Proteklih 40 godina vizura creskog zaljeva bila je nezamisliva bez plutajućeg doka, oznake RK PLO 450, poznatijeg jednostavno kao Dok-9, koji se u creskom brodogradilištu nalazi od 1983. godine.

Njegova nosivost iznosi 1.000 tona, ukupna duljina 100 metara, a najveća širina 17 metara. Već kad je dovezen u Cres iza njega je bila bogata i zanimljiva povijest, a ovih dana svjedočimo njegovom kraju.

Izgrađen je u Puli 1913. godine kao dok za razarače, a korišten je pretežito za popravke podmornica i manjih ratnih brodova.

Zabilježeno je da 1915. dokuje poznatu francusku podmornicu Curie koja je 1914. pokušala izvesti smion prodor u Pulski zaljev, glavnu austrougarsku pomorsku bazu.

Lučka obrana podmornicu je potopila pa je, nakon popravka i nadogradnje jačim naoružanjem, nastavila služiti u sastavu austro-ugarske ratne mornarice pod zapovjedništvom Georga von Trappa, najodlikovanijeg podmorničkog kapetana propale Monarhije, o čijoj obitelji govori i poznati mjuzikl Moje pjesme, moji snovi.

Niz fascinantnih podataka

Od 1945. godine nalazio se u Tivtu u sastavu Jugoslavenske ratne mornarice, a 1983. ga je u Mali Lošinj doteglio brod Rovenska pod zapovjedništvom Cresanina Mauricija Pinezića koji je o dvodnevnom putovanju od Tivta do Malog Lošinja jednom prilikom održao zanimljivo predavanje. Nakon nužnih popravaka i preuređenja u lošinjskom škveru dok je iste godine dopremljen u Cres.

Dr. Alvise Chiole, bivši direktor Brodogradilišta Cres, također je o doku održao jedno predavanje i iznio niz fascinantnih podataka.

Prema njegovoj statistici prvo dokovanje u Cresu izvršeno je 1984. i tu čast imao je Jadrolinijin trajekt Kalmar, a posljednje 23. lipnja 2020. godine, kad je izvršen popravak školskog broda Vila Velebita II, u vlasništvu Pomorske škole Bakar.

U međuvremenu je na njemu dokovano oko 400 različitih brodova, od čega 92 ribarska, 61 jahta, 52 teretna broda za suhi teret, 42 putnička, 38 trajekata, 31 jedrenjak i mnogi drugi.

Radi se o 1390 dokovanja u 36 godina, a bilo je situacija kad je u isto vrijeme na doku bilo čak pet različitih plovila.

Ideje za spas

Nakon 107 godina radnog staža Dok-9 je 2020. otišao u zasluženu mirovinu i odlukom Ministarstva kulture stavljen je u preventivnu zaštitu do 2024., odnosno do donošenja konačnog rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra.

Tada je jedan od prijedloga za njegovu novu ulogu u budućnosti iznijela arhitektica Bojana Vuksanović.

Svoju inicijativu za očuvanje i revitalizaciju Doka-9 kao povijesnog industrijskog artefakta nazvala je Dock Culture i njome je predložila prenamjenu objekta u “živući muzej”, urbanu platformu za kulturu, kreativne industrije, umjetnost, edukaciju i turizam.

Postojala je i ideja da se dok potopi kao turistička atrakcija u zoni predviđenoj prostornim planom, ali uvjeti koje bi brodogradilište kao vlasnik objekta trebalo ispuniti bili su prezahtjevni.

No, na tim idejama više se nije poradilo, po isteku preventivne zaštite Ministarstvo kulture nije donijelo novo rješenje, a iz Prostornog plana Grada Cresa dok je uklonjen prije 15-ak godina.

Ipak kasacija

Iz razgovora s Andreom Medarićem, sadašnjim direktorom creskog škvera koji je danas u većinskom vlasništvu turističkog poduzeća Cresanka, saznajemo da je uprava brodogradilišta, sukladno svojoj poslovnoj strategiji zamjene starih tehnoloških procesa novima, donijela odluku o saniranju, odnosno kasaciji doka u skladu s propisima koji se odnose na zaštitu morskog okoliša.

– Dok više nije u mogućnosti obavljati gospodarsku djelatnost te nam niti jedna osiguravajuća kuća ne želi osigurati neispravan plovni objekt.

Zbog zastarjele tehnologije Dok-9 je u izrazilo lošem stanju te mu prijeti potonuće što bi onemogućilo sigurnu plovidbu unutar creske luke otvorene za javni promet, ozbiljno zagađenje okoliša, a time i nesagledive posljedice za Brodogradilište i grad Cres, rekao je direktor Medarić te naglasio da će dok ostati urezan u pamćenje generacija zaposlenika škvera i njihovih obitelji.

– Danas Brodogradilište Cres, svjesno potrebe suživota brodopopravljačke djelatnosti s održivim turizmom Cresa i lokalnom zajednicom, i dalje zapošljava i educira kadrove specifičnih vještina kojima se poštuje naša tradicija male brodogradnje, ali jednako tako razvijaju nove tehnologije i prihvatljiva tehnička rješenja kao dio naše poslovne strategije, kaže Medarić.

Posao povjeren Metisu

Zahtjevan posao kasacije doka, koje se provodi u creskom škveru zbog nemogućnosti transporta u neko drugo rezalište, dobila je riječka tvrtka Metis koja ima specifične vještine i znanja, ali i potrebne certifikate za gospodarenje opasnim i neopasnim otpadom.

Član uprave Metisa Zoran Mislej ističe iskustvo dugo 70 godina te da je tvrtka posljednjih 30-ak godina lider u tom specifičnom segmentu tržišta.

– Od 1995. Metis je demontirao, kasirao, razgradio i zbrinuo najveće pogone i tvornice u četiri županije u kojima djeluje, poglavito u Primorsko-goranskoj županiji.

Demontirali smo i zbrinuli sve aktivne i neaktivne lučke dizalice, razne plovne objekte, a sudjelovali smo i u zbrinjavanju potopljenog doka u Viktoru Lencu 2008. godine.

Creski Dok-9 najveći je plovni objekt na kojem nastupamo kao nositelji posla, a budući da on nema dozvolu za izmještanje prihvatili smo izazov kasacije na licu mjesta.

Udružili smo se s liderima u tom poslu na moru i kopnu, tvrtkama Jadranski pomorski servis i Derossi metali, koji će, zajedno s našim kadrom, logistikom i iskustvom, uspješno završiti i ovaj zahtjevan projekt, rekao je Mislej.

Planirano je da se Dok-9 u potpunosti sanira do 1. lipnja ove godine nakon čega će o njegovoj slavnoj prošlosti svjedočiti samo mnoštvo fotografija i uspomene Cresana, a kako škver ne planira nabavljati novi dok, vizura creskog zaljeva ubuduće će ostati bez tog prepoznatljivog detalja.