DOBRINJ – »Štorije i mirakuli hihmića Hlapića«, kako glasi prijevod glasovitog djela Ivane Brlić Mažuranić na dobrinjsku čokavicu, a za nastanak koje je zaslužna otočna radijska novinarka Gordana Gržetić, lani je s razlogom pobudio pažnju domaćih ljubitelja književnosti, posebice one namijenjene mališanima.

Prvi prijevod »Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića« na neko od hrvatskih narječja i dijalekata prošle je godine bio predstavljen »samo« u digitalnom obličju. Prepoznajući značaj i vrijednost tog književnog, a ujedno i »lokalpatriotskog« iskoraka, nimalo lakog i jednostavnog prevodilačkog rada za ostvarenje kojeg je toj stanovnici Svetog Vida Dobrinjskog bilo potrebno nekoliko godina, mnogi su u proteklim mjesecima stali iza nastojanja da se spomenuti rad sad predstavi i u onoj ponešto opipljivijoj, ukoričenoj inačici. A ona je, na veselje mnogih, napokon ugladala svjetlo dana.

Općina financirala

Inicijativu da se do sad virtualni prijevod Hlapićevih zgoda ukoriči, kako takvom radu i priliči, prvi je pokrenuo poznati riječki glazbenik Ivan Bojčić, bubnjar skupine Let 3, koji je već neko vrijeme i sam stanovnik Dobrinja te ujedno i predsjednik općinskog Odbora za kulturu, ali i inicijator, odnosno organizator brojnih kulturnih projekata. Nakon što je takav Bojčićev prijedlog dobio podršku Općinskog vijeća, ali i općinskog načelnika Nevena Komadine, lokalna je uprava na sebe preuzela kompletnu financijsku konstrukciju tog nesvakidašnjeg izdavačkog projekta u oživotvorenje kojeg su se, osim autorice i spomenutog Bojčića, potom svesrdno priključili i brojni drugi daroviti kreativci.

Na prijedlog same autorice prijevoda, junake ovog generacijama poznatog, na dobrinjsku čokavicu sad prevedenog dječjeg romana kroz atraktivne je ilustracije budućim čiteteljima predstavio i približio Petar Bojčić, mladi student vizualnih komunikacija i grafičkog dizajna Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci. Zadaće glavne urednice prihvatila se pak Lana Letović Perčin, riječka akademska umjetnica koja je i sama autorica nekoliko izložbi i slikovnica, među kojima i poznatih »Kišnih razdraganaca« u kreiranju kojih je snage udružila s Ivankom Mazurkijević i Damirom Martinovićem Mrletom. Uz kompletnu financijsku potporu Općine Dobrinj, nakladnik netom izišlog, sad ukoričenog izdanja »Štorija i mirakula hihmića Hlapića«, je tvrtka Rockmark.

Vremenski putnik

Osim činjenice da su Hlapić, Gita, Mrkonja i svi ostali likovi djela Ivane Brlić Mažuranić progovorili poput Dobrinjaca, zanimljivost i posebnost Gržetićkina prijevoda ogleda se i u činjenici da je način njihova govora prilagođen obličju lokalnog dijalekta koji se na tom dijelu otoka koristio u vrijeme nastanka tog djela, početkom prošlog stoljeća. U autoričinoj nakani da osim geografskim, Hlapića učini i vremenskim putnikom, stavljajući ga u poziciju govornika čokavice kakva se na Dobrinjštini koristila u vrijeme njegova rođenja, Gordani Gržetić je, prema navodima koje nam je sama nedavno izrekla, osim konzultacija, ondje još uvijek na sreću razmjerno brojnih starijih govornika tog narječja pomogla i mogućnost korištenja bogatsva dnevničkih zapisa njene pokojne bake, napisanih upravo u vrijeme u koje čitatelje sad vraća i netom objavljeni prijevod romana!

Više od 130 izdanja

Dječji roman Ivane Brlić-Mažuranić »Čudnovate zgode šegrta Hlapića«, sa svojih više od 130 dosadašnjih domaćih i inozemnih izdanja, najobjavljivaniji je hrvatski roman. Od svog prvog prijevoda na češki jezik koji je svjetlo dana ugledao još davne 1930. godine, Hlapić je zahvaljujući kvaliteti tog književnog djela, ali i univerzalnosti poruke koju sa sobom nosi, do današnjeg dana doživio prijevode na sve važnije europske jezike, ali i na mnoge svjetske, uključujući kineski, japanski, bengalski, korejski, hindi, perzijski i vijetnamski jezik, čak i na esperanto.