U ispunjenoj velikoj dvorani kongresnog centra malinskarskog hotela Malin održana je zanimljiva radionica »Iznajmljivanje smještaja u domaćinstvu turistima – kako dalje?«.

Radioničko izlaganje i predstavljanje svega što bi se moglo svesti pod iznajmljivačko »jučer, danas i sutra«, organizaciju kojeg potpisuju predstavnici Turističke zajednice otoka Krka kao i svih sedam krčkih lokalnih TZ-ova, povjereno je bilo iskusnom stručnjaku turističke branše, specijaliziranom za tematiku smještaja u domaćinstvu, Nedu Pineziću.

Spomenuti je tijekom vrlo zanimljivog, sadržajnog i svebuhvatnog, čak trosatnog predstavljanja aktualnosti, ali i najavljenih noviteta koji se dotiču zakonskog i poreznog tretiranja te na otoku Krku tradicionalne i sveprisutne »kućne djelatnosti«, naravno za sad još uvijek u okvirima pretpostavki, najava i očekivanja, u društvu više stotina iznajmljivačica i iznajmljivača, turističkih djelatnika, pa čak i lokalnih čelnika »pretresao« sve ono zbog čega i oko čega dobar dio ovdašnje javnosti strahuje, u iščekivanju prvog dana iduće godine i sve sile novih, znatno restriktivnijih pravila.

Upitna isplativost

Nakon što su u prvom dijelu radionice okupljeni iznajmljivači iz Pinezićevih prezentacija mogli upotpuniti svoja znanja i steći nove uvide u mogućnosti organizacijskog vođenja, ali i poreznog tretiranja ove djelatnosti, u drugom dijelu izlaganja i prezentacija razgovor se poveo o svemu onome što mnoge među njima zapravo najviše i muči, a što se dotiče najavljenih podizanja vrijednosti različitih davanja, među kojima i onih poreznih, a zbog kojih bi se mnogima nastavak bavljenja pružanjem smještaja u domaćinstvo mogao pokazati – neisplativim.

Napominjući da se, u okolnostima u kojima još uvijek ne znamo kakvi će biti konačni zakonski tekstovi u ovom trenutku još uvijek ne može donositi konačan sud njihova učinka, Pinezić je ocijenio da se dobar dio najavljenih i u »javnu raspravu« stavljenih prijedloga može okarakterizirati krajnje opasnim i nedvojbeno štetnim po budućnost i opstojnost segmenta naše turističke ponude.

– Lokalni izbori u svibnju 2025. godine bit će, rekao bih, najvažniji od osamostaljenja jer će kroz izbor ljudi koji će voditi lokalne jedinice građani, pa tako i iznajmljivači, povjeriti zadaće određivanja visine poreznih davanja, a kroz izradu budućih planova upravljanja destinacijama i izračunavanje njihovih prihvatnih kapaciteta, ograničavanje, pa čak i potpuno zaustavljanje izdavanje rješenja o kategorizaciji objekata ili pak otežavanje poslovanje onima koji danas iznajmljuju – ustvrdio je Pinezić.

Naglasio je i da će javnost imati priliku sudjelovati u postupcima definiranja i donošenja takvih strateških dokumenata, pozvavši sve da se i sami angažiraju u praćenju takvih postupaka i definiranja pravila koje će sve koji se bave pružanjem usluga smještaja u domaćinstvu neupitno »zakačiti«.

Krupni kapital

Pinezić nije krio niti strahovanja da se predloženim promjenama na ruku ide krupnom kapitalu, a istovremeno i neodgovorno zatire ono što našu turističku ponudu danas čini prepoznatljivom i kvalitetnom, a što već desetljećima potvrđuje i samo tržište.

Posebno problematičnima Pinezić je okarakterizirao novim Zakonom o turizmu predviđene poticajne mjere kojima se predviđa i najavljuje poticanje ulaganja u projekte koji se odnose na »prelazak s tradicionalnog smještaja u domaćinstvu u tržišno održivije smještajne kapacitete te ostale sadržaje više dodane vrijednosti«.

U tom je navodu prepoznao nakanu da se ono što se i službeno priznaje tradicionalnim, pa time za pretpostaviti i vrijednim te tržišno dokazanim, zamijeni »isplativijim« oblicima smještajne ponude u kojoj, strahuje, baš i neće biti mjesta za previše širok krug malih ljudi s njihovim sobama i apartmanima, kapacitetima koji su, rekao je – izgradili našu turističku ponudu te osiguravali egzistenciju mnogima.

Pinezić je apelirao i na održivo razvijanje turističke ponude, odnosno očuvanje prostornih i prirodnih resursa. Ustvrdio je i da je jedini dobar i održiv turizam onaj koji donosi benefite domicilnom stanovništvu.

Ukazao je da se u destinacijama i turističkim zemljama u kojima izostaje implementacija takvih postulata već danas javlja »turizmofobija« – negativan stav lokalnog stanovništva prema turizmu. Turizmofobija nastaje kad lokalna zajednica osjeća više štete nego koristi od turizma, kad se oteža ili zapriječi pristup moru, onemogući stjecanje dohotka od turizma, zapošljavanje u turizmu, otkup proizvoda od lokalne zajednice.

Istovremeno raste pritisak na infrastrukturu, povećavaju se potrebe za zbrinjavanje otpada, troškovi održavanja rastu, a veći dio prihoda odlazi iz destinacije. U tim okolnostima ljudi se sasvim razumljivo okreću protiv turizma i turista, a što u zemlji poput Hrvatske kojoj je turizam najvažnija gospodarska grana, nikako ne bi bilo dobro, završio je Pinezić.