Vladimir Vraneković, pčelar iz Baške, ovogodišnji je dobitnik priznanja za najbolji med od kadulje »Salvia aurea«, koje mu je dodijeljeno u njivičkom Društvenom centru Kijac prije desetak dana. Riječ je o devetom po redu ocjenjivanju kvalitete meda od kadulje, posebno cijenjenog kako među pčelarima, tako i među ljubiteljima ove prirodne, ukusne i zdrave delicije. Uz iznimno bogat okus i miris, med od kadulje pospješuje izlučivanje sluzi iz organa za disanje, olakšava iskašljavanje kod upale dišnih organa, regulira apetit i djeluje blago smirujuće.

Nagrađeni Vranekovićev med od kadulje njegove su vrijedne pčele prikupljale na ispaši na nenaseljenom otoku Prviću, blizu Krka, u proljetnom razdoblju, kada je kadulja u punom cvatu. Bašćanski pčelar kaže nam kako mu to nije prvi put da je dobio nagradu i to baš za med od kadulje.

Otok Prvić

– Nije prvi put, ali mi je drago da su stručnjaci moj med ocijenili najkvalitetnijim, jer to je priznanje za sav trud i rad oko pčela i meda, kaže Vraneković.

On se pčelarstvom bavi petnaest godina, a počeo je, kao i mnogi, iz hobija.

– U mojoj obitelji nije bilo pčelara prije mene, tako da nije riječ o nekoj obiteljskoj tradiciji, već me je to zanimalo pa sam čisto kao hobi nabavio prve četiri košnice, i to dok sam još živio na Škrljevu. Hobi je prerastao u ljubav prema pčelarstvu i danas u Baški imam četrdeset košnica, priča nam pčelar.

Pitamo ga zašto baš Prvić i kako se košnice i pčele transportiraju na taj nenaseljeni i na prvi pogled prilično pust, strm i izrazito kamenit otok.

– Tradicija je ovdje u Baški da se pčele na proljeće, kada počinje cvat kadulje, prebacuju na Prvić. Prvenstveno zbog toga što tamo u to doba godine nema puno drugih biljaka u cvatu pa se dobije praktički potpuno čisti med od kadulje, s vrlo malim udjelom meda od ostalog bilja. Zbog toga je taj med vrhunske kvalitete. Što se tiče transporta, pčele na Prvić prevozimo barkama. Drugog načina nema. To je velik posao jer treba sve košnice pripremiti, dobro zatvoriti, dovesti ih u porat, ukrcati na barku, pa ih iskrcati i smjestiti na zahtjevnom terenu otoka Prvića. Kad je sve spremno, obično se kreće u večernjim satima, oko devet, jer su tada pčele mirnije i lakše podnose svo to prenošenje i plovidbu, a najčešće završimo tek oko deset sati ujutro. Pčele na Prviću budu onoliko dugo koliko kadulja cvate. To ovisi i o godini te može dosta varirati, a o bogatoj ispaši ovisi i kvaliteta te količina meda, kaže Vraneković.

Dobre godine

U dobrim godinama, objašnjava, njegove pčele naprave i po tonu meda, no u lošijim godinama meda od kadulje bude vrlo malo.

– Prošla je godina, što se tiče kadulje, bila iznimno loša tako da nismo proizveli gotovo ništa. Inače, problema s plasmanom nemamo – med od kadulje uvijek je vrlo cijenjen i tražen pa je sve što proizvedemo u našem OPG-u praktički unaprijed prodano. Zanimljivo, iako je Baška izrazito turističko mjesto, s velikim brojem stranaca, kupci meda od kadulje uglavnom su domaći ljudi, iz Hrvatske koji taj med izuzetno cijene i vole, ističe Vraneković.

Pčelari diljem svijeta, a i u Hrvatskoj, suočavaju se s problemom odumiranja cijelih zajednica pčela, zbog brojnih faktora, poput zagađenja pesticidima pa ga pitamo kakva je situacija po tom pitanju na Krku.

– Mi smo ovdje »cijepljeni« protiv toga jer na sreću nema neke intenzivne poljoprivrede i tretiranja usjeva i nasada pesticidima. Tako se kod nas ne događaju pomori pčela, kakve vidimo po unutrašnjosti Hrvatske kada pčele stradavaju u velikom broju, rekao je krčki pčelar.

Provjera kvalitete

Javnosti je Vraneković poručio da konzumira med, kao prirodnu i zdravu namirnicu, ali i da pazi od koga med kupuje.

– Med, ako je moguće, treba kupovati izravno od pčelara, a ne uvozni med iz velikih trgovina, jer to vrlo često, nažalost, uopće nije med, nego krivotvorina koja samo bojom i teksturom podsjeća na prirodni med ili je pak riječ o medu vrlo slabe kvalitete, zaključuje Vraneković.

Drugo mjesto, plaketa i zlatna diploma na ocjenjivanju kvalitete meda od kadulje pripala je pčelaru Andrei Cantore Badurini iz Luna na otoku Pagu, dok je treće mjesto pripalo pčelaru Nedjeljku Mrakovčiću iz Punta, koji je dobio plaketu i zlatnu diplomu. Ocjenjivanje je, osim natjecateljskog, imalo i stručan kao i edukativni karakter pa su predstavljene medove mogli kušati svi ondje okupljeni pčelari, ali i posjetitelji, koji su od stručnih osoba istovremeno mogli dobiti odgovore na sva svoja pitanja iz domene proizvodnje meda od kadulje. Pri tome su se mogli upoznati s karakteristikama različitosti ove vrste iznimno kvalitetnog i cijenjenog meda, ovisno o području s kojeg potječe, a sve s ciljem boljeg upoznavanja ovog vrijednog proizvoda primorskog odnosno mediteranskog područja.

Uzorci meda su na ocjenjivanju prethodno podvrgnuti temeljitoj laboratorijskoj provjeri kvalitete, kemijskoj i peludnoj analizi, pri čemu su ocjenjivani brojni parametri, koji uključuju postotak vlage, električnu provodnost te udio hidroksimetilfurfurola (HMF) u uzorcima meda. Melisopalinološka ili peludna ocjena uzoraka meda provedena je u cilju potvrđivanja botaničkog podrijetla meda kao i pripadnosti proizvedenih uzoraka deklariranom klimatološkom i zemljopisnom području.