Živjeti i raditi na otoku je specifično živjeti i raditi, a otočna problematika raznovrsna i višeslojna, od problema depopulacije, nedostatka radnih mjesta do slabo razvijenog gospodarstva i prometne povezanosti. Gospodarska i egzistencijalna ograničenja na otoku su malo tržište za robe i usluge, što destimulira poduzetništvo, nerazumna ograničenja investiranja i gospodarskog razvoja koja destimuliraju investicije, kao i rascjepkanost lokalne uprave i samouprave te nedostatak integriranih infrastrukturnih planova za cijeli otok.

– Nedostatak radne snage, kao i sve veće poskupljenje materijala i goriva osnovni su problemi hrvatskog graditeljstva danas. Kada govorimo o problemima građevinskog sektora na otocima, onda su ti problemi još izražajniji uslijed izoliranosti i rascjepkanosti otoka. Problemi vezani za zapošljavanje strane radne snage na otocima i drugim manje razvijenim prostorima Republike Hrvatske izraženiji su u odnosu na ostatak zemlje. S obzirom na veliku potražnju za stranom radnom snagom, stranci biraju gdje će raditi s obzirom na plaće i uvjete rada, kaže Mirjana Čagalj, potpredsjednica za graditeljstvo i promet u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Upozorava i da otoci imaju svoja ograničenja u vidu dostupne infrastrukture, kao i prijevoza definiranog redom vožnje trajekta, što generira veću cijenu proizvoda i usluga.

– Prema temeljnim načelima otočne i regionalne razvojne politike Hrvatske prometna dostupnost otoka je nužan preduvjet funkcionalne i fizičke integriranosti otoka s kopnom i otoka međusobno. O važnosti prometne dostupnosti otoka dovoljno govori činjenica da su daleko najviše stope rasta broja stanovnika zabilježene na premoštenim otocima čija je prometna povezanost s kopnom jednostavna, neposredna i time višestruko brža zbog postojanja mosta, kaže Čagalj, zaključujući kako boljom povezanošću otoka problemi, kako vezani za graditeljstvo tako za ostale grane gospodarstva, sigurno neće nestati, ali će se barem djelomično ublažiti.

Porast stanovništva

Broj otoka, otočića, hridi i grebena Republike Hrvatske je 1.244. Od toga je 78 otoka, 524 otočića i 642 hridi i grebena. Površina hrvatskog otočja je oko 3.300 četvornih kilometara, što je 5,8 posto površine kopnenog dijela državnog teritorija i drugo je po veličini otočje Sredozemlja nakon Grčke. Najveći otoci u Hrvatskoj su redom: Cres, Krk, Brač, Hvar, Pag, Korčula, Dugi otok, Mljet, Vis i Rab.

Foto Vedran Karuza

Otočno stanovništvo čini danas 3,10 posto ukupnog stanovništva naše zemlje, što znači da svaki 32. stanovnik Republike Hrvatske živi u nekom od 345 naselja na jednom od 50 stalno naseljenih otoka i poluotoku Pelješcu. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine na hrvatskim otocima je živjelo 132.756 stanovnika, što je 7.886 više u odnosu na 2001. godinu. Na rast broja otočnog stanovništva u posljednjim desetljećima ukazuje i podatak da je udio stalnoga stanovništva na otocima u ukupnom broju stanovnika RH 1991. godine iznosio 2,49 posto, a danas, nakon dvadeset godina, narastao je na 3,1 posto. To bi moglo značiti da je dugogodišnji trend smanjivanja broja stanovnika na otocima, ako ne zaustavljen, a onda barem usporen. Za usporedbu, 1900. godine na otocima je živjelo 167 tisuća stanovnika, ili 5,3 posto ukupnog stanovništva koje je tada živjelo na današnjem teritoriju Republike Hrvatske.

Sedamnaest je otoka s porastom broja stanovnika – Krk, Pag, Vir, Silba, Premuda, Rivanj, Ošljak, Pašman, Iž, Rava, Vrgada, Kornati, Zlarin, Kaprije, Drvenik Mali, Čiovo i Šolta, a najveće povećanje broja stanovnika nastupilo je kod skupine premoštenih otoka (Krk, Pag, Vir, Čiovo), i to za oko 4.000 stanovnika u deset posljednjih godina popisa. U razdoblju od 2001. do 2011. godine broj stanovnika na kvarnerskim otocima porastao je s 38.687 na 39.706, no realno zahvaljujući samo porastu broja stanovnika otoka Krka, dok ostali bilježe stagnaciju ili smanjenje. Broj stanovnika na dalmatinskim otocima povećao se u istom razdoblju za oko 1.500, to jest s 83.733 na 85.249. Sjevernodalmatinski otoci uglavnom bilježe visoku stopu porasta broja stanovnika, primjerice, na Viru ih je 2001. godine bilo 1.608, a za 10 godina taj se broj gotovo udvostručio i iznosio je oko 3.000.

Foto Vedran Karuza

Područje hrvatskih otoka teritorijalno pripada sedam jedinica regionalne samouprave (Istarska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska županija). Na tome području formirano je 18 gradova i 41 općina. Republika Hrvatska kroz sustav državne uprave i javnog sektora provodeći brojne programe, projekte i mjere na godišnjoj razini u otoke uloži oko 2,9 milijardi kuna.

Pet otoka su mostovima povezani s kopnom – Krk, Pag, Vir, Murter i Čiovo i na njima se ne naplaćuje posebno mostarina. Posebno je potrebno navesti Pelješki most, koji je otvoren prije manje od godinu dana i naš je najveći most dužine 2,4 kilometra, a u njega je uloženo 420 milijuna eura, od čega je 85 posto iz fondova Europske unije, te je povezao do tada odvojeni poluotok Pelješac i Dubrovačko-neretvansku županiju s ostatkom Hrvatske. Postoje razmišljanja da se u budućnosti otoci Pašman, Rab i Korčula mostovima dodatno povežu s kopnom.

Sve više putnika

Učestalije dnevne veze otok – kopno imaju otoci s većim brojem stanovnika te većim brojem sadržaja, a slabije naseljeni otoci s kopnom su povezani manjim prosječnim brojem dnevnih veza. Trenutno do hrvatskih otoka i između njih prometuju 24 državne trajektne linije, deset državnih brodskih linija, šesnaest državnih brzobrodskih linija i deset linija bez obveze javne usluge. Linije se prilagođavaju sezoni, broju i frekvenciji putnika. Četrdeset i jedan otok povezan je trajektnim i brodskim linijama. Besplatni prijevoz ostvaruju djeca do 3 godine, osnovnoškolci, srednjoškolci, umirovljenici, invalidi, javne službe, a povlašteni prijevoz uz popust ostvaruju svi ostali stanovnici otoka na linijama javne usluge.

Promet putnika i vozila u 2022. godini na državnim linijama u javnom obalnom pomorskom prijevozu na Jadranu je u porastu u odnosu na 2021. godinu za 14,1 posto kada je riječ o putnicima te 8,9 posto kada je riječ o prometu vozila. Najviše putnika prevezeno je na trajektnoj liniji Supetar – Split i obratno (1.993.146), a najviše vozila prevezeno je na trajektnoj liniji Valbiska – Merag i obratno (431.391). Državne linije održavalo je 11 brodara s flotom od 84 broda. Najveći promet ostvarili su brodovi Jadrolinije koji su u 2022. godini prevezli 11.615.368 (86,1 posto) putnika i 3.394.132 (89,3 posto) vozila, a iza njih je Rapska plovidba prevezla 954.711 (7,1 posto) putnika i 405.859 (10,7 posto) vozila.

Brodovi koji plove na međunarodnim linijama prevezli su u 2022. godini znatno veći broj putnika i vozila u odnosu na 2021. godinu. Značajan porast prometa putnika i vozila u 2022. godini je razumljiv jer u 2021. godini zbog situacije s COVID-19 bolesti je određeni broj linija otkazan u potpunosti, a pojedine linije održavane su u smanjenom opsegu. U 2022. godini na ukupno 20 linija koje su se održavale ostvaren je promet od 290.090 putnika i 49.811 vozila. U odnosu na 2021. godinu prevezeno je više od 177.390 putnika (+157,4 posto) i 17.024 vozila (+51,9 posto). Međunarodne linije održavalo je sedam brodara s ukupno osam brodova. Najviše putnika je na linijama Split – Ancona i Dubrovnik – Bari, a najveći promet ostvarili su brodovi Jadrolinije.

U pet obalno-otočnih županija (Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska, Zadarska, Ličko-senjska, Primorsko-goranska) javni cestovni prijevoznici besplatno prevoze djecu do navršene osme godine života, učenike, studente, umirovljenike, osobe starije od 65 godina, osobe s invaliditetom, učenike i studente koji se školuju odnosno studiraju na otoku te korisnike domova za starije i nemoćne osobe na otocima. Trenutno osam otočnih autobusnih prijevoznika prometuje s 380 linija na 17 otoka i poluotoku Pelješcu i u tu svrhu država je predvidjela iznos veći od 4 milijuna eura ove godine.

Tri su civilne zračne luke na otocima Krk (161.873 putnika), Brač (13.072 putnika) i Mali Lošinj (1.596 putnika) a na otoku Hvaru je zračno pristanište na kojem se obavljaju civilni letovi. Broj putnika je u stalnom porastu, a planirana je investicija u Zračnoj luci Brač vezano za povećanje kapaciteta, proširenje uzletno-sletne staze i pratećih objekta u vrijednosti od 21 milijun eura.

Funkcionalno, brzo, povoljno

– Potrebno je uvesti što veći broj dnevnih veza prema kopnu, koje su preduvjet za zadovoljavanje potreba otočnog stanovništva. Time se stvara viša kvaliteta življenja, a to je uvjet za ostanak stanovništva, što je posebice uočljivo kod otoka udaljenijih od kopna, čiju prometnu dostupnost dodatno smanjuju dugotrajnija putovanja i pristajanja u više luka. Kod otoka s manjim dnevnim brojem veza i manjom vremenskom dostupnosti kraće je vrijeme boravka na kopnu u istome danu, te je primjetan izostanak večernjih i kasnovečernjih linija prema njima, koje je potrebno dodatno uvoditi, kaže Mirjana Čagalj. Napominje kako otoci povezani isključivo brodskim linijama, zbog nemogućnosti prijevoza tereta, automobila i ograničenosti prijevoza putnika, zahtijevaju organizaciju alternativnih metoda prijevoza.

– Ovakva prometna povezanost produbljuje nejednakosti između površinski manjih i većih, naseljenijih i slabije naseljenih te od kopna bližih i udaljenijih otoka i stvara razlike u kvaliteti života otočnog stanovništva, upozorava potpredsjednica HGK-a, dodajući kako je potrebno i uskladiti autobusne i željezničke linije na kopnu s pomorskim linijama u velikim lukama te graditi zajedničku prometnu infrastrukturu, odnosno kolodvore i pristaništa na istom mjestu te planirati izgradnju novih mostova prema otocima, kao i otvaranje novih zračnih luka.

– S obzirom na to da je prometna dostupnost za sve otoke podjednako značajan preduvjet poboljšanja cjelovitog gospodarskog razvoja i ostanka te povećanja broja stanovnika, bitno je omogućiti funkcionalan, jednostavan, brz i cjenovno prihvatljiv odlazak i povratak na kopno stanovništva na otocima, zaključuje Mirjana Čagalj, dodajući kako je potrebno uvoditi i udobnije, brže i ekološki prihvatljivije trajekte i brodove, po mogućnosti na alternativni pogon kao što su struja i vodik, te pokrenuti otvaranje zračnih luka na otocima.