Ne tako davno prezentirani, žiteljima otoka Krka sigurno ugodni za čuti statistički pokazatelji izvučeni iz lani provedenog popisa stanovništva koji ukazuju na rast broja stanovnika tog kvarnerskog otoka dokaz su da se na tom dijelu naše obale i nadalje – živi. U većini krčkih lokalnih zajednica prisutan blagouzlazni trend na planu brojnosti njihovih stanovnika, zajedno sa statistikama koje pokazuju da se i broj novorođenih mališana u najmanju ruku drži stabilno, govori da je ondje gdje je izraženije prisutan, rast broja stanovnika uglavnom povezan s mehaničkim priljevom novog stanovništva, radne ili barem radno sposobne populacije koja taj otok naseljava pronalazeći posao. Mogućnost osiguravanja redovitih prihoda dostatnih za više-manje pristojnu egzistenciju, makar i u sezonskom režimu, očito je postala glavnim, iako ne i jedinim razlogom sad već zamjetnog trenda seljenja ljudi na bodulsku stranu Krčkog mosta.

A da bi se isti trendovi mogli nastaviti i u idućim godinama daju naslutiti mjere kojima proteklih dana, jedni za drugima, jadranski, pa tako i na Krku prisutni hotelijeri svojim programima poticanja zapošljavanja nastoje pridobiti i za predstojeću si sezonu osigurati nedostajući kadar. Jer bez njega, jasno je to svima, nema kvalitetnog rada, pa tako ni ostvarenja financijskih prihoda u brojkama kojima se svi sad s pravom nadaju.

Sve izdašnije i stimulativnije plaće koje se obećavaju u turizmu i ugostiteljstvu, zajedno s dobrim uvjetima rada i mjerama zadovoljavanja stambenih i prehrambenih potreba, ali i karijernih ambicija novopridošlih radnika kojima se, međusobno se natječući u nastojanjima pridobivanja naklonosti onih koji traže posao, posljednjih tjedana doslovno »šamaraju« domaći hotelijeri, uskoro bi mogle trendove doseljavanja u mjesta poput Krka učiniti još izraženijima. S druge strane, ubrzavanje doseljavanja radne snage, koja na Krku i sličnim sredinama pronalazi posao u turizmu, graditeljstvu ili drugim lokalno prisutnim gospodarskim djelatnostima s kronično prisutnim manjkom »ljudstva«, nažalost, dodatno ubrzava i uočljivijima čini suprotne trendove u nekim drugim dijelovima naše zemlje.

Krk mnogima tako postaje tek bliža i dostupnija Irska, mjesto gdje se, često i preko svoje volje, privremeno odlazi ili pak trajno seli zbog nemogućnosti nastavka života u rodnome kraju. Mnogim mladima mjesta poput tog otočnog grada služe i kao privremena stanica, odnosno mjesto svojevrsne pripreme za onu »pravu«, prekograničnu pečalbu, a koja će, ne promijeni li se ništa, uslijediti već dogodine. I zbog toga se, gledano s lokalne strane, i više no dobrodošli krčki pozitivni demografski trendovi u onom njihovom segmentu, koji nemaju previše veze s natalitetnom pozitivom, prije no kroz ružičaste naočale mogu promatrati i komentirati onom – kad jednom smrkne, drugom svane! A to, gledano našu malu i stanovništvom sve malobrojniju zemlju u cjelini, nikog baš ne bi trebalo činiti previše sretnim, niti spokojnim.