RIJEKA  Puno je turista otišlo tijekom proteklog vikenda, a jučer i Slovenci. Ali, sezona još traje, ove godine Hrvatska nije imala overbuking, turističke destinacije nisu bile prenapučene, no porast zaraženih stavio nas je na crvenu listu Nizozemcima, Britancima, Slovencima, Austrijancima, a segmentalno i našim najvjernijim Nijemcima.

Pandemija koronavirusa smanjila je avioprijevoz, što je pogodovalo ionako uvijek najsposjećenijima Istri i Kvarneru, ali je Dubrovnik, kao pretežito aviodestinacija, završio kolovoz na začelju hrvatskih turističkih regija, negdje uz rame ličko-senjskoj županiji. Kvarnerski otoci, svi redom, ostvarili su rezultate iznad njihovih očekivanja, a imamo i otok Rab kao korona free zonu.

– Imamo još turista, osjeća se da turistička sezona još traje. Najviše je Nijemaca, ali ima i Slovenaca i Talijana. Novost ove godine je da nam Česi i Mađari sve više dolaze i bukiraju razdoblje posezone, kaže direktorica TZ Raba Ivana Matušan. No, Grad Rab je, primjerice, u četvrtak imao 11.800 turista, u petak 10.900, a u nedjelju 8,5 tisuća noćenja, što je 55 posto noćenja u odnosu na isti dan prošle godine. Gledajući kolovoz, Grad Rab je na 75 posto od lanjskih razultata.

U Općini Lopar trenutno boravi 4.470 turista, što je 56 osto u odnosu na lani, što je za tisuću manje gostiju nego u četvrtak prošloga tjedna, a najviše je otišlo Austrijanaca i Slovenaca. U dosadašnjem dijelu kolovoza Lopar je ostvario skoro 73 posto lanjskih rezultata.
– Rezultatima ostvarenog turističkog prometa možemo biti zadovoljni s obzirom na pesimistične najave na samom početku turističke sezone, kad smo planirali promet na razini 35 posto u odnosu na lani.

Struktura gostiju

Najbrojniji u strukturi gostiju su tradicionalno Nijemci, a zanimljivo je da je posljednjih dana poslije Nijemaca najviše Čeha, oko 10 posto, te Hrvata, također 10 posto. Austrijanaca i Slovenaca koji u turističkom prometu inače participiraju sa po 10-tak posto, trenutno ima po 2 posto. Najave za rujan su dobre, iako će se turističko naselje San Marino vjerojatno zatvoriti ranije od planiranog. Ima dosta otkaza rezervacija i neizvjesnost je velika, jer se situacija mijenja iz dana u dan, kazao nam je jučer direktor TZ-a Lopar Marin Mušćo.
Na području Grada Malog Lošinja trenutno boravi 11.000 gostiju, što je 47 posto u odnosu na prošlu godinu.

– Vidi se pad gostiju od uvođenja posebnih mjera ulaska u Italiju, Austriju, pa sada i Sloveniju, svakim danom imamo tisuću gostiju manje. Primjerice 14. kolovoza imali smo 19.631 evidentiranog gosta. Trenutno na otoku Lošinju boravi najviše njemačkih gostiju, njih 3.415, zatim slijede gosti iz Hrvatske, njih 2.342, Slovenaca je 1.616, Talijana 1.042, Čeha 510, Poljaka… Veliki je pad udjela slovenskih gostiju kojih je 14. kolovoza na otoku boravilo čak 6.000, a sada ih je 1.600 s tendencijom daljnjeg pada, s obzirom na odlaske još u ponedjeljak prije mjera obavezne karantene od 14 dana, kaže nam direktor TZ-a Malog Lošinja Dalibor Cvitković i ističe da su tijekom kolovoza ostvarili 413.612 noćenja, što je 68 posto lanjskog rezultata, s tim da je index u prvih 15 dana kolovoza bio i 74.

I Zlatni otok je na zalasku sezone.

– Shodno novonastalim situacijama od prošlog tjedna s uvedenim novim mjerama pojedinih država, krenula su i brojna storna koja će zasigurno zadirati i u posezonu, kao i na daljnji tijek sezone. Buking je gotovo stao, no turistički promet je i dalje umjereno intenzivan, iako je pad prometa itekako zamjetan. Recimo, 23. kolovoza na otoku Krku je registrirano 25.410 noćenja, što je 49 posto u odnosu na 2019. godinu.

Porast domaćih

Ukupno je na Krku u nedjelju, 23. kolovoza, bilo nešto manje od 4 tisuće dolazaka, što čini polovicu lanjskog rezultata, kaže nam direktorica TZ-a otoka Krka Majda Šale i ocjenjuje da će posezona ovisiti prije svega o epidemiološkoj situaciji, ali i o vremenskim prilikama.
– Domaći gosti su porasli u statistici, u srpnju čak u dolascima za 20 posto, a u noćenjima za 3,8 posto, dok su u kolovozu izbili na treće mjesto s udjelom od 12 posto. U prvoj polovici kolovoza Slovenci su došli na drugo mjesto, a u kolovozu je inače bilo uobičajeno da su Talijani na prvom mjestu. Nijemci su, koji su inače i najzastupljeniji i po broju dolazaka i noćenja, zadržali udio od 35 posto, primjerice, u srpnju su gosti iz Njemačke ostvarili samo 2,6 posto manje dolazaka u odnosu na lanjsko razdoblje i 8 posto manje noćenja u odnosu na lanjsku godinu. Zamjetno je i to da su se gosti duže zadržavali na otoku Krku, u odnosu na prošlu godinu, 6 dana u prosjeku, a najvećim dijelom su došli individualno, njih čak 83 posto.

Inače, u Hrvatskoj je u dosadašnjem dijelu kolovoza ostvareno oko 2,3 milijuna dolazaka i 17,6 milijuna noćenja, što je 67 posto lanjskog rezultata ostvarenog u istom razdoblju u pogledu pokazatelja turističkih noćenja. Pritom je najviše noćenja u istom razdoblju ostvareno u Istri koja je zabilježila 4,3 milijuna noćenja, na Kvarneru 3,5 milijuna noćenja, u Splitsko-dalmatinskoj županiji 3,4 milijuna noćenja, Zadarskoj 3,2, Šibensko-kninskoj 1,4 milijuna noćenja, Dubrovačko-neretvanskoj 999 tisuća i Ličko-senjskoj županiji 636 tisuća noćenja.
U dosadašnjem dijelu kolovoza najviše je turističkih noćenja ostvareno s tržišta Njemačke, njih oko 4,3 milijuna, što predstavlja 90 posto lanjskog rezultata. Zatim slijedi domaće tržište s kojeg je ostvareno 3,3 milijuna noćenja, što je rezultat na razini lanjskog u istom razdoblju, tržište Slovenije s kojeg je ostvareno 2,6 milijuna noćenja, što je 94 posto lanjskog rezultata te tržište Poljske s kojeg je ostvareno 1,8 milijuna noćenja, što predstavlja rast od 5 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Od 1. siječnja do 22. kolovoza na Kvarneru je ukupno ostvareno 8.855.337 noćenja, što je 61 posto u odnosu na isto razdoblje lani.