarskom »danas« Marinko Vladić je istaknuo i da je potpuno siguran da niti bobica grožđa iz vinograda vrbničkih zadrugara i njihovih kooperanata sasvim sigurno neće ostati neotkupljena. Podsjetio nas je i da se prigodom prerade u zadružnom pogonu dnevno preradi oko 120 tona grožđa. A nakon što se situacija na tržištu smiri i normalizira, a vjerujem da hoće uskoro, siguran sam da ćemo u okvire normale brzo vratiti i plasman našeg uvijek traženog vina, jednako kao i iznose kojima potom »nagrađujemo« naše zadrugare koji su se već navikli na isplatu u vrijednosti 10 kuna za kilogram grožđa, naravno naknadno – nakon što se vino proda, objašnjava Vladić.

Priznao je pritom i da takav, zapravo i više no stimulativan iznos, ipak nije dostignut lani, i to zbog već spomenutih velikih investicijskih, odnosno tehnoloških ulaganja najvećeg i najstarijeg zadružnog kolektiva na otoku.