MALINSKA – Unatoč pandemijskim ograničenjima koja su tijekom proteklih dviju godina kočila brojne radove, zahvati koji se već neko vrijeme provode na arheološkom nalazištu Cickini pored mjesta Sveti Vid-Miholjice na području Općine Malinska-Dubašnica nisu patili, niti zbog toga bili usporeni.

To je, izvještavajući lokalnu upravu te krčke općine (koja je ujedno i jedan od glavnih financijera njihova provođenja) ustvrdila Jasna Ujčić Grudenić, viša kustosica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka u čijoj se organizaciji istražni zahvati ondje već dulje vrijeme provode. Kao što je već dobro po­znato, riječ je o vrijednom i atraktivnom kasnoantičkom sklopu koji se sastoji od crkve s baptisterijem i pomoćnim prostorijama iz 6. stoljeća te stambe­nog kompleksa smještenog istočno od crkve.

Tri cisterne

Kako smo doznali od provoditelja istražnih arheoloških radova na lokalitetu Cickini, u 2020. godini obavljani su građevinski radovi konzervaci­je i sanacije na prostoru stambenog kompleksa koji su obuhva­tili cisternu za vodu te preostale građevinske strukture koje cisternu povezuju s prostorom središnje dvorane na zapadu. – Dosad su na nalazištu istražene tri cisterne za vodu. Kako je cijeli sklop sagrađen izvan većih gradskih središta – u blizini ceste koja je povezivala dva antička grada, Fulfinum (na području Omišlja) i Curicum (današnji grad Krk) – cisterne za vodu bile su prijeko potrebne za funkci­oniranje sakralnog objekta i života kompleksa, navodi Ujčić Grudenić. Uz crkvu, kao pomoćne prostorije, sagrađene su dvije manje cisterne od kojih se jedna nalazi uz krstionicu, a služila je za pohranu vode po­trebne za krštenje. Najveća je cisterna u sklopu stambenog dije­la kompleksa, nasuprot kuhinjskog prostora. Zidovi su joj obloženi crvenkastom hidrauličkom žbukom te ojačani prizidi­ma i kontraforima, navodi u svom predstavljanju aktualnih radova, ali i ondje “detektriranih” nalaza Ujčić Grudenić.

Prigodom provedenih postupka sanacije, sve su strukture očišćene od vegetacije, a pritom se posebno pazilo da se po­stojeći zid razgradi u što manjoj mjeri. Na zidovima su djelo­mično sačuvani ostaci izvorne žbuke koje se pokušalo očuvati i predstaviti gdjegod je to bilo moguće. Nestabilan i nevezani ka­men s kruništa demontiran je, nakon čega je uz vapneni mort vraćen na zid. Podnica cisterne, izrađena od hi­drauličke žbuke, prekrivena je drenažnom tkaninom i slojem pijeska, kako bi se u što većoj mjeri spriječio daljnji rast raslinja.

Analize žbuke

U prošloj godini Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog pri­morja Rijeka nastavio je s arheološkim terenskim istraživanjima na istočnom dijelu stambenog kompleksa, u dvije južne prosto­rije. Očišćen je prostor potkovaste apside i izrađena odgovaraju­ća nacrtna dokumentacija.

U tom se dijelu nalazišta jasno iščitavaju dvije faze njegove grad­nje. U prvoj je fazi sagrađen pravokutni objekt od nekoliko pra­vilno raspoređenih prostorija. Središnja je prostorija prvotno bila kvadratnog oblika, dimenzija 8,5 x 8,5 metara. Na južnom je zidu imala prolaz kroz koji se ulazilo u bočnu pravo­kutnu prostoriju, dimenzija oko 4,5 x 8,5 metara. Tlocrt objekta prema jugu nastavlja se još jednom prostorijom većih dimenzi­ja, tek djelomično istraženom i njene točne dimenzije još nisu poznate. U drugoj je fazi na istoku prizidana potkovasta apsida, a južna je bočna pro­storija pregrađena u dvije manje. Analize uzoraka žbuke koje se planiraju provesti u ovoj godini svakako će pridonijeti preciznijoj dataciji objekta i njegovih faza, nastavlja viša kustosica Ujčić Grudenić od koje smo doznali i da se na spomenutom arheološkom nalazištu s kojega je dio pokretnih nalaza predstavljen i u Zbirci arheoloških nalaza u Svetom Vidu, proteklih godina sustavno radilo i na instalaciji infoploča, koje su na nalazištu postavljene u proljeće prošle godine. Posjetiteljima su na taj način osigurane sve potrebne informacije o nalazištu, a predstavljene su i brojne zani­mljive činjenice koje pomažu prilikom njegova obilaska. Ploče su po­stavljene u suradnji Općine Malinska-Dubašnica i njene Turističke zajednice te Pomorskog i povije­snog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, zaključila je Ujčić Grudenić.