Motiv prikazan na marki autorice Ariane Noršić je rapska torta, načinjena prema fotografiji koju je snimio Želimir Đenđinović. Nominalna vrijednost marke je 8,60 kuna i otisnuta je u nakladi od sto tisuća primjeraka, te u arku od 16 maraka
povezane vijesti
RIJEKA – Danas će Hrvatska pošta pustiti u optjecaj prigodnu poštansku marku »PUMed – tradicionalna mediteranska gastronomija.« Motiv prikazan na marki autorice Ariane Noršić je rapska torta, načinjena prema fotografiji Želimira Đenđinovića. Nominalna vrijednost marke je 8,60 kuna i otisnuta je u nakladi od sto tisuća primjeraka, te u arku od 16 maraka, stoji u priopćenju Hrvatske pošte koja je prvog dana izdala i prigodnu omotnicu (FDC).
Priča počiva na tradiciji koja se na otoku Rabu itekako poštuje i čuva. Rapska torta dio je te tradicije. Ona nije samo slastica od biranih otočnih namirnica – sunca, badema, mirisnih limuna i likera od višnje maraške. Ona kazuje priču o povijesti otoka i grada u kojem svaka kamena kuća pamti desetke generacija.
– Sve je počelo još u 12. stoljeću dok su brašno, šećer i začini bili daleko od otoka. Novotarije su dolazile od mletačkih trgovaca, no malo je toga bilo za otočane. Za jednog pohoda prema Veneciji dalmatinske otoke upoznao je papa Aleksandar III. Na Rabu je, kazuju povijesna vrela, 1177. blagoslovio tamošnju katedralu Uznesenja Marijina.
Tom mu je prigodom poslužena slastica koju su pripremile časne sestre. Pogađate – rapska torta. Upravo su one zaslužne za to da je izvorna receptura sačuvana od zaborava. Zapisana je količina namirnica i postupak pripreme koji traje čak tri dana, a recept je čuvan iza zidova samostana sv. Antuna Padovanskog i kod benediktinki iz samostana sv. Andrije.
No priča, a potom i recept za njezinu pripremu proširili su se Mediteranom. Tako se rapskom tortom i danas slade u Veneciji, a priprema se i u kućama te poslužuje, baš kao i na Rabu, u vrijeme najvećih blagdana, pojašnjavaju u Hrvatskoj pošti.
A o izgledu i načinu spravljanja te nove »slatke poštanske marke« kažu:
Danas je poznajemo u dva oblika: u okruglom obliku puža i, češće, kao štangicu, praktičnosti radi. Priprema zahtijeva trud, posvećenost i vrijeme. Recept, ma koliko modificiran, čuva se kao dragocjeno nasljeđe umijeća izrade nježnog tijesta s mirisnom jezgrom od mendula tj. badema.
Naime, za tortu treba čak kilogram očišćenih badema. Za razliku od njihovih nona i prabaka, današnjim domaćicama nije toliko zahtjevno platiti bademe koliko im je problem naći neprskane limune i naranče čije su korice obvezni sastojak ovoga kolača. Zato je danas rapska torta i najoriginalniji suvenir otoka koji dašak tradicije raznosi diljem svijeta.
Uostalom, što biste učinili kad bi vam rekli: ponesite s Raba najljepše i najbolje što ima, ali da stane u zavežljaj ne veći od dlana čestitog muškarca. Nemoguće?! Rab je puno više od otoka, a Rabljani ljudi koji se ne zaboravljaju, baš kao ni sva dobra s njihova škoja. Mnogi, kad bi morali odabrati što ponijeti, pa čak i na drugi kraj svijeta, odabrali bi – rapsku tortu. Upravo je ta slastica esencija baštine, truda i svega što priroda daje na ovom otoku.
Zato je rapska torta i najoriginalniji suvenir otoka koji dašak tradicije raznosi diljem svijeta, pa eto od danas – ponedjeljka 13. srpnja 2020. godine i putem poštanske marke.