Sudeći po velikom broju otočana koji su potpuno ispunili konferencijsku dvoranu Palače Moise, na cresko-lošinjskom otočju vlada veliko zanimanje, ali i zabrinutost, zbog pojave novog predatora, čaglja. Prof. dr. Nikica Šprem, redoviti profesor na Odsjeku za animalne znanosti Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, održao je predavanje “Čagalj (Canis aureus), od biologije do gospodarenja”, a uvodno je okupljene lovce, ovčare i druge otočane pozdravio gradonačelnik Marin Gregorović.

– Veliki odaziv na ovo predavanje potvrđuje da je tema više nego ozbiljna. Na nedavnom sastanku s ministricom poljoprivrede istaknuli smo i problem čaglja uz ostale invazivne vrste na otoku koje nikako nećemo prihvatiti nego ih treba ukloniti.

Zato smo organizirali ovo predavanje, a prema Primorsko-goranskoj županiji inicirali smo da se osiguraju sredstva za uređenje puteva i izgradnju četiri čeke.

Otvoreni smo i za druge vaše prijedloge što Grad još može učiniti jer samo zajedno možemo držati situaciju pod kontrolom, rekao je uvodno gradonačelnik Gregorović.

“Iznimni predator”

Profesor Šprem također je izrazio svoje mišljenje da je čagalj na ovom području invazivna vrsta i tako se prema njemu treba odnositi.

Budući da se često izražavaju sumnje da su čagljevi namjerno dovedeni na otoke i druga područja gdje ih prije nije bilo, istaknuo je da je to malo vjerojatno jer je čaglja teško uloviti živog, no ujedno je spomenuo i prvi pisani trag o pojavi čaglja na području Hrvatske: još 1491. godine Mletačka Republika namjerno je donijela čaglja na Korčulu kako bi naštetila privredi Dubrovačke Republike.

Predavač je za čaglja rekao da je “iznimni predator” koji se izuzetno brzo širi na području na kojem uspostavi populaciju. Iznio je primjere iz drugih europskih zemalja ali i rezultate vlastitih istraživanja provedenih u Hrvatskoj, koji dokazuju njegovu raširenost i štete koje može prouzročiti.

Naime, uobičajeni su napadi na stoku sitnog zuba, ali su zabilježeni i napadi na telad, pa čak i na čovjeka. No, tek kad je zabilježen značajan negativan utjecaj čaglja na autohtonu divljač, počelo ga se smatrati invazivnom vrstom i dopušten je lov na njega, a u nekim europskim državama čagalj je još uvijek zaštićena životinja.

Iskustva s Krka

U nastavku svog predavanja prof. Šprem upoznao je prisutne s biologijom i genetskom strukturom čaglja, te je lovcima podijelio epruvete s uputama kako uzeti uzorak s odstrijeljenog čaglja kako bi se utvrdilo je li genetski povezan s onima na Krku.

Iskustva s Krka podijelio je dopredsjednik Lovačkog saveza Primorsko-goranske županije Anton Bolonić koji je podsjetio da je od 2015. godine, kad se počelo nagađati o dolasku čaglja na otok, odstrijeljeno 238 primjeraka.

– Nemojte biti dobar domaćin ovom gostu, budite nemilosrdni jer će napraviti puno problema. Na Krku su mali ovčari gotovo nestali, a ovce desetkovane, rekao je Bolonić i naglasio da je divlja svinja s kojom se Cresani sada bore “kamilica” u odnosu na čaglja.

Zaključujući svoje predavanje prof. Šprem nije bio optimističan jer, s obzirom na konfiguraciju terena na otoku, smatra da se čaglja neće moći potpuno uništiti, a upitao se i zašto ministarstvo više ne daje naknadu za svaki odstrijeljeni primjerak kad se takva stimulacija drugdje pokazala učinkovitom.

Nakon predavanja prisutne lovce je zanimalo što se konkretno može učiniti kako bi se s otoka uklonio novi predator. Šprem je kao najbolji način predložio privlačenje tih životinja na mrcilišta, te korištenje raznih vabilica koje su se pokazale učinkovitima.