Jadranka Grupa s Malog Lošinja jedna je od najvećih otočnih tvrtki u Primorsko-goranskoj županiji čiji turistički segment, odnosno Jadranka turizam zapošljava više od 500 zaposlenih, a u sezoni dodatno oko 800 sezonskih djelatnika. Turistički portfelj lošinjske kompanije obuhvaća Lošinj Hotels&Villas (LH&V), hotelski brend društva pod kojim djeluje pet hotela i devet restorana, kao i vile i apartmani smješteni na najatraktivnijim lokacijama otoka Lošinja, s kapacitetom za više od 3.500 gostiju. Gostima su na raspolaganju hoteli s pet i četiri zvjezdice, kao što su hotel Bellevue, Boutique Hotel Alhambra te luksuzne vile u uvali Čikat.

Pod brendom Camping Cres & Losinj Jadranka turizam, pak, upravlja s trima kampovima na otocima Lošinju i Cresu, i to family kampom Čikat, koji je kategoriziran s četiri zvjezdice, naturističkim kampom Baldarin s tri zvjezdice i kampom Bijar, koji trenutno ima kategoriju dvije zvjezdice.

Riječ, je dakle, o kompaniji koja je okosnica otočnog turističkog gospodarstva i čija je važnost za cresko-lošinjske otoke neupitna. O tome koliko je izazovno poslovanje na otoku u odnosu na razvoj tvrtke na kopnu, koji su preduvjeti poslovnog razvoja, ali i koliko je upravo na otocima važna održivost, kao i o mogućnostima daljnjeg prometnog povezivanja Malog Lošinja, razgovarali smo s Ninoslavom Vidovićem, direktorom Marketinga i prodaje za Lošinj Hotels & Villas. Riječ je o stručnjaku čija karijera uključuje rad u Hiltonu, Maistri, Valamaru, kao i u hospitality sektoru u Sloveniji. Vidović je u LH&V došao s pozicije Cluster Commercial Direktora Hilton Ras Al Khaimaha u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje je proveo posljednje četiri godine. U svojoj bogatoj karijeri, šest je godina radio na menadžerskim pozicijama unutar lanca Hilton, a uz ostalo je isto toliko godina bio direktor marketinga i prodaje u Maistri u Rovinju. Svakako valja istaknuti kako je naš sugovornik 2021. godine bio jedan od top 10 najboljih hotelskih direktora prodaje na Bliskom Istoku prema portalu Hotelier Middle East.

Povijesne znamenitosti

S obzirom na to da je tema konferencije prometna povezanost otoka i razvoj pametnih otoka, općenito, koliko je poslovanje jedne kompanije na otoku u izazovnijem položaju u odnosu na poslovanje koje je vezano za kopno, odnosno što su, prema vašem mišljenju, najveći problemi, a što svojevrsne prednosti?

– Prometna izoliranost otoka može se promatrati i kao izazov i kao prednost. Iako predstavlja određene logističke prepreke, ona također otvara prilike za stvaranje jedinstvenih poslovnih modela koji se temelje na ekskluzivnosti i posebnosti otoka, bilo da je riječ o mikroklimi, urbanizmu, povijesnoj multikulturalnosti ili prometnoj povezanosti. Umjesto da se fokusiramo samo na krajnji cilj putovanja, potrebno je naglasiti i sam doživljaj dolaska na otok – putovanje mora biti integralni dio iskustva boravka na otoku.

Može li se reći da su otočne kompanije na neki način i limitirane u svojem širenju s obzirom na geografsku poziciju?

– Naše ograničenje leži isključivo u konceptima i administrativnim preprekama, a ne u geografiji. Nije nužno graditi velike hotele ili širiti kampove s obzirom na to da postoji mogućnost za rast kroz poboljšanje kvalitete, nove usluge i inovativne koncepte u gostoprimstvu. Na Lošinju smo tako specijalizirani za rebrendiranje povijesnih znamenitosti u luksuzne vile ili hotele.

Mostovi povezivanja

Geografska pozicija otoka Lošinja, kao i cijelog cresko-lošinjskog arhipelaga, može se promatrati, dakle, i kao prednost. Naime, ovaj dio Kvarnera svojevrstan je most između Istre i zadarskog područja, odnosno Dalmacije. Koliko se daleko otišlo na povezivanju ovih područja, konkretno radi li se samo o privatnim inicijativama povezivanja? Ima li tu prostora i za eventualnu zračnu povezanost manjim zrakoplovima?

– Cres i Lošinj su oduvijek predstavljali most između Južnog i Sjevernog Jadrana. S Lošinja možete lako doći do otoka kao što su Pag, Krk, Susak, Unije ili Ilovik, a zatim dalje prema Zadru ili Puli. Na taj način, Lošinj je postao turistički most između Istre i Dalmacije. Brodske katamaranske i trajektne linije plove češće tijekom sezone. Lošinj je također »drive in« destinacija, a također posjeduje i manji aerodrom koji može primiti manje avione.

Mali Lošinj predstavlja i »ulaznu stanicu« na Kvarneru za putnike s talijanske obale pa tako, primjerice, proteklih godina jedan talijanski poduzetnik tijekom ljeta održava katamaransku liniju s Pesarom. Smatrate li i da u tom dijelu ima prostora za napredak, eventualno produljenje linije u pred i posezoni? Što takvo povezivanje ustvari može donijeti samom otoku Lošinju?

– Lošinj je oduvijek predstavljao most između Italije i Hrvatske, što je stvorilo jedinstveno mjesto susreta dvije kulture. Zato smatram da bismo trebali intenzivirati povezanost s Italijom, ne samo s Pesarom već i s Anconom i Venecijom. Svako produljenje linije s Pesarom bi svakako bilo pozitivno za goste i za Jadranka turizam. Katamaran koji povezuje Italiju, točnije gradove Cesenatico i Pesaro, s Malim Lošinjem plovit će od srpnja do rujna ove godine, konkretno od 8. srpnja do 3. rujna, pri čemu će brzobrodska linija biti dostupna svakog ponedjeljka, četvrtka i subote.

Manji otoci

Kada govorimo o povezivanju arhipelaga, kako ocjenjujete prometnu povezanost dvaju otoka – Lošinja i Cresa? I što je s manjim otocima poput Ilovika, Unija, Suska… Što se tu može napraviti bolje ili drukčije?

– Prometna povezanost Lošinja i Cresa je odlična, pogotovo s obzirom na nedavno završene radove i proširenje ceste na relaciji Nerezine – Osor. Ova poboljšanja su unaprijedila uvjete za vozače, bicikliste i pješake. S manjim otocima, kao što su Ilovik, Unije i Susak, povezani smo putem svakodnevnih brodskih i brzobrodskih linija.

Smatrate li da bi se i u turističkom smislu, s boljom povezanošću, moglo bolje valorizirati ove manje otoke? Koliko danas gosti traže upravo takva autentična iskustva?

– Manji otoci, poput Suska, Unija i Ilovika, imaju jedinstvenu atraktivnost koja ih izdvaja od drugih destinacija. Susak je poznat po svojoj jedinstvenoj geomorfologiji, Unije po bogatoj morskoj fauni, a Ilovik po svojoj razvedenoj obali. Sve ove karakteristike čine ove otoke atraktivnima, ali su trenutno nedovoljno promovirani i relativno nepoznati izvan nautičkog turizma. U narednim godinama svakako ćemo se usmjeriti na bolju promociju i valorizaciju turističkog potencijala ovih otoka.

Koja su ograničenja, odnosno s druge strane perspektive Zračne luke Mali Lošinj? Uz ostalo i s obzirom na to da je riječ o strateškom državnom projektu. Treba li ustvari Mali Lošinj veći aerodorom?

– S obzirom na rastući turizam i potrebu za boljom povezanošću, Mali Lošinj bi svakako imao koristi od većeg aerodroma. Povećanje kapaciteta aerodroma ne samo da bi omogućilo pristup većem broju zrakoplova već bi i olakšalo pristup otoku tijekom cijele godine, a ne samo u turističkoj sezoni. Primjer otoka koji je doživio značajan porast turizma nakon poboljšanja zračne povezanosti može se pronaći u Grčkoj, na otoku Mikonos. Mikonos je bio relativno malo poznata destinacija sve dok nije proširen njegov aerodrom i uspostavljeni direktni letovi iz različitih europskih gradova. Taj je potez rezultirao značajnim prirastom turista, pretvarajući Mikonos u jednu od najpoznatijih svjetskih destinacija za odmor. Osim toga, poboljšanje zračne povezanosti omogućilo je otoku da privuče goste izvan glavne turističke sezone, doprinoseći tako održivom razvoju lokalne ekonomije.

Foto Pavela Digital

Ovakav pristup mogao bi se primijeniti i na Mali Lošinj, omogućavajući mu da bolje iskoristi svoj turistički potencijal i privuče veći broj posjetitelja tijekom cijele godine.

Udio aviogostiju

Koliki udio u turističkom prometu turističkog dijela Jadranka Grupe ustvari čine aviogosti i s kojih emitivnih tržišta najviše dolaze?

– Aviogosti trenutno čine vrlo mali udio u turističkom prometu Jadranka Grupe, manji od 10 posto. No, aktivno radimo na tome da povećamo ovaj udio. Do 2021. godine većina aviogostiju dolazila je iz Rusije, a danas primarno dolaze iz Ujedinjenog Kraljevstva. Također imamo i goste koji dolaze privatnim avionima iz Austrije, Italije, Švicarske i Njemačke.

Danas je u fokusu održivi razvoj turizma, znamo da je usvojena i Strategija održivog razvoja turizma Hrvatske do 2030. godine, stoga se kao logičan zaključak nameće kako je održivost direktno povezana s prometnom povezanošću. Naime, ako se želi ravnomjernija distribucija turističkog prometa, jasno je da i izvan sezone otoci moraju biti dobro povezani s kopnom. Koliko smo u tom smislu daleko stigli i koliko je održivost bitna za poslovanje kompanije?

– Održivi razvoj turizma je nešto što je ključno za nas. U skladu s tim, radimo na zapošljavanju lokalnog stanovništva i suradnji s lokalnim OPG-ovima. Također, pokazujemo snažnu posvećenost održivim praksama i odgovornom ugostiteljstvu, uključujući energetski učinkovitu rasvjetu i recikliranje otpada. Na primjer, Hotel Bellevue nudi praktične i brze punionice za električna vozila, omogućavajući gostima jednostavno punjenje tijekom njihovog boravka.

Za kraj, pred nama je glavna turistička sezona, kakve su najave?

– Najave za ovu sezonu su izuzetno pozitivne. Rezultati za prvih pet mjeseci su vrlo obećavajući, a booking za predstojeće mjesece je oko 10 posto bolji u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Izuzetno smo ponosni što smo uspjeli produžiti sezonu ranijim otvaranjem hotela već u ožujku. Očekujemo značajnu posjećenost iz različitih dijelova svijeta, uključujući goste iz Ujedinjenog Kraljevstva, Austrije, Italije, Švicarske i Njemačke. Izazovna situacija iz prošle godine nas je naučila da se moramo prilagođavati i biti fleksibilni, i spremni smo ponuditi vrhunsku uslugu svim našim gostima.

Značaj Zračne luke Rijeka

Postoji li eventualno način da se bolje iskoristi Zračna luka Rijeka? Koji su tu ograničavajući faktori?

– Zračna luka Rijeka je naša najbliža zračna luka i ima veliki značaj za nas. Posebno je značajna veza s Ujedinjenim Kraljevstvom preko ove luke. Svaka nova veza s Rijekom pozitivno utječe na Lošinj, povećava naš potencijal i otvara nove poslovne prilike.

Ključna uloga države i samouprave

Na koji način država i lokalna/regionalna samouprava pomažu poslovanje otočkih tvrtki, ima li tu mjesta za iskorak?

– Država i lokalna/regionalna samouprava igraju ključnu ulogu u stvaranju uvjeta za održiv i uspješan razvoj otočnih tvrtki. No, ta podrška ne bi trebala biti usmjerena na direktan utjecaj na poslovanje tvrtki, već na razvoj infrastrukture i stvaranje povoljnog okruženja. Konkretno, država bi trebala osigurati infrastrukturnu podršku, uključujući poboljšanje prometne povezanosti otoka s kopnom. Ovo bi olakšalo pristup otocima, što bi pridonijelo rastu turizma i drugih industrija na otocima. Također, država i lokalne vlasti trebale bi raditi na stvaranju uvjeta koji će privući mlade obitelji na otok. To bi uključivalo poticanje razvoja kvalitetnih obrazovnih i zdravstvenih usluga, kao i pružanje potpore za stambeno zbrinjavanje.