MALI LOŠINJ – Jedino bude li prenesen, usvojen i budu li ga u budućnosti koristila djeca, čakavski dijalekt ima izgleda opstati, približan je zaključak svih govornika na skupštini Katedre Čakavskog sabora Cres-Lošinj, koja je ujedno bila i proslava 35. godišnjice ove udruge, doduše s pola godine zakašnjenja. Uz izvještaje o radu i program za ovu godinu, koje su dale predsjednica udruge Olivela Franko te Rozmari Grce, o utemeljenju i prilikama na kulturnoj sceni cresko-lošinjskog otočja 1987. godine te najvažnijim aktivnostima Katedre otada, govorio je dr. Julijano Sokolić, raniji predsjednik udruge i priređivač brojnih izdanja u nakladi Katedre čijom su zaslugom tiskane zbirke pjesama dijalektalne poezije i istraživački radovi o otočnoj povijesti. Olivela Franko prenijela je pozdrave zaslužnih osoba iz povijesti Katedre, Margite Nikolić i Bernarda Balona, koji više ne žive u Malom Lošinju, a članove Katedre i druge posjetitelje uživo su pozdravili lošinjska gradonačelnica Ana Kučić i creski joj kolega Marin Gregorović, istaknuvši da bi bilo dobro snažnije uvesti govor otoka u školske programe.

Za ovu godinu, Franko je najavila – već za predstojeći vikend – trodnevni program u povodu tridesete godišnjice pretiska i uprizorenja »Muke« Franića Vodarića, pripremu »Nerezinskog besedara«, knjigu o povjesničaru umjetnosti i piscu Andru Vidu Mihičiću, knjigu »Sjećanja na ljepotu stvaranja« Julijana Sokolića te književnu večer u kojoj će sudjelovati dijalektalni pisci. Proširen je krug kolektivnih članova Katedre – u članstvo je primljena Zavičajna udruga Magriž iz Martinšćice, u čije je ime skup pozdravio Ivo Saganić. Mlade iz prve rečenice ovoga teksta predstavljale su dvije učenice lošinjske OŠ Marija Martinolića, Ana Jelić i Maša Mihailović, recitiravši čakavske stihove, dok je pjesmu odsutnog učenika Vita Bonića Graše, nagrađenu na smotri »Čakavčići pul Ronjgi« pročitala prof. Barbara Karčić-Pozerina. Sjednica je zaključena dodjelom zahvalnica pojedincima i organizacijama za uspješnu suradnju.